Tajni jezik drveća - Kamil Defren i Suzan Simard
-
0:11 - 0:14Veći deo šume živi u senci džinova
-
0:14 - 0:16koji čine najviše krošnje.
-
0:16 - 0:18To je najstarije drveće
-
0:18 - 0:21koje ima na stotine dece
i na hiljade unučadi. -
0:21 - 0:24Posećuju svoje komšije,
deleći hranu, zalihe -
0:24 - 0:28i mudrost stečenu
tokom svojih dugih života. -
0:28 - 0:30Sve ovo postižu ukorenjeni u mestu,
-
0:30 - 0:34nesposobni da govore,
protegnu se ili da se kreću. -
0:34 - 0:37Tajna njihovog uspeha
počiva ispod šumskog tla, -
0:37 - 0:41gde ogromni sistemi korenja
podržavaju visoka stabla nad zemljom. -
0:41 - 0:46U partnerstvu sa korenjem
su simbiotske gljive nazvane mikorize. -
0:46 - 0:50Ove gljive imaju bezbroj
razgranatih hifa u vidu niti -
0:50 - 0:53koje zajedno sačinjavaju miceliju.
-
0:53 - 0:57Micelije se prostiru duž znatno većeg
prostora od ovih sistema korenja -
0:57 - 1:01i povezuju korenje različitog drveća.
-
1:01 - 1:04Ove veze obrazuju mikorizalne mreže.
-
1:04 - 1:05Putem mikorizalnih mreža,
-
1:05 - 1:10gljive mogu da prenose resurse
i signalne molekule između drveća. -
1:11 - 1:14Znamo da najstarije drveće
ima najveće mikorizalne mreže -
1:14 - 1:16sa najviše veza sa drugim drvećem,
-
1:16 - 1:19ali ove veze je izuzetno teško pratiti.
-
1:20 - 1:24Razlog tome je što postoji
oko stotinu vrsta mikorizalnih gljiva - -
1:24 - 1:28a pojedinačno drvo može da bude u koloniji
sa desetinama različitih vrsta gljiva, -
1:28 - 1:32od kojih svaka stvara veze
sa određenim skupom drugog drveća, -
1:32 - 1:36a koji opet imaju sopstvene jedinstvene
skupove društava gljiva. -
1:36 - 1:39Kako bismo imali uvid u to
kako materija kruži ovom mrežom, -
1:39 - 1:41posmatrajmo izbliže šećer
-
1:41 - 1:45dok putuje od zrelog drveta
do komšijske mladice. -
1:45 - 1:48Putovanje šećera započinje
visoko nad tlom, -
1:48 - 1:51u lišću najvišeg drveća
iznad šumske kupole. -
1:51 - 1:56Lišće koristi obilje sunca
kako bi proizvelo šećer putem fotosinteze. -
1:56 - 1:58Ovo esencijalno gorivo
potom putuje kroz drvo -
1:58 - 2:01do podnožja stabla
u vidu gustog biljnog soka. -
2:01 - 2:04Odatle, šećer se spušta do korenja.
-
2:04 - 2:07Mikorizalne gljive pronalaze
vrhove korenja -
2:07 - 2:10i opkoljavaju ga ili prodiru
kroz spoljne ćelije korenja, -
2:10 - 2:12u zavisnosti od vrste gljive.
-
2:13 - 2:18Gljive ne mogu da proizvode šećer,
iako im je potreban baš kao i drveću. -
2:18 - 2:19Mogu, pak,
-
2:19 - 2:22da sakupljaju hranljive materije iz tla
mnogo efikasnije od korenja drveća - -
2:22 - 2:26i prebacuju te hranljive materije
u korenje drveća. -
2:26 - 2:27Uglavnom,
-
2:27 - 2:30supstance teku s mesta gde ih ima više
do mesta gde su oskudnije, -
2:30 - 2:32ili od izvora do ušća.
-
2:32 - 2:36To znači da šećeri putuju
od korenja drveća do hifa gljiva. -
2:36 - 2:38Kada šećer dospe u gljive,
-
2:38 - 2:41putuje duž hifa kroz pore između ćelija
-
2:41 - 2:45ili kroz naročite šuplje
transporterske hife. -
2:45 - 2:47Gljive apsorbuju deo šećera,
-
2:47 - 2:50ali ostatak putuje dalje i dolazi
do korenja susednog drveta, -
2:50 - 2:53do mladice koja raste u senci
i ima manje šanse -
2:53 - 2:56da stvara šećer fotosintezom.
-
2:56 - 3:00Međutim, zašto gljive prebacuju
materije od drveta do drveta? -
3:00 - 3:03Radi se o jednoj od misterija
mikorizalnih mreža. -
3:03 - 3:07Za gljivu ima smisla da razmenjuje
hranu i šećer iz tla sa drvetom - -
3:07 - 3:09obe strane imaju korist.
-
3:09 - 3:13Gljive najverovatnije imaju manje očitu
korist od toga što su deo mreže -
3:13 - 3:18između drveća, ali tačno kako
nije baš najjasnije. -
3:18 - 3:20Možda gljive imaju koristi od veza
-
3:20 - 3:22sa raznim različitim drvećem koje postoji
-
3:22 - 3:26i pojačavaju svoje veze tako što
prebacuju molekule između drveća. -
3:26 - 3:29Ili, pak, biljke umanjuju
svoj doprinos gljivama -
3:29 - 3:33ako gljive ne olakšaju
razmene među drvećem. -
3:33 - 3:34Šta god da je razlog,
-
3:34 - 3:39ove gljive prenose neverovatne količine
informacija među drvećem. -
3:39 - 3:43Kroz mikorize, drveće zna
da li hrana ili molekuli signalizatori -
3:43 - 3:46stižu od člana njihove
sopstvene vrste ili ne. -
3:46 - 3:50Mogu čak da znaju kada informacija
stiže od bliskog rođaka, -
3:50 - 3:52brata ili roditelja.
-
3:52 - 3:55Kroz svoje mreže gljiva,
drveće može i da deli informacije -
3:55 - 3:58o događajima poput suše
ili o napadima insekata, -
3:58 - 4:01navodeći tako svoje komšije
da pojačaju proizvodnju zaštitnih enzima -
4:01 - 4:03u iščekivanju pretnji.
-
4:03 - 4:08Zdravlje šume počiva na ovim
zapetljanim komunikacijama i razmenama. -
4:08 - 4:11Kada je sve tako duboko isprepletano,
-
4:11 - 4:15ono što utiče na jednu vrstu
mora da utiče i na druge.
- Title:
- Tajni jezik drveća - Kamil Defren i Suzan Simard
- Speaker:
- Kamil Defren (Camille Defrenne) i Suzan Simard (Suzanne Simard)
- Description:
-
Pogledajte celu lekciju: https://ed.ted.com/lessons/the-secret-language-of-trees-camille-defrenne-and-suzanne-simard
Veći deo šume živi u senci džinova koji čine najviše krošnje. Radi se o najstarijem drveću sa na stotine dece i unučadi. Posećuju svoje komšije, dele hranu, zalihe i mudrost koju su stekli tokom svojih života, sve vreme ukorenjeni u mestu. Kako postižu sve to? Kamil Defren i Suzan Simard istražuju beskrajne sisteme korenja i zamršenu komunikaciju drveća.
Lekcija: Kamil Defren i Suzan Simard; režija: Avi Ofer.
- Video Language:
- English
- Team:
- closed TED
- Project:
- TED-Ed
- Duration:
- 04:18
Ivana Korom approved Serbian subtitles for The secret language of trees | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for The secret language of trees | ||
Ivana Krivokuća accepted Serbian subtitles for The secret language of trees | ||
Ivana Krivokuća edited Serbian subtitles for The secret language of trees | ||
Milenka Okuka edited Serbian subtitles for The secret language of trees | ||
Milenka Okuka edited Serbian subtitles for The secret language of trees |