Šašava povijest teorije stanica - Lauren Royal-Woods

Pogledajte cijelu lekciju na: http://ed.ted.com/lessons/the-wacky-history-of-cell-theory

Znanstveno otkriće nije samo jedan dobar eksperiment. Čudna i prekrasna povijest teorije stanica osvjetljava put koji smo morali proći da bi izgradili osnove biologije.

Lekcija: Lauren Royal-Woods, animacija: Augenblick Studios

Jedna od dobrih stvari kod znanosti

je da kad znanstvenici nešto otkriju,

nije to uvijek na uobičajeni način,

kao u laboratoriju,
pod strogim uvjetima,

sa bijelim kutama

i svakakvim znanstvenim stvarčicama
koje rade "Beep!"

U stvarnosti,

događaji i ljudi uključeni

u neka od velikih
znanstvenih otkrića

su čudni i raznoliki
koliko možete zamisliti

Dokaz:

Čudna povijest teorije stanica.

Postoje tri dijela teorije stanica.

Prvi: svi organizmi sastavljeni su
od jedne ili više stanica.

Drugi: stanica je osnovna jedinica
strukture

i organizacije u organizmima.

I treće: sve stanice dolaze od
postojećih stanica.

Iskreno, sve ovo zvuči dosadno

dok ne zađete malo dublje

u to kako su svijet
mikroskopskih organizama

i ova teorija nastali.

Sve je počelo ranih 1600tih
u Nizozemskoj,

gje je izrađivač naočala imena
Zacharias Janssen

rekao kako je smislio
prvi mikroskop,

skupa s prvim teleskopom.

Obje tvrdnje su često osporavali,

jer on izgleda nije bio jedini
tip kojem je bilo dosadno

s hrpom staklenih leća
s kojima se igrao.

Unatoč tome,

mikroskop je postao važna stvar

kojom su se htjeli igrati svi
znanstvenici toga doba,

tako da je to bio kao iPad svog doba.

Jedna takva osoba

bio je Nizozemac imena
Anton van Leeuwenhoek,

koji je čuo o ovim
mikroskopksim napravama,

i umjesto da ode i kupi jednu,

odlučio je napraviti vlastitu.

I bila je to zaista čudna stvarčica,

jer je izgledala više kao malo veslo
veličine leće za sunčane naočale.

Da je spojio dvije,

vjerojatno bi napravio
opake sunčane naočale

kroz koje ne bi vidjeli.

Bilo kako bilo, jednom
kad je Leeuwenhoek pripremio mikroskope,

otišao je u grad,

gledajući s njima sve što je mogao,

uključujući nakupine na svojim zubima.

Da, dobro ste čuli.

Zapravo je otkrio bakterije

gledajući stvari koje je sastrugao
sa zubi,

što je, imajući na umu

da ljudi nisu prali zube pretjerano
-- ako uopće -- tada,

morao je vidjeti divnu nakupinu
bakterija.

Kada je pisao o svom otkriću,

nije ih zvao bakterijama,
kako ih mi znamo danas.

Ali ih je zvao "animalculima,"

jer su izgledali kao male
životinjice.

Dok je Leeuwenhoek gledao
nakupine sa zubiju,

također je slao pisma
znanstvenom kolegi u Engleskoj,

imena Robert Hooke.

Hooke je bio tip koji je volio
sve aspekte znanosti,

tako da se bavio sa svačime,
uključujući fiziku,

kemiju i biologiju.

Tako da se Hookeu možemo
zahvaliti za termin "stanica,"

dok je gledao komad plutenog čepa
pod mikroskopom,

i male komore koje je vidio
podsjećale su ga na stanice, ćelije,

odnosno sobe u kojima su
redovnici spavali u samostanima.

Zamislite sobe u studentskom domu,

ali bez TV-a, računala
i dosadnih cimera.

Hooke je bio podcijenjeni znanstvenik

svojih dana --

nešto što je sam uzrokovao,

jer se sukobio

sa jednim od najpoznatijih znanstvenika,
Sir Isaacom Newtonom.

Sjećate se kad sam rekla da je Hooke
djelovao u mnogim različitim poljima?

Pa, nakon što je Newton objavio
revolucionarnu knjigu

o tome kako se planeti kreću zbog
gravitacije,

Hooke je ustvrdio

kako je Newton bio inspiriran
njegovim radom u fizici.

Newtonu se to, u najmanju ruku,
nije svidjelo,

što je stvorilo napetu vezu
između njih dvoje

koja je trajala čak
i nakon što je Hooke umro,

jer je dobar dio Hookeovih istraživanja --
kao i njegov jedini portret --

nestao, zbog Newtona.

Puno toga je ponovno otkriveno,
srećom, nakon Newtonova vremena,

ali ne njegov portret,

tako da na žalost, nitko ne zna
kako je Hooke izgledao.

Premotajte na 1800te,

gdje dva njemačka znanstvenika
otkrivaju nešto

što nam je danas poprilično očito,

ali pomoglo nam je povezati
ono što danas znamo kao teoriju stanica.

Prvi je znanstvenik Mathias Schleiden.

botaničar koji proučava biljke
ispod mikroskopa.

U godinama proučavanja
različitih biljnih vrsta,

napokon mu je sinulo

da je svaka biljka koju je gledao

načinjena od stanica.

U isto vrijeme,

na drugom kraju Njemačke,
Theodor Schwann,

znanstvenik koni ne samo da
je proučavao životinjske stanice

ispod mikroskopa

tako da je posebna vrsta
živčane stanice nazvana po njeu,

a također je izumio uređaje za disanje
za vatrogasce,

i imao opake zaliske.

Nakon što je neko vrijeme
proučavao životinjske stanice,

i on je zaključio da su

sve životinje napravljene od stanica.

Odmah je puževom poštom,

jer Twitter još nije izmišljen,

javio ostalim znanstvenicima
koji su radili na istom polju kao Schleiden,

koji su mu se javili,

i njih dvojica počeli su stvarati
početak teorije stanica.

Razmirice oko te teme javile
su se među njima.

U zadnjem dijelu teorije stanica --

da stanice dolaze od postojećih stanica --

Schleiden nije bio pobornik te ideje,

jer je vjerovao da se stanice
slobodno stvaraju,

gdje jednostavno spontano
postanu.

Tada je još jedan znanstvenik
imena Rudolph Virchow,

došao i pokazao istraživanje kojim
dokazuje da stanice dolaze od stanica,

istraživanje koje je zapravo bilo --
kako da to kažem? --

"posuđeno bez dozvole"

od židovskog znanstvenika
imena Robert Remak,

što je dovelo do još dva
sukobljena znanstvenika.

Od zubnih naslaga
do Newtona,

kristalizacije do Schwannovih stanica,

teorija stanica postala je važan dio
biologije danas.

Neke stvari koje znamo o znanosti
možda se čine dosadne,

ali kako smo ih naučili
je zaista fascinantno.

Ako vam je nešto dosadno,

zađite dublje.

Sigurno postoji jako čudna priča iza toga.