Misha Glenny istražuje globalne mreže kriminala

Novinar Misha Glenny više godina hrabro istražuje mreže organiziranog kriminala po cijelom Svijetu, koji je narastao na procijenjenih 15% svjetske ekonomije. Od ruske mafije, do golemih kartela droge, njegovi izvori nisu samo službenici obavještajnih i zakonodavnih službi nego i članovi kriminalnog miljea.

Teška su vremena za ekonomiju

kolege TEDovci, zaista teška vremena.

I zato bih vas oraspoložio

sa jednim od najvećih, makar ne previše poznatim,

komercijalnim uspjehom

zadnjih 20 godina.

Usporediv, na svoj poseban način,

sa uspjesima Microsofta ili Googlea.

I to je industrija koja je izbjegla recesiju

sa lakoćom.

Pričam o organiziranom kriminalu.

Organizirani kriminal postoji

već jako dugo, čujem kako govorite.

I to je zaista istina.

Ali u zadnja dva desetljeća

zabilježio je neviđenu ekspanziju.

Sada predstavlja otprilike 15 posto

svjetskog BDP-a.

Ja ga zovem Globalna Siva Ekonomija.

ili skraćeno, McMafija.

Što je potaklo ovaj izvanredan rast

prekograničnog kriminala?

Naravno, imamo globalizaciju,

tehnologiju, komunikacije, i sve to,

o čemu ćemo pričati kasnije.

Ali prvo bih vas vratio

na slijedeći događaj.

Pad komunizma.

U cijeloj istočnoj Europi, jako značajan događaj

u posljeratnoj povijesti.

Vrijeme je da se razotkrijem.

Ovaj događaj je puno značio za mene osobno.

Počeo sam krijumčariti knjige preko željezne zavjese

demokratskim oporbenim grupama u istočnoj Europi,

kao Solidarnost u Poljskoj,

dok sam bio tinejđer.

Tada sam počeo pisati o istočnoj Europi,

i konačno sam postao glavni dopisnik BBCa za regiju.

To sam radio 1989.

I zato kad je 425 milijona ljudi

napokon dobilo pravo

izabrati svoju vladu

bio sam presretan.

Ali također sam bio malo zabrinut

oko nekih opasnijih stvari

koje su virile iza zida.

Nije trebalo dugo, na primjer,

da etnički nacionalizam

proviri svoju krvavu glavu

u Jugoslaviji.

I usred kaosa,

usred euforije,

malo mi je trebalo da shvatim

da su neki ljudi koji su rukovali vlašću

prije 1989., u istočnoj Europi,

nastavili sa time nakon revolucija.

Naravno, imali smo ovakve likove.

Ali imali smo i drugih neočekivanih ljudi

koji su odigrali važne uloge u događajima u istočnoj Europi.

Kao ovaj lik. Sjećate se ovih tipova?

Prije su dobivali zlatne medalje u dizanju utega

i hrvanju, svake četiri godine na Olimpijskim igrama.

I bili su slavne ličnosti komunizma.

Sa pripadajućim basnoslovnim stilom života.

Dobivali su velike stanove u centru grada.

Usputan seks na račun.

I mogli su slobodno putovati na zapad,

što je bio veliki luksuz u ono vrijeme.

Možda vam zvuči čudno, ali oni su igrali značajnu ulogu

u nastanku tržišnog gospodarstva

u istočnoj Europi.

Ili kako ih ja zovem, oni su

babice kapitalizma.

Evo nekih od tih istih dizača utega

nakon 1989.

U Bugarskoj,

ovo je uslikano u Bugarskoj,

kad je komunizam pao u posvuda u istočnoj Europi

nije pao samo komunizam,

pala je i država.

To znači da policija nije radila.

Sudstvo nije funkcioniralo kako treba.

Što je poslovni čovjek u vrlom novom Svijetu

istočno europskog kapitalizma trebao napraviti

kako bi osigurao da će njegovi ugovori biti ispoštovani?

Okrenuo bi se ljudima koje sociolozi zovu, poprilično suhoparno,

privatizirane agencije za provedbu zakona.

Mi ih radije zovemo mafija.

U Bugarskoj, mafija se uskoro spojila

sa 14 tisuća ljudi

koji su otpušteni sa svojih poslova u sigurnosnim službama

između 1989. i 1991.

Dakle, država se raspada,

gospodarstvo je ubrzano krenulo prema dolje,

zadnji ljudi koje želite da dođu na burzu rada

su 14 tisuća muškaraca i žena sa jakim kvalifikacijama

u nadzoru,

krijumčarenju, gradnji podzemnih mreža,

i ubijanju ljudi.

Ali to se desilo po cijeloj istočnoj Europi.

Kad sam radio 1990-tih

većinu vremena sam pratio

grozan sukob u Jugoslaviji.

I nisam mogao ne vidjeti

da ljudi koji su izvršavali strašne zločine,

paravojne organizacije,

su zapravo isti ljudi koji su vodili

mreže organiziranog kriminala.

I palo mi je na pamet da iza nasilja

stoji mračno kriminalno gospodarstvo.

I zato sam odlučio da ću putovati oko svijeta

i istraživati ovo globalno kriminalno podzemlje

pričajući sa policajcima,

pričajući sa žrtvama, pričajući sa konzumentima

nezakonitih roba i usluga.

Ali iznad svega drugog, pričajući sa samim gangsterima.

Balkan je bio sjajno mjesto za početak.

Zašto? Pa naravno

postojalo je pitanje propadanja reda i zakona.

Ali također, kako kažu u trgovini na malo,

važna je lokacija, lokacija, lokacija.

I ono što sam primjetio na početku mojih istraživanja

jest da je Balkan postao velika tranzitna zona

za nezakonite robe i usluge iz cijelog Svijeta.

Heroin, kokain,

prodaja žena u prostituciju

i dragocjeni minerali.

A kuda su išli?

U Europsku Uniju, koja je tada

počinjala žeti blagodati globalizacije.

Pretvarajući se tako

u najbogatije potrošačko tržište u povijesti,

na kraju se sastojeći od 500 milijuna ljudi.

I značajna manjina

od tih 500 milijuna ljudi

voli trošiti svoje slobodno vrijeme i novac

spavajući sa prostitutkama,

gurajući novčanice od 50 Eura u nos

i zapošljavajući nezakonite migrantske radnike.

Organizirani kriminal u globalističkom Svijetu

djeluje na isti način kao i drugi poslovi.

Ima zone proizvodnje,

kao Afganistan i Kolumbija.

Ima zone distribucije,

kao Meksiko i Balkan.

I naravno, ima zone potrošnje,

kao Europska Unija, Japan

i naravno, Sjedinjene Države.

Zone proizvodnje i distribucije

obično leže u zemljama u razvoju.

I one su obično izložene groznom nasilju

i krvoproliću.

Uzmimo Meksiko.

Šest tisuća ljudi ubijeno je tamo u zadnjih 18 mjeseci

kao direktna posljedica trgovine kokainom.

A što sa Demokratskom Republikom Kongo?

Od 1998., tamo je umrlo pet milijona ljudi.

O tom se sukobu ne čita puno u novinama.

Ali to je najveći sukob na ovom planetu

od Drugog svjetskog rata.

I zašto postoji? Jer mafije iz cijelog svijeta

surađuju sa lokalnim paravojskama

kako bi se dokopali zaliha

bogatih mineralnih resursa

te regije.

Godine 2000., 80 posto svjetskog koltana

je dolazilo iz polja smrti

istoka Demokratske Republike Kongo.

Koltan možete naći u svakom mobitelu,

u skoro svakom laptopu

i igraćoj konzoli.

Kongolski gospodari rata su to prodavali mafiji

u zamjenu za oružje.

A mafija je dalje prodavala na Zapadno tržište.

I ta zapadnjačka strast

za potrošnjom

je glavni pokretač

međunarodnog organiziranog kriminala.

Da vam pokažem neke od mojih prijatelja u akciji,

snimljenih od strane talijanske policije

dok krijumčare neocarinjene cigarete.

Cigarete sa tvorničkom cijenom su jako jeftine.

Europska Unija tada na njih nameće najviši porez na svijetu.

Dakle ako ih možeš prokrijumčariti u E.U.

možeš zaraditi velike svote.

I želim vam ovo pokazati kako bih demonstrirao

koliko resursa imaju ove grupe.

Ovaj brod vrijedi milijon Eura kad je nov.

I najbrži je u Europskim vodama.

Od 1994., već sedam godina,

20 ovih brodova

prešlo je Jadransko more

iz Crne Gore u Italiju, svaku noć.

I kao posljedica ove trgovine

samo Britanija je izgubila osam bilijuna dolara prihoda.

Umjesto toga, taj novac je otišao obilježiti ratove u Jugoslaviji

i podstaviti džepove beskrupuloznih pojedinaca.

Talijanska policija je, kad je ova trgovina počela,

imala samo dva broda koja su mogla ići istom brzinom.

I ovo je jako važno, jer jedini način na koji možeš uloviti ove tipove

je ako ostanu bez goriva.

Ponekad bi gangsteri poveli sa sobom

ženu kojom se trguje u prostituciju.

I kad bi policija intervenirala, oni bi

bacili ženu u more

kako bi ju policija morala spasiti od utapanja,

umjesto da ih hvata.

Pokazao sam vam ovo kako bih demonstrirao

koliko brodova, koliko plovila treba

kako bi ulovili jednog od ovih tipova.

Odgovor je šest plovila.

Zapamtite, 20 ovih glisera

je dolazilo preko Jadrana

svake noći.

I što su ovi momci radili sa svim tim novcem?

Tu dolazimo do globalizacije

jer to nije samo deregulacija globalne trgovine.

To je liberalizacija međunarodnih novčanih tržišta.

A bome su olakšali

peračima novca.

Zadnjih dva desetljeća bili su zlatno doba

prljave dobiti.

1990-tih smo vidjeli novčane centre oko Svijeta

kako se natječu za njihove poslove.

I jednostavno nije bilo učinkovitog mehanizma

za sprječavanje pranja novca.

I puno legalnih banaka je također rado

primalo depozite

iz vrlo sumnjivih izvora

bez ikakvih pitanja.

Ali u srcu ovoga, je mreža offshore banaka.

Ove stvari su

najvažniji dio ove parade pranja novca.

I želiš li spriječiti nezakonito izbjegavanje poreza

i međunarnodni organizirani kriminal, pranje novca

moraš ih se rješiti.

Pozitivno je da napokon imamo nekoga u Bijeloj kući

tko dosljedno govori

protiv ovih nagrizajućih jedinki.

I ako je itko zabrinut o onome za što ja vjerujem

da je nužno

novi zakoni, učinkovita regulacija,

onda je to Bernie Madoff,

koji će ostatak svog života provesti u zatvoru.

Bernie Madoff je ukrao 65 bilijuna dolara.

To ga stavlja na Olimp gangstera

zajedno sa kolumbijskim kartelima,

i najvećim ruskim mafijama.

Ali on je to radio desetljećima

u srcu Wall streeta.

I nijedan regulator nije ništa zapazio.

Koliko još Madoffa ima u Wall streetu,

ili u Londonu,

dok muzu pošten narod,

i peru novac?

Ja vam mogu reći, ima ih popriličan broj.

Da vam objasnim osnove međunarodnog organiziranog kriminala.

A to su narkotici. Druga slika farme marihuane danas.

Ova je iz centralne Britanske Kolumbije

gdje sam ju uslikao.

To je jedna od desetaka tisuća

obiteljskih farmi u Britanskoj Kolumbiji

koja omogućuje da preko pet posto

BDP-a ove provincije dolazi iz ove trgovine.

Inspektor Brian Cantera

iz Kraljevske kanadske policijske konjice

me doveo u pećinsko skladište istočno od Vancouvera

da vidim robu koja se redovito oduzima

od krijumčara

koji ju šalju,

naravno, južno u Sjedinjene Države

gdje je nezasitno tržište

za B.C. Bud (Pup), kako ga zovu

djelom zato što se reklamira kao organsko,

što dobro prolazi u Kaliforniji.

(Smjeh)

(Pljesak)

I policija priznaje da

veliki izvoznici ove zaplijene

niti ne osjete.

Od početaka globalizacije

globalno tržište narkotika je enormno naraslo.

Međutim, nije bilo pratećeg rasta

resursa dostupnih

snagama policije.

Ovo se sve možda promjeni.

Jer nešto jako čudno se dešava.

Ujedinjeni narodi su prepoznali

prije mjesec dana,

da je Kanada postala ključno područje za distribuciju i proizvodnju

ekstazija i drugih sintetičnih droga.

Zanimljivo, tržišni udio

heroina i kokaina opada

jer pilule počinju djelovati sve bolje.

Ovo mjenja cijelu igru.

Jer prebacuje proizvodnju iz zemalja u razvoju

u zapadnjački svijet.

Kad se to dogodi to je trend

koji može pregaziti mogućnosti naše politike tu na zapadu.

Politika droga koju imamo već 40 godina

davno je morala donijeti važne promjene,

po mom mišljenju.

Recesija.

Organizirani kriminal se već prilagodio

vrlo dobro za recesiju.

Nije čudno, najoportunističkija industrija

na svijetu.

I nema pravila u svojem sustavu regulacija.

Osim, naravno, što ima dva poslovna rizika,

uhićenje zakonom,

što je, iskreno, njihova najmanja briga,

i konkurencija ostalih grupa,

ili metak u glavu.

Ono što su napravili je pomak svojih operacija.

Ljudi više ne puše toliko droge, i ne idu prostitutkama tako često

za vrijeme recesije.

I tako su ušli u novčani

i poslovni kriminal na velika vrata,

ali iznad svega, dva područja,

a to su falsificiranje robe

i računalni kriminal.

I jako su uspješni.

Upoznao bih vas sa G. Pringleom.

Ili da kažem, točnije, Señor Pringle.

Brazilski računalni kriminalac me upoznao sa tom opremom.

Sjeli smo u automobil na aveniju Paulista

u São Paulu, zajedno.

Spojio ju je sa mojim laptopom,

i za pet minuta ušao je

u računalni sigurnosni sustav

jedne velike brazilske banke.

Nije to tako teško.

I puno je lakše jer

zanimljiva star kod računalnog kriminala

je da stvar nije toliko u tehnologiji.

Ključ kod računalnog kriminala je u socijalnom inženjeringu.

Ili da se tehnički izrazim,

budale su na svakom koraku.

Ne biste vjerovali koliko je lagano

nagovoriti ljude da rade na svom računalu

stvari koje im nisu u interesu.

I vrlo su brzo

računalni kriminalci naučili da je to najlakše napraviti,

naravno, najbrže dođeš do nečijeg novčanika

preko obećanja seksa i ljubavi.

Vjerujem da se neki sjećaju Volim-Te virusa,

jednog od najvećih svjetskih virusa.

Imao sam sreće kad je Volim-Te virus izašao.

Jer prva osoba od koje sam ga dobio

je bila moja bivša djevojka.

Ona je gajila razne osjećaje prema meni u to vrijeme

ali ljubav nije bio jedan od njih.

(Smjeh)

I zato čim sam vidio to u svojem pretincu za poštu

bacio sam ga odmah u kantu za smeće,

i spasio se od gadne infekcije.

Dakle, računalni kriminal, pazite na njega.

Ono što znamo da Internet radi

je, da pomaže ovim tipovima.

To su komarci koji prenose parazit malarije

Koji zarazi našu krv kad komarac dobije besplatan obrok

na naš račun.

Artesunat je jako učinkovita droga

kod uništavanja parazita u ranim danima

infekcije.

Ali zadnjih godinu dana

istraživači u Kambođi su otkrili

da se dešava

da parazit malarije razvija otpornost.

I boje se da je razlog razvijanja otpornosti

taj da si Kambođani ne mogu priuštiti lijek na trgovačkom tržištu,

pa ga kupuju sa Interneta.

A te pilule imaju samo male doze

aktivnog sastojka.

Zato se dešava da

parazit počinje razvijati otpornost.

Razlog zašto vam ovo pričam

je taj da moramo znati

da organizirani kriminal

utječe na sva područja naših života.

Ne trebate spavati sa prostitutkom

ili uzimati droge

kako bi imali vezu sa organiziranim kriminalom.

Oni utječu na naš bankovni račun.

Oni utječu na komunikacije, na mirovinske fondove.

Čak utječu na hranu koju jedemo

i na vlade.

Ovo više nije problem

Sicilijanaca iz Palerma i New Yorka.

Nema romantike kod gangstera

21. stoljeća.

To je snažna industrija

i ona stvara nestabilnost i nasilje

gdje god dođe.

To je snažna gospodarska sila

i moramo ju uzeti jako, jako ozbiljno.

Bila mi je čast pričati pred vama.

Puno vam hvala.

(Pljesak)