Teška su vremena za ekonomiju
kolege TEDovci, zaista teška vremena.
I zato bih vas oraspoložio
sa jednim od najvećih, makar ne previše poznatim,
komercijalnim uspjehom
zadnjih 20 godina.
Usporediv, na svoj poseban način,
sa uspjesima Microsofta ili Googlea.
I to je industrija koja je izbjegla recesiju
sa lakoćom.
Pričam o organiziranom kriminalu.
Organizirani kriminal postoji
već jako dugo, čujem kako govorite.
I to je zaista istina.
Ali u zadnja dva desetljeća
zabilježio je neviđenu ekspanziju.
Sada predstavlja otprilike 15 posto
svjetskog BDP-a.
Ja ga zovem Globalna Siva Ekonomija.
ili skraćeno, McMafija.
Što je potaklo ovaj izvanredan rast
prekograničnog kriminala?
Naravno, imamo globalizaciju,
tehnologiju, komunikacije, i sve to,
o čemu ćemo pričati kasnije.
Ali prvo bih vas vratio
na slijedeći događaj.
Pad komunizma.
U cijeloj istočnoj Europi, jako značajan događaj
u posljeratnoj povijesti.
Vrijeme je da se razotkrijem.
Ovaj događaj je puno značio za mene osobno.
Počeo sam krijumčariti knjige preko željezne zavjese
demokratskim oporbenim grupama u istočnoj Europi,
kao Solidarnost u Poljskoj,
dok sam bio tinejđer.
Tada sam počeo pisati o istočnoj Europi,
i konačno sam postao glavni dopisnik BBCa za regiju.
To sam radio 1989.
I zato kad je 425 milijona ljudi
napokon dobilo pravo
izabrati svoju vladu
bio sam presretan.
Ali također sam bio malo zabrinut
oko nekih opasnijih stvari
koje su virile iza zida.
Nije trebalo dugo, na primjer,
da etnički nacionalizam
proviri svoju krvavu glavu
u Jugoslaviji.
I usred kaosa,
usred euforije,
malo mi je trebalo da shvatim
da su neki ljudi koji su rukovali vlašću
prije 1989., u istočnoj Europi,
nastavili sa time nakon revolucija.
Naravno, imali smo ovakve likove.
Ali imali smo i drugih neočekivanih ljudi
koji su odigrali važne uloge u događajima u istočnoj Europi.
Kao ovaj lik. Sjećate se ovih tipova?
Prije su dobivali zlatne medalje u dizanju utega
i hrvanju, svake četiri godine na Olimpijskim igrama.
I bili su slavne ličnosti komunizma.
Sa pripadajućim basnoslovnim stilom života.
Dobivali su velike stanove u centru grada.
Usputan seks na račun.
I mogli su slobodno putovati na zapad,
što je bio veliki luksuz u ono vrijeme.
Možda vam zvuči čudno, ali oni su igrali značajnu ulogu
u nastanku tržišnog gospodarstva
u istočnoj Europi.
Ili kako ih ja zovem, oni su
babice kapitalizma.
Evo nekih od tih istih dizača utega
nakon 1989.
U Bugarskoj,
ovo je uslikano u Bugarskoj,
kad je komunizam pao u posvuda u istočnoj Europi
nije pao samo komunizam,
pala je i država.
To znači da policija nije radila.
Sudstvo nije funkcioniralo kako treba.
Što je poslovni čovjek u vrlom novom Svijetu
istočno europskog kapitalizma trebao napraviti
kako bi osigurao da će njegovi ugovori biti ispoštovani?
Okrenuo bi se ljudima koje sociolozi zovu, poprilično suhoparno,
privatizirane agencije za provedbu zakona.
Mi ih radije zovemo mafija.
U Bugarskoj, mafija se uskoro spojila
sa 14 tisuća ljudi
koji su otpušteni sa svojih poslova u sigurnosnim službama
između 1989. i 1991.
Dakle, država se raspada,
gospodarstvo je ubrzano krenulo prema dolje,
zadnji ljudi koje želite da dođu na burzu rada
su 14 tisuća muškaraca i žena sa jakim kvalifikacijama
u nadzoru,
krijumčarenju, gradnji podzemnih mreža,
i ubijanju ljudi.
Ali to se desilo po cijeloj istočnoj Europi.
Kad sam radio 1990-tih
većinu vremena sam pratio
grozan sukob u Jugoslaviji.
I nisam mogao ne vidjeti
da ljudi koji su izvršavali strašne zločine,
paravojne organizacije,
su zapravo isti ljudi koji su vodili
mreže organiziranog kriminala.
I palo mi je na pamet da iza nasilja
stoji mračno kriminalno gospodarstvo.
I zato sam odlučio da ću putovati oko svijeta
i istraživati ovo globalno kriminalno podzemlje
pričajući sa policajcima,
pričajući sa žrtvama, pričajući sa konzumentima
nezakonitih roba i usluga.
Ali iznad svega drugog, pričajući sa samim gangsterima.
Balkan je bio sjajno mjesto za početak.
Zašto? Pa naravno
postojalo je pitanje propadanja reda i zakona.
Ali također, kako kažu u trgovini na malo,
važna je lokacija, lokacija, lokacija.
I ono što sam primjetio na početku mojih istraživanja
jest da je Balkan postao velika tranzitna zona
za nezakonite robe i usluge iz cijelog Svijeta.
Heroin, kokain,
prodaja žena u prostituciju
i dragocjeni minerali.
A kuda su išli?
U Europsku Uniju, koja je tada
počinjala žeti blagodati globalizacije.
Pretvarajući se tako
u najbogatije potrošačko tržište u povijesti,
na kraju se sastojeći od 500 milijuna ljudi.
I značajna manjina
od tih 500 milijuna ljudi
voli trošiti svoje slobodno vrijeme i novac
spavajući sa prostitutkama,
gurajući novčanice od 50 Eura u nos
i zapošljavajući nezakonite migrantske radnike.
Organizirani kriminal u globalističkom Svijetu
djeluje na isti način kao i drugi poslovi.
Ima zone proizvodnje,
kao Afganistan i Kolumbija.
Ima zone distribucije,
kao Meksiko i Balkan.
I naravno, ima zone potrošnje,
kao Europska Unija, Japan
i naravno, Sjedinjene Države.
Zone proizvodnje i distribucije
obično leže u zemljama u razvoju.
I one su obično izložene groznom nasilju
i krvoproliću.
Uzmimo Meksiko.
Šest tisuća ljudi ubijeno je tamo u zadnjih 18 mjeseci
kao direktna posljedica trgovine kokainom.
A što sa Demokratskom Republikom Kongo?
Od 1998., tamo je umrlo pet milijona ljudi.
O tom se sukobu ne čita puno u novinama.
Ali to je najveći sukob na ovom planetu
od Drugog svjetskog rata.
I zašto postoji? Jer mafije iz cijelog svijeta
surađuju sa lokalnim paravojskama
kako bi se dokopali zaliha
bogatih mineralnih resursa
te regije.
Godine 2000., 80 posto svjetskog koltana
je dolazilo iz polja smrti
istoka Demokratske Republike Kongo.
Koltan možete naći u svakom mobitelu,
u skoro svakom laptopu
i igraćoj konzoli.
Kongolski gospodari rata su to prodavali mafiji
u zamjenu za oružje.
A mafija je dalje prodavala na Zapadno tržište.
I ta zapadnjačka strast
za potrošnjom
je glavni pokretač
međunarodnog organiziranog kriminala.
Da vam pokažem neke od mojih prijatelja u akciji,
snimljenih od strane talijanske policije
dok krijumčare neocarinjene cigarete.
Cigarete sa tvorničkom cijenom su jako jeftine.
Europska Unija tada na njih nameće najviši porez na svijetu.
Dakle ako ih možeš prokrijumčariti u E.U.
možeš zaraditi velike svote.
I želim vam ovo pokazati kako bih demonstrirao
koliko resursa imaju ove grupe.
Ovaj brod vrijedi milijon Eura kad je nov.
I najbrži je u Europskim vodama.
Od 1994., već sedam godina,
20 ovih brodova
prešlo je Jadransko more
iz Crne Gore u Italiju, svaku noć.
I kao posljedica ove trgovine
samo Britanija je izgubila osam bilijuna dolara prihoda.
Umjesto toga, taj novac je otišao obilježiti ratove u Jugoslaviji
i podstaviti džepove beskrupuloznih pojedinaca.
Talijanska policija je, kad je ova trgovina počela,
imala samo dva broda koja su mogla ići istom brzinom.
I ovo je jako važno, jer jedini način na koji možeš uloviti ove tipove
je ako ostanu bez goriva.
Ponekad bi gangsteri poveli sa sobom
ženu kojom se trguje u prostituciju.
I kad bi policija intervenirala, oni bi
bacili ženu u more
kako bi ju policija morala spasiti od utapanja,
umjesto da ih hvata.
Pokazao sam vam ovo kako bih demonstrirao
koliko brodova, koliko plovila treba
kako bi ulovili jednog od ovih tipova.
Odgovor je šest plovila.
Zapamtite, 20 ovih glisera
je dolazilo preko Jadrana
svake noći.
I što su ovi momci radili sa svim tim novcem?
Tu dolazimo do globalizacije
jer to nije samo deregulacija globalne trgovine.
To je liberalizacija međunarodnih novčanih tržišta.
A bome su olakšali
peračima novca.
Zadnjih dva desetljeća bili su zlatno doba
prljave dobiti.
1990-tih smo vidjeli novčane centre oko Svijeta
kako se natječu za njihove poslove.
I jednostavno nije bilo učinkovitog mehanizma
za sprječavanje pranja novca.
I puno legalnih banaka je također rado
primalo depozite
iz vrlo sumnjivih izvora
bez ikakvih pitanja.
Ali u srcu ovoga, je mreža offshore banaka.
Ove stvari su
najvažniji dio ove parade pranja novca.
I želiš li spriječiti nezakonito izbjegavanje poreza
i međunarnodni organizirani kriminal, pranje novca
moraš ih se rješiti.
Pozitivno je da napokon imamo nekoga u Bijeloj kući
tko dosljedno govori
protiv ovih nagrizajućih jedinki.
I ako je itko zabrinut o onome za što ja vjerujem
da je nužno
novi zakoni, učinkovita regulacija,
onda je to Bernie Madoff,
koji će ostatak svog života provesti u zatvoru.
Bernie Madoff je ukrao 65 bilijuna dolara.
To ga stavlja na Olimp gangstera
zajedno sa kolumbijskim kartelima,
i najvećim ruskim mafijama.
Ali on je to radio desetljećima
u srcu Wall streeta.
I nijedan regulator nije ništa zapazio.
Koliko još Madoffa ima u Wall streetu,
ili u Londonu,
dok muzu pošten narod,
i peru novac?
Ja vam mogu reći, ima ih popriličan broj.
Da vam objasnim osnove međunarodnog organiziranog kriminala.
A to su narkotici. Druga slika farme marihuane danas.
Ova je iz centralne Britanske Kolumbije
gdje sam ju uslikao.
To je jedna od desetaka tisuća
obiteljskih farmi u Britanskoj Kolumbiji
koja omogućuje da preko pet posto
BDP-a ove provincije dolazi iz ove trgovine.
Inspektor Brian Cantera
iz Kraljevske kanadske policijske konjice
me doveo u pećinsko skladište istočno od Vancouvera
da vidim robu koja se redovito oduzima
od krijumčara
koji ju šalju,
naravno, južno u Sjedinjene Države
gdje je nezasitno tržište
za B.C. Bud (Pup), kako ga zovu
djelom zato što se reklamira kao organsko,
što dobro prolazi u Kaliforniji.
(Smjeh)
(Pljesak)
I policija priznaje da
veliki izvoznici ove zaplijene
niti ne osjete.
Od početaka globalizacije
globalno tržište narkotika je enormno naraslo.
Međutim, nije bilo pratećeg rasta
resursa dostupnih
snagama policije.
Ovo se sve možda promjeni.
Jer nešto jako čudno se dešava.
Ujedinjeni narodi su prepoznali
prije mjesec dana,
da je Kanada postala ključno područje za distribuciju i proizvodnju
ekstazija i drugih sintetičnih droga.
Zanimljivo, tržišni udio
heroina i kokaina opada
jer pilule počinju djelovati sve bolje.
Ovo mjenja cijelu igru.
Jer prebacuje proizvodnju iz zemalja u razvoju
u zapadnjački svijet.
Kad se to dogodi to je trend
koji može pregaziti mogućnosti naše politike tu na zapadu.
Politika droga koju imamo već 40 godina
davno je morala donijeti važne promjene,
po mom mišljenju.
Recesija.
Organizirani kriminal se već prilagodio
vrlo dobro za recesiju.
Nije čudno, najoportunističkija industrija
na svijetu.
I nema pravila u svojem sustavu regulacija.
Osim, naravno, što ima dva poslovna rizika,
uhićenje zakonom,
što je, iskreno, njihova najmanja briga,
i konkurencija ostalih grupa,
ili metak u glavu.
Ono što su napravili je pomak svojih operacija.
Ljudi više ne puše toliko droge, i ne idu prostitutkama tako često
za vrijeme recesije.
I tako su ušli u novčani
i poslovni kriminal na velika vrata,
ali iznad svega, dva područja,
a to su falsificiranje robe
i računalni kriminal.
I jako su uspješni.
Upoznao bih vas sa G. Pringleom.
Ili da kažem, točnije, Señor Pringle.
Brazilski računalni kriminalac me upoznao sa tom opremom.
Sjeli smo u automobil na aveniju Paulista
u São Paulu, zajedno.
Spojio ju je sa mojim laptopom,
i za pet minuta ušao je
u računalni sigurnosni sustav
jedne velike brazilske banke.
Nije to tako teško.
I puno je lakše jer
zanimljiva star kod računalnog kriminala
je da stvar nije toliko u tehnologiji.
Ključ kod računalnog kriminala je u socijalnom inženjeringu.
Ili da se tehnički izrazim,
budale su na svakom koraku.
Ne biste vjerovali koliko je lagano
nagovoriti ljude da rade na svom računalu
stvari koje im nisu u interesu.
I vrlo su brzo
računalni kriminalci naučili da je to najlakše napraviti,
naravno, najbrže dođeš do nečijeg novčanika
preko obećanja seksa i ljubavi.
Vjerujem da se neki sjećaju Volim-Te virusa,
jednog od najvećih svjetskih virusa.
Imao sam sreće kad je Volim-Te virus izašao.
Jer prva osoba od koje sam ga dobio
je bila moja bivša djevojka.
Ona je gajila razne osjećaje prema meni u to vrijeme
ali ljubav nije bio jedan od njih.
(Smjeh)
I zato čim sam vidio to u svojem pretincu za poštu
bacio sam ga odmah u kantu za smeće,
i spasio se od gadne infekcije.
Dakle, računalni kriminal, pazite na njega.
Ono što znamo da Internet radi
je, da pomaže ovim tipovima.
To su komarci koji prenose parazit malarije
Koji zarazi našu krv kad komarac dobije besplatan obrok
na naš račun.
Artesunat je jako učinkovita droga
kod uništavanja parazita u ranim danima
infekcije.
Ali zadnjih godinu dana
istraživači u Kambođi su otkrili
da se dešava
da parazit malarije razvija otpornost.
I boje se da je razlog razvijanja otpornosti
taj da si Kambođani ne mogu priuštiti lijek na trgovačkom tržištu,
pa ga kupuju sa Interneta.
A te pilule imaju samo male doze
aktivnog sastojka.
Zato se dešava da
parazit počinje razvijati otpornost.
Razlog zašto vam ovo pričam
je taj da moramo znati
da organizirani kriminal
utječe na sva područja naših života.
Ne trebate spavati sa prostitutkom
ili uzimati droge
kako bi imali vezu sa organiziranim kriminalom.
Oni utječu na naš bankovni račun.
Oni utječu na komunikacije, na mirovinske fondove.
Čak utječu na hranu koju jedemo
i na vlade.
Ovo više nije problem
Sicilijanaca iz Palerma i New Yorka.
Nema romantike kod gangstera
21. stoljeća.
To je snažna industrija
i ona stvara nestabilnost i nasilje
gdje god dođe.
To je snažna gospodarska sila
i moramo ju uzeti jako, jako ozbiljno.
Bila mi je čast pričati pred vama.
Puno vam hvala.
(Pljesak)