Misha Glenny istražuje globalne mreže kriminala

Novinar Miša Gleni je proveo nekoliko godina hrabro istražujući organizovanu mrežu svjetskog kriminala, na koju po procjenama otpada 15% globalne ekonomije. Od ruske mafije do gigantskih narko-kartela, njegovi izvori nisu samo zakonodavne i tajne službe, njegovi izvori su i sami kriminalci.

Ovo su zabrinjavajuća ekonomska vremena

prijatelji TEDsteri, zaista nesretna ekonomska vremena.

I zato bih vas želio oraspoložiti

sa jednom velikom, iako uglavnom nepoznatom

pričom o poslovnom uspjehu

u zadnjih 20 godina.

Koja se na specifičan način može uporediti

sa uspjesima Microsofta ili Googlea.

To je industrija koja je podnijela trenutnu recesiju

vrlo ležerno.

Govorim o organizovanom kriminalu.

Reći ćete, organizovani kriminal

postoji već vrlo dugo.

I tu bi bili zbilja u pravu.

Ali u posljednje dvije decenije

je doživio neviđen razvoj.

I danas predstavlja otprilike 15%

svjetskog bruto nacionalnog dohodka.

Volim ga nazivati globalna ekonomija u sjeni

ili ukratko 'McMafia'.

Šta je prouzrokovalo ovaj nevjerovatan porast

međunarodnog kriminala?

Naravno, tu je globalizacija,

tehnologija, komunikacije i ostale stvari

o kojima ćemo pričati nešto kasnije.

Prvo bih vas želio vratiti

ovom događaju.

Padu komunizma.

U cijeloj istočnoj Evropi, nezaboravan momenat

u našoj poslijeratnoj historiji.

Sada je vrijeme da vam kažem istinu.

Ovaj događaj je meni lično mnogo predstavljao.

Krijumčario sam knjige preko gvozdene zavjese

demokratskoj opoziciji u istočnoj Evropi

kao što je bila Solidarnost u Poljskoj

kada sam bio tinejdžer.

Onda sam počeo pisati o istočnoj Evropi

nakon čega postadoh glavni BBC-jev dopisnik za regiju.

Dužnost koju sam obavljao 1989.

Kada je 425 miliona ljudi

napokon dobilo pravo

da izabere svoju vladu,

bio sam presretan.

Ali bio sam dijelom i zabrinut

u vezi nekih prljavih stvari

koje vrebaju iza ugla.

Na primjer, nije potrajalo dugo,

prije nego će etnički nacionalizam

pokazati svoje krvavo lice

u Jugoslaviji.

I u svom tom haosu

usred euforije,

trebalo mi je malo da shvatim

da su neki od ljudi koji su posjedovali moć

u istočnoj Evropi prije 1989.

i dalje činili isto nakon tamošnje revolucije.

Očigledno je bilo takvih likova.

Ali tu je bilo i nekih neočekivanih ljudi

koji su igrali ključnu ulogu u događajima u istočnoj Evropi.

Kao ovaj recimo. Sjećate li se njih?

Nekad su osvajali zlatne medalje u dizanju tegova

i hrvanju, svake četiri godine na Olimpijskim igrama.

Bili su prave zvijezde za komunizam,

sa dobrim načinom života koji ide uz to.

Dobivali su odlične stanove u centru grada.

Povremeno i seksualne usluge.

I mogli su slobodno putovati na zapad,

što je bilo veliki luksuz u to vrijeme.

Iznenađujuće, ali oni su igrali kritičnu ulogu

za vrijeme tranzicije

u istočnoj Evropi.

Ili kao što ih ja volim nazivati, oni su

babice kapitalizma.

Evo nekih od tih istih dizača tegova

poslije tretmana iz 1989.

U Bugarskoj,

ova fotografija je snimljena u Bugarskoj,

kada se komunizam raspao u istočnoj Evropi

nije se raspao samo komunizam,

već i cijeli državni poredak.

Što znači da policijski organi nisu radili.

Sud nije funkcionisao kako treba.

Dakle, šta je poslovni čovjek u novom hrabrom svijetu

kapitalizma istočne Evrope mogao učiniti

kako bi osigurao da se ugovori poštuju?

Pa, on bi se obratio ljudima koje su sociolozi prozaično nazivali

privatizovane agencije za sprovođenje zakona.

Mi ih poznajemo pod imenom mafija.

I u Bugarskoj mafiji će se uskoro pridružiti

14 hiljada ljudi

otpuštenih sa poslova u sigurnosnim agencijama

između 1989. i 1991.

Sada, kada vam je država u kolapsu,

ekonomija velikom brzinom propada,

posljednji ljudi koje želite vidjeti na tržištu rada

su 14 hiljada žena i muškaraca čije su osnovne vještine

nagledanje i prisluškivanje,

krijumčarenje, organizovanje struktura u podzemlju

i ubijanje ljudi.

I to je što se dogodilo širom istočne Evrope.

Dok sam radio devedesetih godina

najviše sam vremena proveo pokrivajući

užasan sukob u Jugoslaviji.

I nisam mogao da ne primjetim

da su ljudi koji su činili užasna nedjela,

paravojne organizacije,

bili zapravo isti oni koji su upravljali

organizovanim kriminalnim mrežama.

Tada sam počeo shvatati kako iza nasilja

stoji mračni kriminalni poduhvat.

I tako sam odlučio putovati oko svijeta

posmatrajući ovo globalno krminalno podzemlje

razgovarajući sa policajcima,

razgovarajući sa žrtvama, sa potrošačima

nedopuštenih roba i usluga.

Ali prije svega, razgovarajući sa samim mafijašima.

I naravno, Balkan je bio odlično mjesto za početi.

Zašto? Pa, prije svega

jer su se tamo red i zakon urušili.

Ali isto tako, kao što tvrde u trgovinama,

da je sve do lokacije, lokacije, lokacije.

I ono što sam primjetio na početku svog traganja

da je Balkan postao ogromna tranzitna zona

za nezakonite robe i usluge koje dolaze iz cijeloga svijeta.

Heroin, kokain,

trgovina ženama radi prostitucije

i plemeniti minerali.

I kuda je sve to bilo usmjereno?

Ka Evropskoj uniji, koja je već

bila počela ubirati prednosti globalizacije.

Pretvarajući se u

najbogatije potrošačko tržište u historiji

koje obuhvata oko 500 miliona ljudi.

I značajna manjina

od ovih 500 miliona ljudi

svoj novac i slobodno vrijeme voli trošiti

na prostitutke,

gurajući novčanice od 50 eura

i ilegalno zapošljavajući radnike iz inostranstva.

Organizovani kriminal u globalizovanom svijetu

funkcioniše na isti način kao i svaki drugi biznis.

Ima svoje produkcijske zone

kao što su Afganistan i Kolumbija.

Zone distribucije

poput Meksika i Balkana.

I naravno, zone konzumacije

kao što je Evropska unija, Japan

i naravno Sjedinjene Države.

Zone produkcije i distribucije

se obično nalaze u zemljama u razvoju.

I često su izložene užasnom nasilju

i krvoproliću.

Uzmimo na primjer Meksiko.

Tamo je u posljednjih 18 mjeseci, ubijeno 6 hiljada ljudi

što je direktna posljedica trgovine kokainom.

A šta je sa Demokratskom Republikom Kongo?

Od 1998. tamo je umrlo 5 miliona ljudi.

To nije konflikt o kojem mnogo čitate u novinama.

Ali je najveći konflikt na planeti

nakon Drugog svjetskog rata.

A zašto? Jer mafija iz cijeloga svijeta

sarađuje sa lokalnim paravojskama

kako bi osigurala zalihe

bogatih mineralnih resursa

iz regije.

Godine 2000. 80% svjetskih zaliha koltana

je dobiveno na poljima smrti

sa područja istočne Demokratske Republike Kongo.

Koltan će te danas naći u skoro svakom mobilnom telefonu,

svakom laptopu

i konzolama za igranje.

Gospodari rata u Kongu su takve stvari prodavali mafiji

u zamjenu za oružje.

A mafija bi to onda prodavala po zapadnim tržištima.

I tako je ta zapadna potreba

da konzumira

primarna pogonska snaga

organizovanog internacionalnog kriminala.

Dozvolite mi da vam pokažem neke od svojih prijatelja u akciji,

snimljene od Italijanske policije

krijumčareći neoporezovane cigarete.

Fabričke cigarete su veoma jeftine.

Evropska unija ih onda oporezuje najvećim porezom na svijetu.

Tako, ako ih uspijete prokrijumčariti do E.U.

možete ostvariti veoma unosan profit.

I želim vam pokazati ovo kako bih demonstrirao

tip resursa dostupnih ovim grupama.

Kada je nov, ovakav gliser vrijedi milion eura.

I nešto je najbrže što se može naći na evropskim vodama.

Od 1994. dobrih sedam godina,

20 ovakvih čamaca

je preplovljavalo Jadransko more,

od Crne Gore do Italije, svaku noć.

I kao posljedicu ovakvog trgovanja

imamo samo Veliku Britaniju koja je izgubila 8 milijardi dolara poreznih prihoda.

I taj novac biva preusmjeren na ratna događanja u Jugoslaviji

i za punjenje džepova beskrupuloznih pojedinaca.

Kada je počela ovakva trgovina, italijanska policija je

imala svega dva glisera koja su mogla ići dovoljno brzo.

I to je važno, jer je inače jedini način da uhvatite te ljude

da ostanu bez benzina.

Ponekad bi ti kriminalci sa sobom vozili

žene radi odvođenja u prostituciju.

I ako bi se policija pojavila, oni bi bacili

žene u more,

da bi se policija pozabavila spašavanjem žena

prije nego bi nastavljala hvatati loše momke.

Pokazao sam vam ovo da bih demonstrirao

koliko glisera, koliko plovila treba

da bi se uhvatio samo jedan.

I odgovor je, šest plovila.

Upamtite, 20 ovakvih brzih čamaca

se kretalo Jadranskim morem

svaku noć.

Dakle, šta su ovi ljudi radili sa zarađenim novcem?

I tu dolazimo do globalizacije

jer to nije samo deregulacija globalne trgovine.

Već i liberalizacija međunarodnog finansijskog tržišta.

I znate, to je olakšalo stvari

peračima novca.

Posljednje dvije decenije su bile era procvata

prljavog novca.

Devedesetih smo vidjeli finansijske centre širom svijeta

kako se takmiče za posao.

I jednostavno nije postojao efikasan mehanizam

za spriječavanje pranja novca.

I mnogo legealnih banaka je bilo sretno

da prihvati depozite

iz veoma sumnjivih izvora

bez postavljanja ikakvih pitanja.

A u biti svega, je mreža banaka koja je izvan finansijskih centara.

Danas su takve banke

neizostavan dio procesa pranja novca.

I ako želite učiniti nešto po pitanju nezakonite utaje poreza

transnacionalnog organizovanog kriminala i pranja novca,

morate ih se riješiti.

Pozitivno je što konačno imamo nekoga u Bijeloj kući

ko se konzistentno oglašavao

protiv ovakvih razarajučih institucija.

I ako je iko zainteresovan za moje mišljenje

potrebni su

novi zakoni, propisi i učinkovita regulacija.

Pogledajmo naprimjer Bernieja Madoffa,

koji će ostatak svog života provesti u zatvoru.

Bernie Madoff je ukrao 65 milijardi dolara.

Što ga stavlja na sami vrh kriminala

skupa sa kolumbijskim kartelima

i ruskim kriminalnim sindikatima.

No, on je to činio decenijama

u samom srcu Wall Streeta.

I niko se nije zabrinuo zbog toga.

Koliko još ima Madoffa na Wall Streetu,

ili u Londonu

varajući običan svijet

i perući novac?

Mogu vam reći, svakako ih ima još dosta.

Dozvolite mi da vam predstavim najveći kalibar organizovanog kriminala.

To su narkotici. Imamo drugu fotografiju plantaže marihuane od jutros.

Ova se nalazi u centralnoj Britanskoj Kolumbiji

gdje sam je i snimio.

To je jedna od desetine hiljada

malih plantaža u Britanskoj Kolumbiji

koje obezbjeđuju da preko 5%

BND-a ove provincije, dolaze iz ove trgovine.

Onda me inspektor Brian Cantera

iz kanadske kraljevske policije

vodi do zavučenog skladišta istočno od Vankuvera

da mi pokaže neke od proizvoda koje redovno oduzima

kanadska policija

od krijumčara koji marihuanu šalju

na jug, u Sjedinjene Američke Države,

gdje postoji nezasito tržište

za travom iz Britanske Kolumbije, kako je zovu,

dijelom jer se reklamira kao organska,

što naravno najviše prolazi dole u Kaliforniji.

(Smijeh)

(Aplauz)

Čak i po priznanju policije

ovo je mali dio profita

koji ostvaruju glavni izvoznici.

Otkad je počela globalizacija

globalno tržište narkotika se veoma povećalo i razvilo.

Međutim nije bilo istovremenog povećanja

resursa dostupnih

policijskim snagama.

Ali to bi se moglo promijeniti.

Jer se nešto čudno dešava.

Ujedninjene Nacije su prepoznale

ovog, odnosno prošlog mjeseca

da je Kanada postala ključna zona distribucije i produkcije

ekstazija i ostalih sintetičkih droga.

Zanimljivo je da zastupljenost

heroina i kokaina opada

zato što tablete postaju sve bolje.

To je ono što mijenja igru.

Jer pomjera produkciju iz Trećeg svijeta

u zapadne zemlje.

Kada se to dogodi, sigurno je

da će preopteretiti policijske kapacitete na zapadu.

Zakonske regulative koje postoje oko 40 godina

su odavno zrele za ozbiljne promjene.

Tako ja mislim.

Sada o recesiji.

Organizovani kriminal se već veoma dobro

prilagodio recesiji.

Ne iznenađujuće, najotpornija industrija

na cijelome svijetu.

I nema pravila u svom regulatornom sistemu.

Izuzev naravno, što ima dva poslovna rizika

biti uhapšen od zakonskih tijela,

što je iskreno, njhova najmanja briga

i konkurencija drugih grupa,

kao npr. dobiti metak u potiljak.

Ono što su napravili je da su premjestili svoje operacije.

Manje se puši trava ili se ne ide prostitutkama tako često

za vrijeme recesije.

Umjesto toga oni se u velikom stilu bave

finansijskim i korporativnivnim kriminalom,

prije svega na dva načina

falsifikovanjem robe

i kriminalu na internetu.

I tu su nevjerovatno uspješni.

Želio bih vam predstaviti gosp. Pringleja.

Ili bolje rečeno Señor Pringleja.

Ovu opremu mi je pokazao kompjuterski kriminalac iz Brazila.

Sjedili smo u autu u Aveniji Paulista

u Sao Paulou.

Priključio je to na moj laptop,

i u roku pet minuta on je ušao

u kompjuterski sigurnosni sistem

jedne od glavnih brazilskih banaka.

Uopšte nije teško.

U stvari je dosta jednostavno jer,

fascinantna stvar u vezi virtualnog kriminala

je da se tu ne radi puno o tehnologiji.

Ključ virtualnog kriminala je ono što zovemo društveni inžinjering.

Ili kada bi koristili tehnički izraz za to,

svake minute se neko rodi.

Ne bi vjerovali kako je lako

nagovoriti ljude da čine sa svojim kompjuterom stvari

koje objektivno nisu u njihovom interesu.

I brzo se dogodilo

da su kriminalci naučili kako to da urade na najbrži način,

naravno, najbrži način do nečijeg novčanika

jeste obećati seks i ljubav.©

Vjerujem da se neki od vas sjećaju virusa zvanog I-Love-You,

jednog od najboljih virusa koji se bio pojavio po cijelom svijetu.

Bio sam veoma sretan kada se taj virus pojavio

jer prva osoba koja mi ga je poslala

bila je moja bivša djevojka.

Prema meni je gajila razne vrste osjećaja i emocija

ali ljubavi nije bilo među njima.

(Smijeh)

Pa čim sam vidio tako nešto u svojoj elektronskoj pošti,

bez razmišljanja sam to obrisao,

i poštedio se vrlo gadne infekcije.

Dakle kompjuterski kriminal, pazite ga se.

Jedna stvar u koju smo sigurni je da internet

olakšava stvari ovim bićima.

To su komarci koji nose virus malarije

šireći zarazu tako što bi komarčić imao besplatan obrok

na naš račun.

Artesunate je vrlo efikasan lijek

kod uništvanja parazita koji je u ranoj fazi

infekcije.

Ali u toku protekle godine

istražitelji u Kambođi su otkrili

kako se događa da su

paraziti malarije postali imuni na lijekove.

I oni se plaše da je razlog tomu

što Kambođanci nemaju uslova da kupe lijekove u radnjama

tako da ih kupuju putem interneta.

A te tablete sadrže svega male doze

aktivnog sastojka protiv parazita.

Što je i uzrok

razvijanju otpora kod parazita.

Razlog zašto ovo govorim

je što mi moramo znati

da organizovani kriminal

utiče na sva moguća polja našeg života.

Ne morate spavati sa prostitutkama

ili drogirati se

kako bi bili imali veze sa organizovanim kriminalom.

Oni utiču na naše bankovne račune.

Oni utiču na naše komunikacije, penziona osiguranja.

Oni čak utiču na hranu koju jedemo

i na naše vlade.

Ovo više nije stvar

Sicilijanaca iz Palerma i New Yorka.

Sa ovim kriminalcima nema romantike.

U 21. vijeku

ovo je moćna industrija

koja proizvodi nestabilnost i nasilje

gdje god se pojavi.

Jedna je od glavnih ekonomskih sila

koju moramo uzeti vrlo, vrlo ozbiljno.

Bila mi je čast držati vam izlaganje.

Hvala vam mnogo.

(Aplauz)