< Return to Video

Zašto bi trebalo da pročitate „Farenhajt 451“?

  • 0:07 - 0:08
    „Voleo je da spaljuje.
  • 0:08 - 0:11
    Posebno je voleo da gleda
    kako stvari bivaju prožderane,
  • 0:11 - 0:14
    kako stvari crne i menjaju se.“
  • 0:14 - 0:19
    „Farenhajt 451“ počinje
    blaženim bleskom - i uskoro
  • 0:19 - 0:22
    saznajemo šta nestaje u plamenu.
  • 0:22 - 0:24
    Roman Reja Bredberija zamišlja svet
  • 0:24 - 0:28
    u kome su knjige zabranjene
    u svim oblastima života -
  • 0:28 - 0:32
    i posedovanje, a kamoli čitanje
    knjiga je zabranjeno.
  • 0:32 - 0:38
    Glavni lik, Montag, je požarni brigadir
    zadužen da uništi one koje su preostale.
  • 0:38 - 0:40
    Međutim, kako užitak ustupa mesto sumnji,
  • 0:40 - 0:45
    priča postavlja ključna pitanja
    o tome kako sačuvati razum u društvu
  • 0:45 - 0:50
    u kome su slobodna volja, samoizražavanje
    i znatiželja pod vatrom.
  • 0:50 - 0:54
    U Montagovom svetu, masovni mediji
    imaju monopol nad informacijama,
  • 0:54 - 0:58
    brišući gotovo u potpunosti
    sposobnost nezavisnog razmišljanja.
  • 0:58 - 1:01
    U podzemnoj železnici,
    reklame sevaju sa zidova.
  • 1:01 - 1:06
    Kod kuće, Montagova supruga Mildred
    po ceo dan sluša radio,
  • 1:06 - 1:10
    a tri zida u njihovom salonu
    su prekrivena ekranima.
  • 1:10 - 1:14
    Na poslu, miris kerozina
    lebdi iznad Montagovih kolega,
  • 1:14 - 1:19
    koji puše i, da bi prekratili vreme,
    huškaju mehaničke kerove na pacove.
  • 1:19 - 1:24
    Kada se alarm začuje, svi izjure
    u vozilima u obliku salamandera,
  • 1:24 - 1:27
    ponekad kako bi čitave biblioteke
    spalili do temelja.
  • 1:27 - 1:32
    Međutim, dok dan za danom
    spaljuje tomove poput „crnih leptira“,
  • 1:32 - 1:35
    Montagov um povremeno luta
    do prokrijumčarene robe
  • 1:35 - 1:37
    skrivene u njegovom domu.
  • 1:37 - 1:41
    Vremenom, počinje da preispituje
    suštinu svoga posla.
  • 1:41 - 1:44
    Montag shvata da je oduvek
    osećao nelagodu -
  • 1:44 - 1:48
    ali da mu je nedostajalo opisnih reči
    da izrazi svoja osećanja u društvu
  • 1:48 - 1:53
    u kom i puko izgovaranje fraze
    „bilo jednom“ može da bude smrtonosno.
  • 1:53 - 1:55
    „Farenhajt 451“ oslikava
    svet kojim vladaju
  • 1:55 - 1:59
    nadzor, robotika i virtuelna stvarnost -
  • 1:59 - 2:02
    što se ispostavilo
    kao veoma proročanska vizija,
  • 2:02 - 2:05
    ali koja je izražavala
    i strepnje tog vremena.
  • 2:05 - 2:09
    Roman je objavljen 1953. godine,
    na vrhuncu Hladnog rata.
  • 2:09 - 2:13
    Ovo razdoblje je rasplamsalo
    rasporastranjenu paranoju i strah
  • 2:13 - 2:16
    širom Bredberijeve domovine
    Sjedinjenih Država,
  • 2:16 - 2:21
    naglašene gušenjem informacija
    i brutalnim vladinim istragama.
  • 2:21 - 2:24
    Mentalitet lova na veštice je naročito
  • 2:24 - 2:29
    ciljao na umetnike i pisce pod sumnjom
    da imaju naklonost ka komunizmu.
  • 2:29 - 2:32
    Bredberija su uzbunile
    ove kulturološke restrikcije.
  • 2:32 - 2:36
    Verovao je kako predstavljaju
    opasne presedane za buduće cenzure
  • 2:36 - 2:39
    i to ga je podsetilo na uništenje
    Aleksandrijske biblioteke,
  • 2:39 - 2:42
    kao i na spaljivanje knjiga
    u fašističkim režimima.
  • 2:42 - 2:46
    Istraživao je ove jezive veze
    u romanu „Farenhajt 451“,
  • 2:46 - 2:49
    naslovljenom prema temperaturi
    na kojoj papir gori.
  • 2:49 - 2:53
    Preciznost te temperature
    je dovođena u pitanje,
  • 2:53 - 2:55
    međutim, to ne umanjuje status romana
  • 2:55 - 2:58
    kao remek-dela distopijske fikcije.
  • 2:58 - 3:03
    Distopijska fikcija kao žanr naglašava
    uznemirujuće odlike sveta oko nas
  • 3:03 - 3:07
    i zamišlja posledice
    kada se one dovedu u krajnost.
  • 3:07 - 3:09
    U mnogim distopijskim pričama,
  • 3:09 - 3:13
    vlada nameće ograničenja
    nevoljnim subjektima.
  • 3:13 - 3:15
    Međutim, u „Farenhajtu 451“,
  • 3:15 - 3:18
    Montag saznaje da je apatija masa
  • 3:18 - 3:20
    ta koja je omogućila uspon
    trenutnom režimu.
  • 3:20 - 3:23
    Vlada se tek okoristila
    kratkim rasponom pažnje
  • 3:23 - 3:29
    i apetitom za plitku zabavu,
    a to je svelo kruženje ideja u prah.
  • 3:29 - 3:34
    Kako kultura nestaje,
    nestaju i mašta i samoizražavanje.
  • 3:34 - 3:37
    Čak je i način na koji
    ljudi govore sveden -
  • 3:37 - 3:42
    kao kad Montagov šef, kapetan Biti,
    objašnjava ubrzanje masovne kulture:
  • 3:42 - 3:47
    „Ubrzaj film, Montaže, hitro.
    Klik? Pik? Vidi, Gle, Sad, Pljus, Ovamo,
  • 3:47 - 3:53
    Onamo, Brzo, Kas, Gore, Dole, Unutra, Van,
    Zašto, Kako, Ko, Šta, Gde, Eh? Uh!
  • 3:53 - 3:59
    Bam! Tres! Bljuf, Bing, Beng, Bum!
    sažeci sažetaka, sažeci sažetaka sažetaka.
  • 3:59 - 4:04
    Politika? Jedan stupac, dve rečenice,
    naslov! A onda, odjednom, sve nestaje!“
  • 4:04 - 4:08
    U ovom opustošenom svetu,
    Montag shvata koliko je teško odupreti se
  • 4:08 - 4:11
    kada ne postoji ništa
    za šta možete da se držite.
  • 4:11 - 4:15
    Sveukupno, „Farenhajt 451“
    je portret nezavisnog razmišljanja
  • 4:15 - 4:17
    na ivici izumiranja -
  • 4:17 - 4:20
    kao i parabola o društvu koje saučestvuje
  • 4:20 - 4:22
    u sopstvenom sagorevanju.
Title:
Zašto bi trebalo da pročitate „Farenhajt 451“?
Speaker:
Izolt Gilespi (Iseult Gillespie)
Description:

Pogledajte celu lekciju: https://ed.ted.com/lessons/why-should-you-read-fahrenheit-451-iseult-gillespie

Roman Reja Bredberija zamišlja svet u kome su knjige zabranjene - i posedovanje, a kamoli čitanje knjiga je zabranjeno. Glavni lik, Montag, je požarni brigadir odgovoran za uništavanje knjiga koje su preostale. Priča povlači pitanje: kako da sačuvate razum u društvu u kome su slobodna volja, samoizražavanje i znatiželja pod vatrom? Izolt Gilespi istražuje zbog čega je ovaj distopijski roman klasik.

Lekcija: Izolt Gilespi; režija: Anton Bogati.

more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TED-Ed
Duration:
04:22

Serbian subtitles

Revisions