The coming neurological epidemic

Ukoliko ne učinimo nešto da to spriječimo

u slijedećih 40 godina, suočit ćemo se sa epidemijom

neuroloških bolesti na globalnoj razini.

Vesela pomisao.

Na ovoj mapi, svaka zemlja obojana plavo

ima više od 20 posto populacije u dobi od preko 65 godina.

To je svijet u kojem živimo.

A ovo je svijet u kojem će živjeti naša djeca.

12.000 godina je distribucija starosti ljudske populacije

izgledala poput piramide, sa najstarijima na vrhu.

Već sada se izravnava.

A do 2050. će postati stupčasta i počet se izokretat.

Evo zašto se to dešava.

Prosječna životna dob se više nego udvostručila od 1840.

i tenutačno se povećava brzinom od oko pet sati po danu.

A evo i zašto to nije sasvim dobra stvar:

zbog toga što će pri dobi većoj od 65 g., rizik da dobijete Alzheimerovu

ili Parkinsonovu bolest rasti eksponencijalno.

2050. će u Sjedinjenim Državama biti oko 32 milijuna ljudi

starijih od 80 g. i ukoliko ne poduzmemo nešto,

pola od njih će imati Alzheimerovu bolest,

a još tri milijuna će imati Parkinsonovu bolest.

Upravo sada, te i druge neurološke bolesti --

za koje nemamo lijek ili prevenciju --

koštaju oko trećinu bilijuna dolara svake godine.

To će iznositi dobrano više od bilijun dolara do 2050.

Alzheimerova bolest započinje kada se protein

koji bi se trebao pravilno foldati (op. poprimiti strukturu)

misfolda u dementan origami.

Dakle jedan pristup koji poduzimamo je da pokušavamo dizajnirati lijekove

koji će funkcionirati poput molekulske ljepljive vrpce,

kako bi se protein zadržao u svom ispravnom obliku.

To bi ga spriječilo da se zamrsi,

što izgleda, ubija velike dijelove mozga, kada se desi.

Podjednako zanimljivo je da, druge neurološke bolesti,

koje utječu na vrlo različite dijelove mozga,

također pokazuju klupka misfoldanih proteina,

što upućuje na to da bi pristup mogao biti općenit

i iskoristiv za liječenje mnogih neuroloških bolesti,

ne samo Alzheimerove bolesti.

Ovdje je prisutna i fascinantna povezanost sa rakom,

jer ljudi s neurološkim oboljenjem

imaju vrlo malu učestalost većine rakova.

A to je poveznica s kojom se većina ljudi trenutačno ne bavi,

ali kojom smo fascinirani.

Većina značajnog i sav kreativan rad u tom području

financiran je od strane privatnih filantropa.

Prostor za dodatnu privatnu pomoć je ogroman,

jer bojim se da je vlada odustala

U međuvremenu, dok čekamo da se sve te stvari dese,

evo što možete učiniti za sebe.

Ako želite smanjiti svoj rizik od Parkinsonove bolesti,

kofein djeluje donekle zaštitno; nitko ne zna zašto.

Ozlijede glave su loše za vas. One dovode do Parkinsonove bolesti.

A ptičja gripa također nije dobra ideja.

Što se tiče zaštite od Alzheimerove bolesti,

ispada da riblje ulje

smanjuje rizik od oboljenja.

Trebali bi također držati krvni tlak pod kontrolom,

jer je kronični visoki krvni tlak

najveći pojedinačni rizični faktor za Alzheimerovu bolest.

Također je i najveći rizični faktor za glaukom,

koji je Alzheimerova bolest očiju.

I naravno, kada se radi o kognitivnim sposobnostima,

primjenjiva je izreka "use it or lose it" ("koristi ili izgubi")

tako da želite ostati mentalno stimulirani.

Ali, već ionako slušate mene.

Tako da je to rješeno.

I jedna posljednja stvar. Poželite ljudima poput mene sreću, u redu?

Jer sat nam svima otkucava.

Hvala vam.