< Return to Video

Koliko svemira postoji?

  • 0:00 - 0:13
    (Glazba)
  • 0:18 - 0:20
    Na dugim avionskim letovima ponekad
  • 0:20 - 0:23
    zurim u planine i pustinje
  • 0:23 - 0:26
    i pokušavam shvatiti koliko je
    prostranstvo naše Zemlja.
  • 0:27 - 0:29
    Onda se prisjetim da postoji tijelo
    koje vidimo svaki dan,
  • 0:29 - 0:33
    a u koje bi stalo doslovno milijun Zemalja.
  • 0:33 - 0:35
    Sunce se čini nemoguće velikim,
  • 0:35 - 0:39
    no u krupnijem planu, ono je točkica,
  • 0:39 - 0:43
    tek jedna od 400 milijardi zvijezda Mliječne staze
  • 0:43 - 0:47
    koju možete vidjeti za vedrih noći
    kao blijedu, bijelu maglu razvučenu po nebu.
  • 0:48 - 0:49
    Postaje i zamršenije.
  • 0:49 - 0:53
    Postoji 100 milijardi galaksija
    koje se mogu uočiti teleskopom,
  • 0:54 - 0:58
    pa kad bi svaka zvijezda bila veličine jednog zrnca pijeska,
  • 0:58 - 1:01
    tad samo Mliječna staza ima dovoljno zvijezda da prekrije
  • 1:01 - 1:05
    komad plaže površine
    84 metra kvadratna, dubok 90 cm.
  • 1:06 - 1:09
    Cijela Zemlja nema dovoljno plaža
  • 1:09 - 1:11
    koje bi predstavljale zvijezde u cijelom svemir.
  • 1:11 - 1:15
    Takva bi plaža bila duga stotine milijardi kilometara.
  • 1:16 - 1:19
    Sveti Stephene Hawkingu, to je mnogo zvijezda.
  • 1:20 - 1:22
    No, on i drugi fizičari sad vjeruju
  • 1:22 - 1:25
    da je u stvarnosti svemir nezamislivo veći.
  • 1:26 - 1:29
    Kao prvo, 100 milijardi galaksija koje su u dosegu teleskopa
  • 1:29 - 1:32
    vjerojatno su sićušni dio svemira.
  • 1:32 - 1:35
    Svemir se širi
  • 1:35 - 1:38
    ubrzanim tempom. Velika većina galaksija
  • 1:38 - 1:41
    od nas se odmiče tako brzo
  • 1:41 - 1:43
    da njihova svjetlost možda nikad neće doći do nas.
  • 1:43 - 1:46
    Ipak, naša fizička stvarnost na Zemlji
  • 1:46 - 1:49
    usko je povezana s tim udaljenim,
    nevidljivim galaksijama.
  • 1:50 - 1:52
    Možemo ih smatrati dijelom našeg svemira.
  • 1:53 - 1:55
    One tvore jedinstvenu, divovsku strukturu,
  • 1:55 - 1:58
    podliježu istim zakonima fizike
    te su sačinjene od istih atoma, elektrona
  • 1:58 - 2:02
    protona, kvarkova, neutrina
    koji izgrađuju i vas i mene.
  • 2:02 - 2:05
    Međutim, nedavne teorije u fizici,
  • 2:05 - 2:07
    uključujući teoriju struna,
  • 2:07 - 2:10
    tvrde kako je moguće postojanje
    nebrojeno mnogo drugih svemira
  • 2:10 - 2:12
    izgrađenih od različitih vrsta čestica
  • 2:12 - 2:14
    s različitim svojstvima, koji poštuju druge zakone.
  • 2:15 - 2:17
    Većina ovih svemira nije podobna za život
  • 2:17 - 2:20
    te mogu nestati ili nastati u nanosekundi.
  • 2:20 - 2:22
    Ali, zajedno
  • 2:22 - 2:26
    čine multisvemir mogućih svemira
  • 2:26 - 2:31
    i to do 11 dimenzija, uključujući čuda
    koja ne možemo niti zamisliti.
  • 2:31 - 2:33
    Vodeća verzija teorije struna
  • 2:33 - 2:36
    predviđa multisvemir sačinjen
    od deset na petstotu svemira.
  • 2:37 - 2:40
    To je broj 1 praćen nizom od 500 nula,
  • 2:40 - 2:44
    broj toliko velik da kad bi svaki atom našeg vidljivog svemira
  • 2:44 - 2:46
    imao vlastiti svemir
  • 2:47 - 2:49
    te kad bi svaki atom tih svemira
  • 2:49 - 2:51
    imao svoj svemir
  • 2:52 - 2:54
    i kad bi ponovili ovaj ciklus još dva puta,
  • 2:54 - 2:57
    još uvijek bismo bili
    na malenom dijelu cjelokupne slike --
  • 2:57 - 3:06
    točnije, jednom trilijunu trilijunu trilijunu trilijunu trilijunu trilijunu trilijun trilijunu trilijunu trilijunu trilijunu trilijunu trilijinu trilijunu trilijuna.
  • 3:08 - 3:10
    No, čak je i taj broj sićušan u usporedbi s
  • 3:10 - 3:13
    jednim drugim brojem: beskrajnošću.
  • 3:14 - 3:16
    Neki fizičari misle da je
    prostorno-vremenski kontinuum
  • 3:16 - 3:19
    doslovno beskonačan te da sadrži beskonačan broj
  • 3:19 - 3:22
    takozvanih džepnih svemira s varirajućim svojstvima.
  • 3:22 - 3:24
    Uspijevate li pratiti?
  • 3:25 - 3:27
    Kvantna teorija dodaje jedan potpuno novi problem.
  • 3:27 - 3:29
    Teorija se pokazala točnom izvan svake sumnje,
  • 3:29 - 3:31
    ali njena je interpretacija zbunjujuća.
  • 3:31 - 3:34
    Neki fizičari smatraju da je možete shvatiti
  • 3:34 - 3:37
    samo ako zamislite da velik broj paralelnih svemira
  • 3:37 - 3:39
    iznenadno nastaje svakog trenutka,
  • 3:39 - 3:43
    a mnogi od ovih svemira bili bi vrlo slični našem,
  • 3:43 - 3:46
    sadržavali bi naše mnogobrojne kopije.
  • 3:46 - 3:50
    U jednom od tih svemira, maturirali biste
    s pohvalama, i vjenčali se s osobom svojih snova.
  • 3:50 - 3:53
    U nekom drugom svemiru, to i ne bi bilo tako.
  • 3:53 - 3:55
    Još uvijek ima znanstvenika
    koji bi rekli da su to besmislice.
  • 3:55 - 3:59
    Jedini suvisao odgovor na pitanje
    koliko ima svemira jest jedan:
  • 3:59 - 4:02
    samo je jedan svemir.
  • 4:03 - 4:05
    A nekoliko filozofa i mistika
  • 4:05 - 4:08
    mogu raspravljati da je čak i naš svemir iluzija.
  • 4:08 - 4:10
    Dakle, kao što vidite,
  • 4:10 - 4:13
    trenutno nema dogovora na ovo pitanje,
  • 4:13 - 4:14
    čak niti približnog.
  • 4:14 - 4:18
    Sve što znamo jest da je odgovor
    negdje između nule i beskonačnosti.
  • 4:19 - 4:21
    No, možda znamo nešto drugo:
  • 4:21 - 4:24
    Ovo je odlično vrijeme za proučavanje fizike.
  • 4:25 - 4:27
    Možda prolazimo
  • 4:27 - 4:31
    kroz najveću paradigmatsku promjenu
    u našem znanju otkad je čovječanstva.
Title:
Koliko svemira postoji?
Speaker:
Chris Anderson
Description:

Činjenica da nitko ne zna odgovor na ovo pitanje jest ono što ga čini zanimljivim. Priča o fizici jedna je od priča vječno rastućeg znanja o zbilji, do te točke da znanstvenici smatraju kako ne postoji samo naš svijet, već mnogo više svjetova. Chris Anderson istražuje uzbudljive implikacije ove ideje.
more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TED-Ed
Duration:
04:43

Croatian subtitles

Revisions Compare revisions

Our website uses cookies for analysis purposes.