< Return to Video

Mračna povijest IQ testova - Stefan C. Dombrowski

  • 0:07 - 0:12
    Godine 1905. psiholozi
    Alfred Binet i Théodore Simon
  • 0:12 - 0:16
    osmislili su test za djecu
    s poteškoćama u učenju u Francuskoj.
  • 0:17 - 0:21
    Osmislili su ga kako bi utvrdili
    kojoj djeci treba posebna pažnja.
  • 0:21 - 0:25
    Njihova je metoda
    postala temeljem IQ testova.
  • 0:26 - 0:28
    Početkom 19. stoljeća,
  • 0:28 - 0:31
    istraživači su mislili
    kako kognitivne sposobnosti,
  • 0:31 - 0:35
    kao što su verbalno zaključivanje,
    radno pamćenje i prostorne vještine,
  • 0:35 - 0:41
    odražavaju opću inteligenciju,
    to jest G-faktor.
  • 0:41 - 0:46
    Simon i Binet osmislili su skup testova
    kojima su mjerili te sposobnosti.
  • 0:46 - 0:49
    Uspjehe su spojili u jedinstven rezultat.
  • 0:49 - 0:52
    Pitanja su prilagodili
    svakoj dobnoj skupini,
  • 0:52 - 0:57
    a rezultati su odražavali
    sposobnosti djeteta s obzirom na vršnjake.
  • 0:57 - 1:02
    Broj su bodova podijelili
    s godinama te su to pomnožili sa 100.
  • 1:02 - 1:06
    Tako su dobili kvocijent inteligencije,
    to jest IQ.
  • 1:06 - 1:12
    Danas je rezultat od 100
    prosjek za uzorak populacije,
  • 1:12 - 1:17
    a 68 % populacije
    odskače od prosjeka za 15 bodova.
  • 1:17 - 1:20
    Simon i Binet smatrali su
    da će vještine koje ispituju
  • 1:20 - 1:23
    odražavati opću inteligenciju.
  • 1:23 - 1:25
    Čak ni tada, kao ni sada,
  • 1:25 - 1:29
    nije postojala
    općeprihvaćena definicija inteligencije.
  • 1:29 - 1:33
    To je omogućilo ljudima da test koriste
  • 1:33 - 1:37
    kako bi mjerili inteligenciju
    prema vlastitim pretpostavkama.
  • 1:38 - 1:42
    Test je bio osmišljen kako bi se pronašla
    djeca kojima je trebala pomoć pri učenju,
  • 1:42 - 1:46
    no ubrzo se počeo koristiti
    za razvrstavanje ljudi na druge načine.
  • 1:46 - 1:50
    Oni su često bili temeljeni
    na problematičnim ideologijama.
  • 1:50 - 1:54
    Testiranje većeg broja ljudi
    prvi je puta provedeno u SAD-u
  • 1:54 - 1:58
    tijekom Prvog svjetskog rata
    kada je vojska IQ testovima
  • 1:58 - 2:02
    razvrstavala kadete i
    provjeravala ih prije vojne obuke.
  • 2:02 - 2:05
    Tada su mnogi ljudi vjerovali u eugeniku,
  • 2:05 - 2:09
    ideju da se poželjna
    i nepoželjna genetska svojstva
  • 2:09 - 2:15
    mogu i moraju kontrolirati
    selektivnim parenjem.
  • 2:15 - 2:17
    Ta je ideja problematična
  • 2:17 - 2:21
    jer uključuje stav da je inteligencija
    nepromjenjiva i naslijeđena
  • 2:21 - 2:24
    te povezana s rasom čovjeka.
  • 2:24 - 2:26
    Pod utjecajem eugenike,
  • 2:26 - 2:29
    neki su znanstvenici
    na temelju rezultata ispitivanja
  • 2:29 - 2:33
    pogrešno tvrdili da su određene rase
  • 2:33 - 2:35
    intelektualno sposobnije od drugih.
  • 2:36 - 2:39
    Nisu razmotrili da su brojni ispitanici
  • 2:39 - 2:41
    tek nedavno migrirali u SAD
  • 2:41 - 2:45
    te nisu učili engleski
    ili bili s njime u doticaju.
  • 2:45 - 2:50
    Tako su stvorili pogrešnu hijerarhiju
    inteligencije različitih etničkih skupina.
  • 2:50 - 2:55
    Ispreplitanje eugenike i IQ testova
    utjecalo je na znanost
  • 2:55 - 2:58
    i na politiku.
  • 2:58 - 3:01
    Godine 1924. Virginia je stvorila politiku
  • 3:01 - 3:07
    kojom je sterilizacija ljudi
    s lošim rezultatima postala legalna.
  • 3:07 - 3:11
    Tu je odluku podržao Vrhovni sud SAD-a.
  • 3:11 - 3:15
    Nacisti su odobravali ubijanje djece
  • 3:15 - 3:17
    zbog niskog broja bodova.
  • 3:17 - 3:20
    Nakon holokausta
    i pokreta za ljudska prava,
  • 3:20 - 3:23
    zbog korištenja u svrhe diskriminacije,
  • 3:23 - 3:27
    mnogi su preispitivali moralnost
    i znanstvenu utemeljenost testova.
  • 3:27 - 3:32
    Znanstvenici su počeli pronalaziti dokaze
    za utjecaj okoline na inteligenciju.
  • 3:32 - 3:37
    Na primjer, znanstvenici
    su prilagođavali testove tijekom 20. st.
  • 3:37 - 3:42
    te su nove generacije imale
    bolje rezultate na starim testovima
  • 3:42 - 3:44
    od prethodnih generacija.
  • 3:44 - 3:46
    Taj se fenomen zove Flynnov efekt.
  • 3:46 - 3:51
    Dogodio se brzo, nije mogao biti uzrokovan
    nasljednim evolucijskim osobinama.
  • 3:51 - 3:54
    Zapravo, uzrok je
    najvjerojatnije bila okolina:
  • 3:54 - 3:59
    bolje obrazovanje, bolje zdravstvo
    i bolja prehrana.
  • 4:00 - 4:01
    Sredinom 20. stoljeća,
  • 4:01 - 4:04
    psiholozi su pokušali koristiti IQ testove
  • 4:04 - 4:08
    ne samo kako bi procijenili inteligenciju,
  • 4:08 - 4:13
    već i za dijagnozu shizofrenije, depresije
    i drugih poremećaja.
  • 4:13 - 4:18
    Dijagnoze su bile temeljene
    na kliničkoj procjeni,
  • 4:18 - 4:22
    a djelomično su uključivale
    i rezultate IQ testova.
  • 4:22 - 4:28
    Kasnija su istraživanja pokazala
    da takva metoda nije korisna u praksi.
  • 4:28 - 4:33
    Danas se IQ testovi sastoje
    od brojnih elemenata i vrsta pitanja
  • 4:33 - 4:35
    sličnih onima iz ranih testova.
  • 4:35 - 4:39
    Sada ipak imamo bolje mogućnosti
    za prepoznavanje pristranosti u testu.
  • 4:39 - 4:43
    Više se ne koriste
    za utvrđivanje mentalnih bolesti.
  • 4:43 - 4:47
    I dalje postoji problem
    korištenja rezultata takvih testova
  • 4:47 - 4:51
    za dijagnozu poteškoća u učenju.
  • 4:51 - 4:54
    Stručnjaci tu metodu ne preporučuju.
  • 4:54 - 4:57
    Psiholozi diljem svijeta
    i dalje koriste IQ testove
  • 4:57 - 5:00
    kako bi utvrdili mentalnu retardaciju.
  • 5:00 - 5:02
    Rezultatima se mogu odrediti
  • 5:02 - 5:07
    prigodne metode za pomoć u obrazovanju,
    obuci za posao i stanovanju u zajednici.
  • 5:07 - 5:12
    Rezultati IQ testova bili su opravdanje
    za brojne užasavajuće politike
  • 5:12 - 5:15
    i ideologije bez znanstvenog utemeljenja.
  • 5:15 - 5:18
    To ne znači da je sam test beskoristan.
  • 5:18 - 5:22
    Zapravo je koristan za mjerenje vještina
    zaključivanja i rješavanja problema
  • 5:22 - 5:24
    za koje je osmišljen.
  • 5:24 - 5:28
    To ne može biti uspoređeno
    s mjerenjem potencijala osobe.
  • 5:28 - 5:32
    Postoje brojni
    složeni politički, povijesni, znanstveni
  • 5:32 - 5:36
    i kulturni problemi
    u povijesti IQ testova.
  • 5:36 - 5:39
    S time se slaže
    sve veći broj znanstvenika.
  • 5:39 - 5:45
    Također poriču da se ljudi mogu svrstati
    u skupine na temelju običnog broja.
Title:
Mračna povijest IQ testova - Stefan C. Dombrowski
Speaker:
Stefan C. Dombrowski
Description:

Pogledajte cijelu lekciju: https://ed.ted.com/lessons/the-dark-history-of-iq-tests-stefan-c-dombrowski
Godine 1905. psiholozi Alfred Binet i Théodore Simon osmislili su test za djecu s poteškoćama u učenju u Francuskoj. Funkcija testa bila je utvrđivanje kojoj je djeci potrebna posebna pažnja. Njihov je model postao temeljem suvremenih IQ testova. Kako IQ testovi funkcioniraju i jesu li stvaran odraz inteligencije? Stefan C. Dombrowski prikazao je korištenje testova kroz povijest.

Lekcija Stefana C. Dombrowskog, režija: Kozmonot Animation Studios
more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TED-Ed
Duration:
05:46
Sanda L approved Croatian subtitles for The dark history of IQ tests
Sanda L accepted Croatian subtitles for The dark history of IQ tests
Sanda L edited Croatian subtitles for The dark history of IQ tests
Dunja Lilek-Toplak edited Croatian subtitles for The dark history of IQ tests
Dunja Lilek-Toplak edited Croatian subtitles for The dark history of IQ tests
Dunja Lilek-Toplak edited Croatian subtitles for The dark history of IQ tests
Dunja Lilek-Toplak edited Croatian subtitles for The dark history of IQ tests

Croatian subtitles

Revisions

Our website uses cookies for analysis purposes.