Što nam Indeks Društvenog Napretka može otkriti o vašoj zemlji

O terminu bruto domaći proizvod priča se kao da ga je "stvorio bog na kamenim pločama." Ali ovaj koncept izmislio je ekonomist 1920-ih. Trebamo učinkovitiji alat za mjerenje koji će odgovarati potrebama 21. stoljeća, kaže Michael Green: Indeks Društvenog Napretka. Šarmantno i šaljivo, pokazuje nam kako ovaj alat mjeri društva u tri dimenzije koje su zaista važne. I otkriva dramatično preraspoređivanje koje se dogodi kada ga koristite.

4. siječnja 1934.

mladić je podnio izvještaj

Kongresu Sjedinjenih Američkih Država

koji 80 godina kasnije,

i dalje oblikuje živote svih u ovoj sobi,

i dalje oblikuje živote
svih na ovom planetu.

Taj mladić nije bio političar,

nije bio poslovni čovjek,

aktivist za prava građana

ili duhovni vođa.

Bio je taj najneočekivaniji heroj,

ekonomist.

Njegovo ime bilo je Simon Kuznets

i izvještaj koji je podnio zvao se

"Društveni prihod, 1929.-1932."

Sada, možda mislite

kako je ovo suhoparno
i dosadno izvješće.

I u potpunosti ste u pravu.

Suho je kao kost.

Ali ovaj izvještaj je osnova

toga kako, danas,
sudimo uspjeh zemalja:

poznato pod nazivom
bruto domaći proizvod,

BDP.

BDP je definirao i oblikovao naše živote

posljednjih 80 godina.

I danas želim pričati o

o različitim načinima mjerenja
uspjeha zemalja,

drugačijeg načina
za definiranje i oblikovanje života

sljedećih 80 godina.

Ali prvo, moramo razumjeti

kako je BDP zavladao našim životima.

Kuznetsov izvještaj predan je

u trenutku krize.

Američka ekonomija je jurila

u Veliku depresiju

i stvaratelji strategija
borili su se da daju odgovor.

Borili su se jer nisu znali
što se događa.

Nisu imali podatke i statistiku.

Ono što im je Kuznetsov izvještaj dao

bili su pouzdani podatci o tome što
američka ekonomija

proizvodi,

ažurirano iz godine u godinu.

I oboružani ovim informacijama,

stvaratelji strategija,

uspjeli su pronaći izlaz iz krize.

I zbog toga što je Kuznetsov izum

bio vrlo koristan,

proširio se čitavim svijetom.

I danas, svaka zemlja

izrađuje BDP statistike.

Ali, u prvom izvještaju,

sam Kuznets dao je upozorenje.

Nalazi se u uvodnom poglavlju.

Na sedmoj stranici on kaže,

"Dobrobit nacije može se, zbog toga,

slabo zaključiti

iz mjerenja društvenog prihoda

kako je gore definirano."

Nije najbolji slogan na svijetu,

i prikazan je opreznim jezikom ekonomista.

Ali poruka je bila jasna:

BDP je bio alat

koji nam pomaže mjeriti ekonomski uspjeh.

Nije mjera naše dobrobiti.

I ne bi smjela biti vodič
u donošenju odluka.

Ali ignorirali smo Kuznetsovo upozorenje.

Živimo u svijetu gdje je

BDP mjerilo uspjeha

u globalnoj ekonomiji.

Naši političari hvale se
kada BDP ode gore.

Tržišta se pokreću

i bilijuni dolara kapitala

kreću se svijetom

ovisno o tome koje zemlje idu gore

a koje idu dolje,

sve mjereno u BDP-u.

Naša društva postala su

strojevi za stvaranje BDP-a.

Ali znamo da je BDP pun mana.

Ignorira okoliš.

Broji bombe i zatvore kao napredak.

Ne može brojati sreću ili zajednicu.

I ne govori ništa o poštenju ili pravdi.

Je li iznenađenje da naš svijet,

koji maršira prema BDP-u

balansira na rubu
ekološke katastrofe

te je pun bijesa i sukoba?

Trebamo bolji način
za mjerenje naših društava,

mjeru temeljenu na stvarnim stvarima
koje su važne stvarnim ljudima.

Imam li dovoljno za jelo?

Mogu li čitati i pisati?

Jesam li siguran?

Imam li prava?

Živim li u društvu
koje me ne diskriminira?

Jesu li moja i budućnost moje djece
zaštićena od uništavanja okoliša?

To su pitanja na koja BDP

ne odgovara i ne može odgovoriti.

Tu su bili, naravno,

pokušaji u prošlosti

da se krene dalje od BDP-a.

Ali vjerujem da živimo

u trenutku kada

smo spremni za revoluciju mjerenja.

Spremni smo jer smo vidjeli,

u financijskoj krizi 2008.,

da nas je fetiš za ekonomski rast

naveo da toliko zastranimo.

Vidjeli smo, u Arapskom proljeću,

kako zemlje poput Tunisa

trebaju biti ekonomske superzvijezde,

ali su bili društva

koja su bila prepuna nezadovoljstva.

Spremni smo, jer danas
imamo tehnologiju

za prikupljanje i obradu podataka

na načine
koji su bili nezamislivi Kuznetsu.

Danas, bih vam htio predstaviti
Indeks Društvenog Napretka.

To je mjera dobrobiti društva,

potpuno odvojena od BDP-a.

Ovo je potpuno
nov način gledanja na svijet.

Indeks Društvenog Napretka

počinje s definiranjem što

znači biti dobro društvo

bazirano na tri dimenzije.

Prva je, imaju li svi osnovno
za preživljavanje:

hranu, vodu, sklonište, sigurnost?

Drugo, imaju li svi

pristup temeljima za poboljšanje života:

obrazovanje, informacije, zdravstvo
i održivi okoliš?

I treće, ima li svaki pojedinac pristup

prilici da ostvari svoje ciljeve,

snove i ambicije

bez zapreka?

Imaju li prava,

slobodu izbora,

slobodu od diskriminacije

i pristup najnaprednijim znanjima svijeta?

Zajedno, ovih 12 komponenti

tvore okvir društvenog napretka.

I za svaku od ovih 12 komponenti,

imamo indikatore pomoću kojih mjerimo
koliko su zemlje uspješne.

Ne indikatori namjere ili truda,

već pravih dosega.

Ne mjerimo koliko
zemlja troši na zdravstvo,

mjerimo duljinu i kvalitetu života ljudi.

Ne mjerimo jesu li vlade
donijele zakone protiv diskriminacije,

mjerimo iskuse li ljudi diskriminaciju.

Ali ono što želite znati

je tko je na vrhu, zar ne?
(Smijeh)

Znao sam to, znao sam to, znao sam to.

Dobro, pokazat ću vam.

Pokazat ću vam na ovom grafu.

Ovdje smo mi,

ono što sam učinio ovdje je da sam na
vertikalnu os stavio društveni napredak.

Više je bolje.

I onda, samo za usporedbu,

zabave radi,

na horizontalnu os sam
stavio BDP po stanovniku.

Na desnu stranu je više.

Dakle zemlja na svijetu

s najvećim društvenim napretkom,

prva zemlja po društvenom napretku

je Novi Zeland.

(Pljesak)

Svaka čast! Nisam bio, moram otići.

(Smijeh)

Zemlja s najmanjim društvenim napretkom,

žao mi je, to je Čad.

Nisam bio, možda dogodine.

(Smijeh)

Ili godinu nakon.

Sad, znam što mislite.

Mislite, "Aha,

Novi Zeland ima veći BDP

nego Čad!"

To je dobar zaključak, dobro izvučen.

Ali dozvolite da vam pokažem

dvije druge zemlje.

Ovdje su Sjedinjene Američke Države --

bogatije od Novog Zelanda,

ali s nižom razinom društvenog napretka.

A onda je tu Senegal --

ima veću razinu
društvenog napretka od Čada,

ali istu razinu BDP-a.

Što se događa? Pa pogledajte.

Dozvolite da uvedem ostale zemlje svijeta,

132 koje smo uspjeli izmjeriti,

svaku predstavljenu točkom.

Evo ga. Puno točaka.

Sad, očito ne mogu proći kroz sve njih,

ali par odabranih:

Najviše rangirana zemlja G7 je Kanada.

Moja zemlja, Ujedinjeno Kraljevstvo,

nekako stagnira, dosadna je,

ali koga briga --

bar smo pobijedili Francuze.

(Smijeh)
(Pljesak)

A gledajući rastuće ekonomije,

na vrhu BRICS zemalja je,
sa zadovoljstvom mogu reći, Brazil.

(Pljesak)

Hajde, navijajte!

Idemo, Brazil!

Premašivši Južnu Afriku,

pa Rusiju,

potom Kinu

i Indiju.

Smještene na desnoj strani,

vidite točku zemlje s puno BDP-a

ali ne velikom količinom
društvenog napretka --

to je Kuvajt.

Odmah iznad Brazila

velesila društvenog napretka --

Kostarika.

Ima razinu društvenog napretka kao neke
zapadnoeuropske zemlje,

s puno nižim BDP-om.

Sad, moj slajd je pomalo zakrčen

i volio bih otići korak unatrag.

Maknimo ove zemlje,

i ubacimo crtu regresije.

Ovo pokazuje povezanost

između BDP-a i društvenog napretka.

Prva stvar koju primjetite,

postoji puno buke

oko linije kretanja.

I to što pokazuje,

što empirički demonstrira,

je da BDP nije sudbina.

Na svakoj razini BDP-a
po glavi stanovnika,

postoje prilike za više
društvenog napretka,

rizici za manje.

Druga stvar koju možete primjetiti

je kako siromašne zemlje,

imaju vrlo strmu krivulju.

To nam govori da

ako siromašne zemlje
mogu proizvesti

malo više BDP-a,

i ako to reinvestiraju

u doktore, sestre, zalihe vode,

sanitaciju, itd.,

postoji puno društvenog napretka

za vaš BDP novac.

I to su dobre vijesti, i to je ono što
smo vidjeli posljednjih 20, 30 godina,

s puno ljudi izdignutih iz siromaštva

ekonomskim rastom i dobrim politikama

u siromašnijim zemljama.

Ali odite malo više na krivulji,

i vidimo da se izravnava.

Svaki dodatni dolar BDP-a

kupuje manje i manje društvenog napretka.

Kako sve više i više svjetske populacije

živi na ovom dijelu krivulje,

to znači da BDP postaje

sve manje i manje koristan

kao vodilja u našem razvoju.

Pokazat ću vam primjer Brazila.

Ovdje je Brazil:

društveni napredak od 70 do 100,

BDP po glavi stanovnika
otprilike 14.000 dolara godišnje.

I pogledajte, Brazil je iznad crte.

Brazil radi relativno dobar posao

u pretvaranju BDP-a u društveni napredak.

Ali gdje će dalje ići Brazil?

Recimo da Brazil

prihvati smion ekonomski plan

da udvostruči BDP u sljedećem desetljeću.

Ali to je samo pola plana.

To je manje od pola plana,

jer gdje Brazil želi ići
s društvenim napretkom?

Brazil, moguće je

povećati rast,

povećati BDP,

dok stagnirate ili se vraćate unatrag

s društvenim napretkom.

Ne želimo da Brazil

postane kao Rusija.

Ono što želite je da Brazil

postane učinkovitiji u stvaranju
društvenog napretka iz BDP-a,

kako bi postao više poput Novog Zelanda.

I što to znači je da

Brazil mora prioritizirati
društveni napredak

u svojim planovima razvoja

i uvidjeti da to nije samo rast,

već rast s društvenim napretkom.

I to je ono što
Indeks Društvenog Napretka čini:

preoblikuje raspravu o razvoju,

ne radi se samo o BDP-u,

već o uključivom, održivom razvoju

koji donosi stvarna poboljšanja
u ljudske živote.

Ne radi se samo o zemljama.

Ranije ove godine,

s našim prijateljima iz Imazona,
neprofitne organizacije ovdje, u Brazilu,

lansirali smo prvi subnacionalni
Indeks Društvenog Napretka.

Učinili smo to za regiju Amazone.

To je područje veličine Europe,
24 milijuna ljudi,

jedan od najuskraćenijih dijelova zemlje.

I ovdje su rezultati,

razloženi

na 800 općina.

I s ovim detaljnim informacijama

o stvarnoj kvaliteti života

u ovom dijelu zemlje,

Imazon i drugi partneri

iz vlade, privrede i društva

mogu raditi skupa kako bi stvorili

plan razvoja

koji će pomoći poboljšati ljudske živote

dok čuva dragocjenu globalnu imovinu

koja je Amazonska prašuma.

I ovo je tek početak.

Možete stvoriti Indeks Društvenog Napretka

za bilo koju
državu, regiju, grad ili općinu.

Svi znamo i volimo TEDx;

Ovo je Društveni Napredak-x.

Ovo je alat koji svatko može koristiti.

Suprotno onome kako nekad o tome pričamo,

BDP nije dan od boga na kamenim pločama.
(Smijeh)

To je alat za mjerenje
izmišljen u 20. stoljeću

za bavljenje problemima 20. stoljeća.

U 21. stoljeću,

suočeni smo s novim izazovima:

starenje, debljina, klimatske promjene,
i tako dalje.

Kako bi se suočili s tim izazovima,

trebamo nove alate za mjerenje,

nove načine vrednovanja napretka.

Zamislite da možemo mjeriti

što neprofitne udruge, humanitarne udruge,

volonteri, društvene organizacije

zaista doprinose našem društvu.

Zamislite da se poduzeća natječu

ne samo na osnovi ekonomskog doprinosa,

već svog doprinosa društvenom napretku.

Zamislite ako bismo političare
mogli držati odgovornima

za stvarno poboljšanje ljudskih života.

Zamislite da možemo raditi skupa —

vlade, poduzeća, društvo, vi, ja —

i napraviti ovo stoljeće
stoljećem društvenog napretka.

Hvala vam.

(Pljesak)