Kako hrana koju jedete utječe na vaš mozak - Mia Nacamulli

Pogledajte cijelu lekciju: http://ed.ted.com/lessons/how-the-food-you-eat-affects-your-brain-mia-nacamulli

Kada govorimo o tome što grizete, žvačete i gutate, vaši izbori imaju izravan i dugotrajan učinak na najmoćniji organ vašeg tijela: vaš mozak. Od koje hrane se onda osjećate tako umorno nakon ručka? Ili tako nemirno nakon večere? Mia Nacamulli vas vodi kroz mozak kako bismo ovo otkrili.

Lekcija: Mia Nacamulli; animacija: Private Island.

Vaš mozak pod utjecajem hrane

Kada biste iz svog mozga isisali svu vlagu

i rastavili ga na njegove
osnovne hranjive sastojke,

kako bi to izgledalo?

Većina mase vašeg dehidriranog mozga
sastojala bi se iz masti,

koje još zovemo lipidima.

U preostaloj masi mozga
našli biste bjelančevine i aminokiseline,

tragove mikronutrijenata

i glukozu.

Naravno, mozak je više od samog zbroja
svojih nutritivnih dijelova,

ali svaka komponenta ima
jedinstven utjecaj na funkcioniranje,

razvoj,

raspoloženje

i energiju.

Ta apatija nakon ručka

ili budnost kasno noću
koju možda doživljavate,

to bi jednostavno mogli biti
učinci hrane na vaš mozak.

Od masnoća u vašem mozgu,
superzvijezde su omega-3 i omega-6.

Ove esencijalne masne kiseline,

koje povezuju sa sprječavanjem
degenerativnih bolesti mozga,

moraju dolaziti iz prehrane.

Prehrana bogata omega kiselinama poput

orašastih plodova,

sjemenki

i masne ribe,

ključna je za stvaranje i održavanje
staničnih membrana.

I dok su omega masti dobre za vaš mozak,

dugotrajno konzumiranje drugih masti,
poput trans i zasićenih masti,

može ugroziti zdravlje mozga.

U isto vrijeme,
bjelančevine i aminokiseline,

hranjivi gradivni materijali
našeg rasta i razvoja,

manipuliraju time
kako se osjećamo i ponašamo.

Aminokiseline sadrže
prethodnike neurotransmitera,

kemijskih prenositelja signala
između neurona,

utječući na raspoloženje,

san,

pozornost

i težinu.

One su djelomično razlog zašto se osjećamo
smireno kada pojedemo tanjur tjestenine,

ili pozornije nakon obroka
bogatog bjelančevinama.

Složene kombinacije spojeva u hrani

mogu potaknuti moždane stanice da otpuste
norepinefrin, koji mijenja raspoloženje,

dopamin

i serotonin.

Dolazak do vaših
moždanih stanica je složen

i aminokiseline se moraju boriti
za ograničen pristup.

Prehrana raznovrsnim namirnicama pomaže
održanju uravnotežene kombinacije

prijenosnika signala do mozga

i sprječava da vaše raspoloženje ode
iz jedne u drugu krajnost.

Poput drugih organa u našem tijelu,

i naši mozgovi imaju koristi
od stalnog priljeva mikronutrijenata.

Antioksidansi u voću i povrću

jačaju mozak u njegovoj borbi protiv
slobodnih radikala koji uništavaju stanice

i omogućuju mozgu da dobro
funkcionira kroz duže vrijeme.

Bez moćnih mikronutrijenata,

poput vitamina B6,

B12

i folne kiseline,

naši mozgovi bili bi podložni
moždanim bolestima i propadanju.

Tragovi minerala željeza,

bakra,

cinka

i natrija,

također su ključni za zdravlje mozga
i rani kognitivni razvoj.

Kako bi mozak učinkovito
transformirao i sintetizirao

ove dragocjene nutrijente,

potrebno mu je dosta goriva.

Iako ljudski mozak čini samo
oko 2% naše tjelesne težine,

on koristi i do 20%
naših energetskih resursa.

Većina ove energije dolazi
iz ugljikohidrata

koje naše tijelo razbija u glukozu,
odnosno, šećer.

Zapravo, frontalni režnjevi
su toliko osjetljivi na pad glukoze,

da je promjena mentalnih funkcija
jedan od osnovnih signala

nedostatka hranjivih tvari.

Pod pretpostavkom da redovito
dobivamo glukozu,

kako određeni tip ugljikohidrata
koje jedemo utječe na naše mozgove?

Ugljikohidrati dolaze tri oblika:

škrob,

šećer

i vlakna.

Iako su na većini deklaracija

zbrojeni u jedan
zajednički broj ugljikohidrata,

odnos podgrupa šećera i vlakana
u ukupnoj količini

utječe na to kako reagiraju
tijelo i mozak.

Hrana visokog glikemijskog indeksa,
poput bijelog kruha,

izaziva munjevito izlučivanje
glukoze u krvi,

a onda slijedi pad.

Šećer u krvi pada, a s njim
i naša pozornost i raspoloženje.

S druge strane, zobene pahuljice, žitarice
i mahunarke sporije otpuštaju glukozu,

čime se dobiva stabilnija razina
održavanja pažnje.

Za održivu snagu mozga,

ključno je odabrati raznovrsnu prehranu
bogatu hranjivim tvarima.

Kada se govori o onome što grizete,
žvačete i gutate,

vaši izbori imaju izravan
i dugotrajan utjecaj

na najmoćniji organ u vašem tijelu.