< Return to Video

Dokumentarci - Minotaur (Sudar bogova)

  • 0:01 - 0:02
    Upload:MrDaky78
  • 0:02 - 0:03
    Upload.MrDaky78
  • 0:03 - 0:09
    Polučovek - polubik, čudovište
    zatvoreno u ogromnom lavirintu
  • 0:10 - 0:13
    iščekuje sledeći obrok
    ljudskog mesa.
  • 0:14 - 0:21
    Ovo je mit o Minotauru,
    gnevnoj i svirepoj nakazi,
  • 0:21 - 0:28
    večnom simbolu zveri
    koja postoji u svakom čoveku.
  • 0:28 - 0:32
    Iza ove priče kriju
    se neke stvarne činjenice.
  • 0:33 - 0:38
    Stvarni svet ljudskih žrtava,
    surovosti, rata
  • 0:38 - 0:41
    i ostaci pravog lavirinta.
  • 0:41 - 0:44
    Ovo je mit o Minotauru
  • 0:46 - 0:48
    i istini koja se
    krije iza ovog mita.
  • 0:49 - 0:54
    SUKOB BOGOVA
  • 0:57 - 1:00
    Teška vrata
    zatvaraju se uz tresak.
  • 1:01 - 1:04
    Pred vama je
    splet mračnih hodnika.
  • 1:05 - 1:10
    U vazduhu se oseća
    težak zadah smrti.
  • 1:14 - 1:19
    Zarobljeni ste u
    Minotaurovom lavirintu.
  • 1:20 - 1:23
    Izlaza nema.
  • 1:34 - 1:40
    Za stare Grke mit o Minotauru
    je bio priča strave i užasa.
  • 1:41 - 1:43
    Lavirint je bio mesto smrti.
  • 1:43 - 1:46
    Oni koji bi dospeli u njega
    znali su da im je suđeno
  • 1:46 - 1:51
    da ih proždere užasna,
    gladna zver - ljudožder.
  • 1:58 - 2:04
    Ovaj polučovek - poluzver
    raskomadao bi vas i pojeo.
  • 2:15 - 2:20
    Minotaur je dete žene,
    ali otac mi je bik.
  • 2:21 - 2:27
    Ima telo neverovatno
    snažnog čoveka
  • 2:27 - 2:31
    i glavu bika sa rogovima.
  • 2:32 - 2:37
    Jednim delom on je gladna,
    proždrljiva zver
  • 2:37 - 2:40
    koja ubija ljude da bi
    se hranila njihovim mesom.
  • 2:40 - 2:45
    Sa druge strane, Minotaur je
    polučovek i to ga čini ranjivim,
  • 2:45 - 2:49
    a njegova ljudskost je
    zarobljena u telu životinje.
  • 2:49 - 2:55
    U suštini, ovaj mit prikazuje
    borbu razuma i svireposti,
  • 2:55 - 2:58
    borbu između reda i haosa.
  • 3:00 - 3:03
    Antički Grci, koji
    su smislili ovu priču,
  • 3:03 - 3:07
    ponosili su se
    time da su civilizovani.
  • 3:07 - 3:12
    Grci su verovali da je ljudski
    um sposoban za velika dela.
  • 3:13 - 3:16
    Minotaur je neprijatelj razuma,
  • 3:17 - 3:23
    simbol životinjskih instinkta
    kojih ima u svakom čoveku.
  • 3:24 - 3:29
    Minotaur, čudovište, predstavljao
    je ono divlje u ljudskoj prirodi
  • 3:29 - 3:31
    koje su Grci bezuspešno
    pokušavali da suzbiju.
  • 3:31 - 3:34
    To je nešto što
    nisu uspevali da ukrote.
  • 3:40 - 3:46
    Prema ovom mitu,
    Minotaur je živeo na ostrvu Krit.
  • 3:46 - 3:51
    U vreme ove priče, Krit
    je neprikosnoveno gospodario
  • 3:51 - 3:55
    grčkim svetom, onako kako
    je Minotaur vladao lavirintom.
  • 3:55 - 3:58
    U kasno bronzano doba,
  • 3:58 - 4:03
    Krit je bio največa sila
    u tom delu Mediterana.
  • 4:03 - 4:08
    Atina i Sparta, najuticajnije
    sile klasičnog perioda,
  • 4:09 - 4:14
    u to vreme upošte
    još nisu bile značajne.
  • 4:14 - 4:17
    Šta više, morale su
    da plaćaju poreze Kritu
  • 4:17 - 4:21
    pošto je on bio
    najmoćnija sila u regionu.
  • 4:21 - 4:26
    Prema mitu, Minotaur je stvoren
    kao kazna kritskom kralju Minosu,
  • 4:26 - 4:29
    koji je pokušao da prevari boga.
  • 4:30 - 4:34
    Svake godine, Minos
    je žrtvovao najboljeg bika
  • 4:34 - 4:38
    Posejdonu, bogu mora.
  • 4:39 - 4:42
    Međutim, jedne godine u
    njegovom stadu otelilo se tele
  • 4:42 - 4:47
    tako lepo i savršeno, da Minos
    nije mogao da se rastane od njega.
  • 4:47 - 4:50
    Umesto njega,
    žrtvovao je drugog bika.
  • 4:51 - 4:54
    Posejdon je to posmatrao.
  • 4:54 - 4:56
    Po grčkoj mitologiji,
  • 4:56 - 4:59
    svaki put kada pokušate da
    nadmudrite boga - izgubićete.
  • 4:59 - 5:01
    Kada je Posejdon
    to video, upitao je:
  • 5:02 - 5:05
    Zar ti se
    toliko dopada taj bik?
  • 5:05 - 5:08
    Neka se onda
    dopadne i tvojoj ženi!
  • 5:08 - 5:12
    Učinio je da Minosova žena
    oseti požudu prema biku.
  • 5:14 - 5:18
    Minosova supruga, Pasifaja,
    zaljubila se u bika.
  • 5:20 - 5:24
    Pasifajina strast prema biku
    simbol je životinjske požude.
  • 5:24 - 5:29
    Svi mi volimo da mislimo
    o sebi kao racionalnim bićima,
  • 5:29 - 5:34
    ali smo svesni da duboko u nama
    postoje životinjske strasti.
  • 5:35 - 5:39
    Kraljica smisli
    kako da zavede bika.
  • 5:39 - 5:44
    Prebacila je
    preko sebe kravlju kožu,
  • 5:44 - 5:49
    otišla na pašnjak i
    čekala da joj se bik približi.
  • 5:49 - 5:55
    To je vrlo neobičan mit
    jer se Pasifaja upušta u sodomiju.
  • 5:55 - 5:59
    Zaljubljena je u bika
    i želi da vodi ljubav s njim.
  • 6:02 - 6:05
    Izgleda da su
    stari Grci i Rimljani
  • 6:05 - 6:08
    bili opsednuti određenim
    oblicima seksualnog ponašanja.
  • 6:08 - 6:11
    Polni odnos sa
    životinjama je tabu
  • 6:11 - 6:16
    koji je bogato zastupljen
    u njihovoj mitologiji.
  • 6:18 - 6:21
    U stvarnosti, znamo
    da su se takve mitske scene,
  • 6:21 - 6:24
    poznati prizori bestijalnosti
    odigravali u Koloseumu,
  • 6:25 - 6:29
    gde su robinje bile prisiljavane
    da opšte sa bikovima
  • 6:29 - 6:31
    radi zabave gledalaca.
  • 6:34 - 6:38
    Tokom ovih antičkih spektakala,
    često je dolazilo do odnosa
  • 6:38 - 6:41
    kakav je kraljica
    Pasifaja imala sa bikom.
  • 6:41 - 6:45
    Po predanju je njena
    strategija ubrzo urodila plodom.
  • 6:46 - 6:50
    Bik je zapazi, obuzme ga
    erotska želja i popne se na nju.
  • 6:50 - 6:55
    Nakon devet meseci,
    rodio se Minotaur.
  • 7:02 - 7:09
    Često je rođenje čudovišta
    posledica greha ili prestupa.
  • 7:09 - 7:12
    Ovde su u pitanju
    dva nedela:
  • 7:12 - 7:15
    Pošto se Minos
    nije držao dogovora,
  • 7:15 - 7:19
    a Pasifaja popustila
    pred neprirodnom strašću,
  • 7:19 - 7:22
    rodilo se čudovišno
    i deformisano dete.
  • 7:22 - 7:26
    Dečak je bio
    polučovek - polubik.
  • 7:26 - 7:29
    Predodređen da
    postane strah i trepet.
  • 7:29 - 7:32
    Nama je znan kao čudovište,
  • 7:32 - 7:38
    ali u isto vreme
    on je i žrtva sudbine
  • 7:38 - 7:41
    i zato imam pomešana
    osećenja u vezi sa njim.
  • 7:41 - 7:42
    Ne mogu da ga
    stvarno osuđujem.
  • 7:43 - 7:45
    Minotaurovo ime je neobično.
  • 7:45 - 7:50
    Minos nije njegov otac, mada
    je prvi deo imena dobio po njemu.
  • 7:50 - 7:53
    Drugi deo imena, "taurus"
    na grčkom znači bik.
  • 7:53 - 7:56
    Minotaur dakle znači - Minosov bik.
  • 7:57 - 8:02
    Za ljude antičkog doba
    ovaj melez čoveka i bika
  • 8:02 - 8:05
    bio je moćan
    i zastrašujući pojam.
  • 8:05 - 8:08
    Bikovi su zauzimali značajno
    mesto u grčkoj civilizaciji.
  • 8:09 - 8:13
    Poštovali su ih kao bogove.
  • 8:13 - 8:17
    Rituali i brojna žrtvovanja
    vezani za kult bika
  • 8:17 - 8:20
    bili su rasprostranjeni
    širom istočnog Sredozemlja.
  • 8:20 - 8:23
    Bik predstavlja mušku
    plodnost i snagu.
  • 8:23 - 8:27
    Bik je tačno to
    u religijskom smislu -
  • 8:27 - 8:33
    simbol muške potencije i
    plodnosti, velike snage i moći.
  • 8:35 - 8:37
    Sećanje na snagu bika
  • 8:37 - 8:40
    očuvano je sve do
    judeohrišćanskih vremena,
  • 8:40 - 8:44
    tako da na slikama
    Isusovog rođenja vidimo
  • 8:44 - 8:48
    kako bik udahnjuje
    životnu snagu bebi Isusu.
  • 8:51 - 8:57
    Prema mitu, tiranin Minos je
    pobesneo kada je Minotaur rođen
  • 8:57 - 9:00
    i odlučio da ga upotrebi
    kao oružje protiv bilo koga
  • 9:00 - 9:04
    ko se usudi da
    ugrozi njegovu vladavinu.
  • 9:04 - 9:09
    On smišlja opak plan da izgradi
    najstrašniji mogući zatvor
  • 9:09 - 9:14
    u kome će njegov ljudožderski
    pastorak biti čuvar.
  • 9:15 - 9:22
    Minos gradnju poverava svom
    genijalnom dvorskom inžinjeru, Dedalu.
  • 9:24 - 9:27
    Dedal je bio najslavniji
    antički graditelj.
  • 9:27 - 9:31
    On je poput Tomasa Edisona
    i Frenka Lojda u jednoj osobi.
  • 9:32 - 9:37
    Bio je u stanju da
    projektuje divne građevine
  • 9:37 - 9:41
    i napravu za letenje,
    ta čuda antičke tehnike.
  • 9:42 - 9:46
    Dedal projektuje zatvor
    koji nema ćelije sa rešetkama -
  • 9:46 - 9:49
    samo ogroman, zamršen lavirint.
  • 9:49 - 9:52
    Bio je toliko velik i u
    njemu se bilo tako teško snaći,
  • 9:52 - 9:56
    da bi čak i on sam
    jedva izašao živ iz njega.
  • 9:57 - 10:03
    U srcu lavirinta, vrebajući
    plen, čekao je Minotaur.
  • 10:03 - 10:07
    Lavirint je bio splet
    hodnika i stepeništa,
  • 10:07 - 10:12
    toliko mističan i čudan,
    da se oni koji se nađu u njemu
  • 10:12 - 10:17
    ubrzo zbune i izgube pojam
    o tome gde se tačno nalaze.
  • 10:18 - 10:23
    Mračan i zbinjujući, koban.
  • 10:23 - 10:27
    Ovaj mitski lavirint
    bio je zastrašujući.
  • 10:28 - 10:32
    Ipak, da li je
    to zaista samo mit?
  • 10:35 - 10:39
    Na Kritu i danas
    postoji podzemni lavirint
  • 10:39 - 10:43
    koji podseća na Minotaurov.
  • 10:43 - 10:46
    Pećina Mesara.
  • 10:48 - 10:52
    Taj drevni rudnik je
    prema lokalnim predanjima
  • 10:52 - 10:56
    možda inspirisao mit.
  • 10:56 - 11:01
    Krivudavi prolazi, bez ikakvog
    reda, protežu se preko 3 km.
  • 11:01 - 11:07
    Oni koji se usude da uđu u njega
    nose uže, da se ne uzgube.
  • 11:07 - 11:13
    Istu taktiku koristile su
    po predanju i Minotaurove žrtve.
  • 11:17 - 11:21
    Tragovi klesanja u tunelima
    kazuju da su pećine
  • 11:21 - 11:26
    napravljene ljudskom rukom,
    da su iskopane prastarim alatima.
  • 11:26 - 11:29
    Vekovima su posetioci koji
    su ulazili da istraže ove pećine
  • 11:29 - 11:33
    bili ubeđeni da su pronašli
    mitski dom Minotaura
  • 11:33 - 11:37
    i mnogi od nih su
    ostavili sopstveni trag.
  • 11:40 - 11:46
    Istraživači se i danas prihvataju
    izazova snalaženja u lavirintu
  • 11:47 - 11:50
    u cilju da dospeju do središta
  • 11:50 - 11:53
    gde je nekada po
    predanju obitavao Minotaur.
  • 11:53 - 11:57
    Dolaze ovamo da bi
    pobedili svoje strahove
  • 11:57 - 12:00
    i ako uspeju,
    ukoliko stignu do cilja,
  • 12:00 - 12:03
    oni upisuju svoja imena
    i izlaze zadovoljni.
  • 12:06 - 12:09
    Bilo bi zaista lepo
    da je ovo nekadašnji lavirint.
  • 12:09 - 12:14
    Svi žele da saznaju
    odakle potiče ideja o lavirintu
  • 12:14 - 12:15
    jer kada vidite ovakve pećine,
  • 12:16 - 12:22
    odmah pomislite da ovo možda
    jeste Minotaurovo skrovište.
  • 12:23 - 12:26
    Prastari lavirint,
    napravljen ljudskom rukom,
  • 12:26 - 12:29
    nalazi se na istom ostrvu
    na kome se odvija radnja mita.
  • 12:29 - 12:35
    Ovo mesto je savršen kandidat za
    Minotaurov lavirint, sem u jednom.
  • 12:36 - 12:40
    Većina stručnjaka veruje da je
    mit stariji od lavirinta u pećini.
  • 12:40 - 12:43
    Prokopan je u
    grčko-rimskom periodu
  • 12:43 - 12:48
    i postoje zapisi da su ga u to
    vreme posetili mnogi hodočasnici.
  • 12:49 - 12:55
    Međutim, mit o lavirintu i
    Minotauru nastao je mnogo ranije.
  • 12:56 - 13:02
    Ukoliko Mesara nije inspirisala
    nastanak mita - šta jeste?
  • 13:02 - 13:07
    Potraga za odgovorima
    vraća nas na samo predanje.
  • 13:14 - 13:18
    Kada je zastrašujući
    lavirint bio završen,
  • 13:18 - 13:23
    kralj Minos se usredsredio
    na potragu za prvim žrtvama.
  • 13:25 - 13:29
    One će postati hrana za Minotaura.
  • 13:34 - 13:36
    Prema drevnom mitu,
  • 13:36 - 13:41
    ostrvo Krit bilo je dom
    čudovišta, polučoveka - polubika
  • 13:41 - 13:45
    koje je vrebalo
    iz tame lavirinta.
  • 13:45 - 13:48
    Lavirint je toliko zamršen,
  • 13:48 - 13:52
    da čak i njegov tvorac
    jedva uspeva da pronađe izlaz.
  • 13:53 - 13:59
    U njemu Minotaur, željan ljudskog
    mesa, čeka svoje prve žrtve.
  • 14:07 - 14:12
    Za to vreme, 320 km severnije,
    u malom gradu-državi Atini,
  • 14:13 - 14:19
    okupile su se atlete
    sa čitavog Sredozemlja
  • 14:19 - 14:23
    na velikom sportskom takmičenju,
    preteči Olimpiskih igara.
  • 14:24 - 14:29
    Među takmičarima je
    i princ Androgej,
  • 14:29 - 14:33
    sin kritskog kralja Minosa,
    Minotaurov polubrat.
  • 14:33 - 14:37
    Minosov sin Androgej
    pobeđuje u svim disciplinama -
  • 14:37 - 14:42
    trčanju, bacanju, pevanju.
    On je zvezda.
  • 14:42 - 14:46
    To je razbesnelo jednu skupinu
    pijanih atinskih mladića,
  • 14:46 - 14:50
    koji su izazvali tuču
    i ubili ga.
  • 14:56 - 15:00
    Kraljev sin je
    hladnokrvno ubijen.
  • 15:01 - 15:04
    To znači rat.
  • 15:04 - 15:09
    Kada je vest stigla do Minosa,
    preplavili su ga bol i bes
  • 15:09 - 15:13
    i on žudi za osvetom.
  • 15:13 - 15:18
    Kralj Minos odlučuje da kazni
    Atinjane na najgori mogući način.
  • 15:19 - 15:22
    Njima će hraniti Minotaura.
  • 15:23 - 15:29
    Kritska mornarica se usidrila
    kraj Atine i postavila ultimatum.
  • 15:32 - 15:38
    Minos zahteva da mu pošalju
    sedam mladića i sedam devica
  • 15:38 - 15:41
    koje će žrtvovati Minotauru.
  • 15:41 - 15:45
    Device su bile veoma
    cenjene u antičkom svetu
  • 15:45 - 15:49
    jer se verovalo da ih
    čistota približava bogovima.
  • 15:53 - 15:58
    Ukrcaće ih na brod i
    u ponižavajućim uslovima
  • 15:58 - 16:02
    odvesti na Krit.
  • 16:02 - 16:06
    Doveli su ih uplakane
  • 16:08 - 16:14
    i bacili u lavirint,
    da ih pojede čudovište.
  • 16:15 - 16:20
    Tako kaže predanje,
    ali ima li u tome istine?
  • 16:24 - 16:29
    Ova priča je simbol
    stvarnog istorijskog sukoba -
  • 16:30 - 16:36
    epsku borbu supersile
    u opadanju i države u usponu.
  • 16:37 - 16:41
    U ranoj istoriji Grčke, Atina i
    Krit su zaista bili neprijatelji.
  • 16:41 - 16:46
    Krit je imao jaku flotu i zbog
    toga je bio u velikoj prednosti.
  • 16:47 - 16:51
    I mit i stvarnost govore
    o borbi Davida i Golijata.
  • 16:52 - 16:57
    Mit o Minotauru jasno, mada
    simbolično, prikazuje istoriju.
  • 16:57 - 17:01
    Krit je bio moćna civilizacija
    koja je ostvarila prevlast
  • 17:01 - 17:04
    nad gradovima-državama
    na grčkom kopnu.
  • 17:04 - 17:11
    Minosov nečuveni zahtev
    odraz prevlasti Krita
  • 17:11 - 17:14
    nad čitavim regionom.
  • 17:17 - 17:21
    Atinjani su priču o Minotauru
    iskoristili kao političku propagandu.
  • 17:21 - 17:25
    Minotaur predstavlja
    tiraniju Krita,
  • 17:27 - 17:31
    a lavitint njegovu
    neospornu nadmoć.
  • 17:31 - 17:36
    Žrtve su simbol patnje Atine.
  • 17:38 - 17:42
    Svrha mita da se Krićani
    predstave kao zli varvari.
  • 17:43 - 17:44
    I uspelo je.
  • 17:44 - 17:49
    Za Grke je ova priča
    koju su vekovima doterivali
  • 17:49 - 17:51
    bila važan dokaz
  • 17:51 - 17:56
    da su oni, njihovi bogovi
    i racionalno razmišljanje
  • 17:56 - 18:01
    superiorniji od Krićana,
    njihovih bikova i čudovišta.
  • 18:05 - 18:09
    Prema legendi, Atina je bila
    primorana da svakih devet godina
  • 18:09 - 18:13
    šalje mladiće i devojke
    da budu žrtvovani Minotauru,
  • 18:13 - 18:15
    ukoliko ne žele
    da zarate sa Kritom.
  • 18:16 - 18:19
    Ali zašto na
    svakih devet godina?
  • 18:19 - 18:22
    Prema njihovim zapisima,
    možemo da zaključimo
  • 18:22 - 18:27
    da su pratili kretanje Meseca
    kroz različita sazvežđa,
  • 18:27 - 18:29
    a taj ciklus je trajao
    upravo oko devet godina.
  • 18:29 - 18:34
    Na tome se zasnivalo
    žrtvovanje svakih devet godina.
  • 18:34 - 18:37
    Svaki put kada se pun Mesec
    poklopi sa ravnodnevnicom,
  • 18:37 - 18:42
    vreme je za novo žrtvovanje.
  • 18:48 - 18:52
    U vreme kada su prve
    žrtve zatvorene u lavirint,
  • 18:52 - 18:55
    preko mora se odigravao
    jedan važan događaj.
  • 18:56 - 18:59
    U malom kraljevstvu,
    udaljenom 80 km od Atine,
  • 18:59 - 19:03
    Rodio se dečak.
    Njegovo ime je Tezej,
  • 19:03 - 19:07
    jedan od prvih heroja
    grčke mitilogije.
  • 19:08 - 19:12
    Predodređen
    da izazove Minotaura.
  • 19:13 - 19:18
    Tezejevo rođenje
    je od izuzetnog značaja
  • 19:18 - 19:21
    za stvaranje nacionalnog
    identiteta Atinjana.
  • 19:21 - 19:24
    Tezej je junak starog kova.
  • 19:25 - 19:31
    Odlikuju ga neverovatna snaga,
    izuzetna hrabrost i mudrost.
  • 19:31 - 19:35
    Tezej je sin
    prelepe grčke princeze
  • 19:35 - 19:39
    i ne jednog,
    več dva moćna oca.
  • 19:39 - 19:42
    U noći kada ga je začela,
    njegova majka spavala je
  • 19:42 - 19:47
    sa Egejem, kraljem Atine
    i sa Posejdonom, bogom mora.
  • 19:48 - 19:53
    Često je slučaj da majka
    u kratkom vremenskom periodu
  • 20:02 - 20:06
    Dvojno očinstvo omogućilo je
    Tezeju da nasledi Egejev presto,
  • 20:06 - 20:11
    ali i da stekne posebnu
    naklonost boga Posejdona.
  • 20:11 - 20:16
    Motiv dva oca uobičajen je
    u antičkim mitovima.
  • 20:17 - 20:22
    Čak i u stvarnom životu vladari
    su to često tvrdili za sebe.
  • 20:22 - 20:27
    Možda je najpoznatiji
    takav primer Aleksandar Veliki,
  • 20:27 - 20:31
    koji je veličao samog sebe
    tvrdeći da je božanskog porekla.
  • 20:31 - 20:38
    Docnije su rimski carevi, počev
    od Avgusta, tvrdili da su bogovi.
  • 20:38 - 20:44
    Tvrdnja da ste sin boga
    daje vam značajan autoritet.
  • 20:48 - 20:52
    Mit veli da je kralj Egej,
    kada se Tezej rodio,
  • 20:52 - 20:56
    zakopao svoj mač i
    sandale ispod velikog kamena.
  • 20:56 - 21:00
    Rekao je Tezejevoj majci da,
    kada dečak ojača i pomeri kamen,
  • 21:00 - 21:06
    može da zatraži ono što
    mu pripada kao princu Atine.
  • 21:10 - 21:14
    Devet godina kasnije, Krit
    ponovo zahteva sedam mladića
  • 21:14 - 21:19
    i devojaka koji će biti žrtvovani
    u Minotaurovom lavirintu.
  • 21:21 - 21:23
    Kraljevstvu je potreban heroj.
  • 21:31 - 21:36
    Kada je Krit treći put zatražio
    danak, Tezej je bio spreman.
  • 21:39 - 21:42
    Napokon je dovoljno
    snažan da pomeri kamen
  • 21:42 - 21:44
    ispod koga su
    očev mač i sandale.
  • 21:47 - 21:52
    Zaklinje se da će ući
    u lavirint, pobediti Minotaura
  • 21:52 - 21:56
    i osloboditi Atinu
    kritske tiranije.
  • 21:57 - 22:01
    Ovo je klasičan sukob
    čudovišta i heroja.
  • 22:04 - 22:09
    Novi dokazi otkrivaju
    da u legendi ima istine.
  • 22:14 - 22:17
    Atina je u žalosti.
  • 22:19 - 22:24
    Opet je vreme da se Minotauru
    prinesu ljudske žrtve.
  • 22:26 - 22:31
    Kralj Minos, kritski tiranin,
    zahteva nevine žrtve.
  • 22:34 - 22:38
    Odabrane čeka sigurna smrt.
  • 22:38 - 22:42
    Postoji neko ko se zakleo
    da će izazvati sudbinu -
  • 22:42 - 22:46
    atinski princ, Tezej.
  • 22:46 - 22:51
    Želi da dokaže hrabrost
    i oslobodi svoje kraljevstvo.
  • 22:51 - 22:56
    Svi junaci moraju da izvrše
    velika dela, da se dokažu.
  • 22:56 - 23:00
    I on mora da učini nešto
    izuzetno - da oslobodi
  • 23:00 - 23:05
    Atinjane pokornosti Minosu
    i slanja dece Minotauru.
  • 23:08 - 23:10
    Pozornica je spremna.
  • 23:12 - 23:15
    Tezej, simbol junaštva
    i svega najboljeg u čoveku,
  • 23:15 - 23:21
    protiv Minotaura - divljačkog
    odraza onog najgoreg u ljudima.
  • 23:28 - 23:30
    Pre nego što se Tezej
    otisnuo ka Kritu,
  • 23:30 - 23:33
    otac mu daje važan nalog.
  • 23:33 - 23:36
    Kada se i ako
    bude vraćao na Atiku,
  • 23:36 - 23:39
    treba da podigne
    belo jedro umesto crnog.
  • 23:39 - 23:43
    tako će kralj, čim
    se brod pojavi na horizontu,
  • 23:43 - 23:46
    znati da mu je sin živ i zdrav.
  • 23:52 - 23:56
    Mit kaže da se
    Tezej uputio ovamo.
  • 23:57 - 24:02
    U Knosos, prestonicu
    Krita i kralja Minosa.
  • 24:03 - 24:07
    Stari Grci verovali su
    da je tamo Minotaurov dom,
  • 24:07 - 24:11
    mesto užasnih zločina
    protiv čovečnosti.
  • 24:11 - 24:14
    Među ostacima ovog grada
  • 24:14 - 24:17
    i danas ima tragova
    onoga što se krije iza legende.
  • 24:20 - 24:25
    Na vrhuncu moći Krita,
    između 1700. i 1450. godine pne,
  • 24:26 - 24:30
    Knosos je imao 100000 stanovnika.
  • 24:30 - 24:35
    U centru grada nalazila se
    ogromna palata složene arhiteture.
  • 24:36 - 24:40
    Neki stručnjaci smatraju da je
    ona poslužila kao inspiracija
  • 24:41 - 24:42
    za mit o lavirintu.
  • 24:44 - 24:48
    Sigurno je bilo veoma teško
    snaći se u toj prostranoj palati
  • 24:49 - 24:54
    sa oko hiljadu odaja,
    na pet nivoa u nekim delovima.
  • 24:54 - 24:58
    Bilo je mnogo prolaza,
    ali bez velikih dvorana.
  • 24:58 - 25:02
    Hodnici su vodili iz
    jedne male odaje u drugu,
  • 25:02 - 25:06
    tako da nikuda niste mogli
    da dođete po pravoj liniji.
  • 25:06 - 25:10
    Pretpostavljam da je
    ovo bilo zbunjujuće za Grke
  • 25:10 - 25:15
    i da je iz toga proizašla
    ideja o lavirintu.
  • 25:15 - 25:21
    Zamišljali su ga kao
    mračan i zamršen splet hodnika
  • 25:21 - 25:26
    koji je vređao
    grčki smisao za sklad.
  • 25:26 - 25:29
    Grci su voleli simetriju.
  • 25:29 - 25:32
    Skorašnja iskopavanja
    na lokalitetu palate
  • 25:32 - 25:36
    iznela su na videlo nove dokaze
    o njenoj povezanosti sa mitom.
  • 25:36 - 25:41
    Na sve strane postoje
    dokazi obožavanja bika.
  • 25:43 - 25:48
    Jedna freska u palati prikazuje
    borbu mladića sa bikom.
  • 25:49 - 25:54
    Ta scena kao da je
    neposredno proizašla iz mita.
  • 25:54 - 25:58
    Slika iz palate u Knososu
    prikazuje kako nag mladić
  • 25:58 - 26:02
    preskače bika tik
    iznad ogromnih rogova,
  • 26:02 - 26:05
    a bik deluje razjareno
    i kao da ga napada.
  • 26:09 - 26:15
    Drevna palata nalik lavirintu
    puna je artefakata vezanih za bika.
  • 26:16 - 26:20
    Lako je razumeti da je ovo
    mesto bilo inspiracija za mit.
  • 26:21 - 26:24
    Ipak, njihova povezanost
    se tu ne završava.
  • 26:24 - 26:30
    Arhaeolozi su pronašli dokaz da
    je kralj Minos zaista postojao.
  • 26:31 - 26:36
    Prestona dvorana sa
    potpuno očuvanim tronom.
  • 26:36 - 26:41
    Ovo je najstariji presto u
    Evropi, star preko 3500 godina.
  • 26:43 - 26:46
    Takođe je pronađen
    zapis na drevnom jeziku
  • 26:46 - 26:49
    U kome se čak pominje
    i kraljevo ime.
  • 26:49 - 26:54
    U arhivama hrama na Kritu
    pronađene su kamene tablice
  • 26:54 - 26:57
    na kojima je uklesan zapis
  • 26:57 - 27:02
    koji bi mogao da se
    odnosi na ime kralja Minosa.
  • 27:02 - 27:08
    Jedna reč je "mi-nu-te"
    a druga, "mi-nu ro-ja"
  • 27:08 - 27:14
    što bi moglo da znači Kralj Minos,
    "roja" je naziv za kralja.
  • 27:15 - 27:19
    Ovo potkrepljuje tvrdnje da
    je kralj Minos zaista postojao.
  • 27:19 - 27:22
    Međutim, najzanimljivija
    veza sa mitom o Minotauru
  • 27:22 - 27:26
    pojavila se na drugoj
    tablici sa istog lokaliteta.
  • 27:27 - 27:32
    Na njoj je opisano žrtvovanje
    tzv. gospodarici lavirinta.
  • 27:34 - 27:40
    To je direktna veza u pisanoj
    formi sa Minotaurovim lavirintom.
  • 27:41 - 27:45
    Da li to neosporno povezuje
    grad Knosos sa mitom?
  • 27:47 - 27:51
    Ali ko je gospodarica lavirinta?
  • 27:52 - 27:55
    Njen identitet je
    obavijen velom tajne.
  • 27:58 - 28:02
    Naučnici veruju da je ta žena
    imala veliki uticaj u palati,
  • 28:02 - 28:06
    kao visoka sveštenica
    ili čak kraljeva kći.
  • 28:07 - 28:11
    Po predanju,
    kći Minosa, Arijadna
  • 28:11 - 28:15
    odigrala je važnu
    ulogu u daljem toku priče.
  • 28:15 - 28:18
    Ne znamo ko je bila
    ljubavnica lavirinta,
  • 28:18 - 28:22
    ali Ariadna je to mogla biti,
  • 28:22 - 28:29
    s obzirom da je kao najstarija
    kraljeva kći bila sveštenica hrama.
  • 28:35 - 28:39
    Od trenutka kada je stigao
    na Krit kako bi bio žrtvovan,
  • 28:39 - 28:42
    Tezej je privukao
    pažnju princeze Arijadne.
  • 28:42 - 28:47
    Arijadna zapazi Tezejevo
    držanje, pogled, njegovu hrabrost
  • 28:47 - 28:50
    i istoga časa
    postane očarana njime.
  • 28:51 - 28:56
    Obuzeta snažnim osećanjem
    ljubavi, ona bez razmišljanja
  • 28:56 - 29:01
    odluči da mu pomogne, da ne
    strada u lavirintu poput ostalih.
  • 29:03 - 29:06
    Arijadna mora da dela brzo.
  • 29:06 - 29:10
    Pronalazi Dedala,
    arhitektu lavirinta
  • 29:10 - 29:13
    i preklinje ga da
    joj otkrije način za beg.
  • 29:13 - 29:16
    On joj daje klupko kanapa.
  • 29:17 - 29:19
    U starom engleskom
    prevodu ovog mita,
  • 29:19 - 29:23
    reč koja označava nit vodilju
    ili putokaz, takođe znači i kanap.
  • 29:23 - 29:26
    Upravo to Dedal dale Arijadni.
  • 29:26 - 29:30
    Odatle potiče savremen
    izraz za putokaz ili trag.
  • 29:30 - 29:34
    Dedal joj kaže: Zašto
    prosto ne upotrebiš kanap?
  • 29:34 - 29:39
    Veži jedan njegov kraj za ulaz
    i zatim ga odmotavaj kroz lavirint.
  • 29:39 - 29:45
    Možeš da pronađeš put
    iz središta prateći nit.
  • 29:45 - 29:49
    I danas se klupko kanapa koristi
    u podvodnim istraživanjima.
  • 29:49 - 29:54
    Ronioci vežu uže za otvor kroz
    koji ulaze u olupinu ili pećinu
  • 29:54 - 29:58
    i prateći uže vraćaju se
    do izlaza nakon istraživanja.
  • 30:01 - 30:03
    Razum, koji su Grci
    cenili više od svega,
  • 30:03 - 30:06
    upravo je ono čime
    se savladavaju teškoće.
  • 30:06 - 30:12
    Ovo je vrlo jednostavno rešenje
    naizgled nerešive situacije.
  • 30:15 - 30:19
    Arijadna tajno poseti Tezeja
    u tamnici u kojoj je bio zatvoren
  • 30:19 - 30:23
    i ponudi mu klupko,
    ali pod jednim uslovom:
  • 30:23 - 30:27
    ukoliko preživi,
    mora da se oženi njome.
  • 30:27 - 30:31
    Tezej je bio u nevolji
    kada je sreo Arijadnu.
  • 30:31 - 30:37
    Trebalo je da uđe u lavirint
    u kome će ga Minotaur pojesti
  • 30:37 - 30:41
    i kada mu je Arijadna ponudila
    pomoć, on nije imao mnogo izbora.
  • 30:41 - 30:45
    Učiniće ono što ona traži
    i iskoristiti priliku
  • 30:45 - 30:48
    ili je neće iskoristiti.
  • 30:58 - 31:04
    Sledećeg jutra, 14 žrtava
    zatvoreno je u lavirint.
  • 31:05 - 31:08
    Jagnjad za klanje.
  • 31:12 - 31:18
    Sa klupkom kanapa u rukama,
    Tezej se probija kroz lavirint.
  • 31:21 - 31:24
    Tezej vezuje kanap
    za vrata i korak po korak
  • 31:24 - 31:28
    kreće mračnim,
    memljivim hodnicima.
  • 31:30 - 31:33
    Tezej je određen da
    postane ljudska žrtva.
  • 31:34 - 31:38
    Danas nam se taj koncept
    čini užasnim, ali dokazi govore
  • 31:39 - 31:42
    da stari Krićani ne samo
    da su prinosili ljudske žrtve,
  • 31:43 - 31:46
    već su i jeli njihovo meso.
  • 31:51 - 31:57
    Tezej, atinski princ, predvodi
    sapatnike sve dublje u lavirint
  • 31:57 - 32:00
    pošto je odlučio da
    se sukobi sa Minotaurom.
  • 32:02 - 32:08
    Odmotava klupko,
    da bi mogao da pronađe izlaz.
  • 32:10 - 32:16
    Minotaurova rika je sve glasnija,
    ali Tezej je nepokolebljiv.
  • 32:16 - 32:20
    Svi ostali su premrli od straha.
  • 32:20 - 32:26
    Zamislite samo prestrašene
    žrtve koje hodaju kroz lavirint.
  • 32:26 - 32:30
    Pomislite samo kako biste
    se osećali na tom mračnom mestu,
  • 32:30 - 32:34
    dok tumarate ne videći
    ni prst pred nosom.
  • 32:35 - 32:40
    Znali su da se negde
    u lavirintu nalazi
  • 32:40 - 32:45
    taj stravični ljudožder
    koji će ih požderati.
  • 32:54 - 32:58
    U bilo kom trenutku
    su mogli da nalete na njega.
  • 33:03 - 33:07
    Duboko u lavirintu,
    Minotaur se uznemirio.
  • 33:10 - 33:14
    Osluškuje krike preplašenih
    žrtava koje se približavaju.
  • 33:16 - 33:20
    Sprema se da se
    počasti njihovim mesom.
  • 33:24 - 33:27
    Ovo je neprijatelj
    koga Tezej mora da pobedi
  • 33:27 - 33:30
    kako bi oslobodio Atinu
    kritske tiranije.
  • 33:32 - 33:37
    Tako kaže mit, ali u
    kakvoj je on vezi sa stvarnošću?
  • 33:40 - 33:45
    Postoje čvrsti dokazi da su
    tokom bronzanog doba Atina i Krit
  • 33:45 - 33:47
    bili u zategnutim odnosima.
  • 33:47 - 33:51
    Zar su Krićani zaista bili
    takvi divljaci kako mit veli?
  • 33:55 - 33:59
    Tokom iskopavanja, u palati
    u Knososu pronađeni su dokazi
  • 33:59 - 34:03
    koji potvrđuju da u
    ovom predanju ima istine.
  • 34:05 - 34:09
    Prema nekim tumačenjima, zapisi
    pronađeni na ovom lokalitetu
  • 34:09 - 34:14
    ukazuju na to da su bogovima
    prinošene ljudske žrtve.
  • 34:15 - 34:20
    Postoje zapisi o
    žrtvovanju jedne sluškinje
  • 34:20 - 34:23
    i deset muškaraca.
  • 34:24 - 34:29
    U stvarnom životu, ljudi
    su zaista prinošeni na žrtvu,
  • 34:29 - 34:31
    baš kao u mitu.
  • 34:34 - 34:37
    Sve to nas navodi na
    zaključak da je na Kritu
  • 34:37 - 34:41
    zaista praktikovano
    žrtvovanje ljudi.
  • 34:41 - 34:44
    Dokazi se ne nalaze
    samo u zapisima.
  • 34:46 - 34:51
    Pronađene su i kosti
    sa jasnim tragovima ubistva.
  • 34:53 - 34:59
    Godine 1979, u Knososu ih
    je iskopano više od tri stotine.
  • 34:59 - 35:03
    Prosto je neverovatno
    da su sve bile dečije.
  • 35:07 - 35:12
    Skoro letvrtina je imala
    useke od finog sečiva.
  • 35:12 - 35:16
    Takve tragove bi ostavio nož
    kojim se skida meso sa kostiju.
  • 35:16 - 35:20
    Na kostima su
    ostali tragovi noža,
  • 35:20 - 35:23
    zarezi na površini kostiju,
  • 35:23 - 35:27
    tako da ne možemo
    da zanemarimo činjenicu
  • 35:27 - 35:32
    da se radi o kasapljenju,
    možda čak i o kanibalizmu.
  • 35:33 - 35:37
    Ne znam kako da drugačije
    protumačim ovakve dokaze.
  • 35:38 - 35:43
    Zajedno sa ljudskim,
    pronađene su i ovčije kosti.
  • 35:43 - 35:46
    Sve su ogoljene na sličan način.
  • 35:46 - 35:51
    Ovi zarezi veoma
    liče na one koji nastaju
  • 35:51 - 35:54
    kada se meso životinja
    priprema za jelo.
  • 35:55 - 35:57
    Iz toga možemo da zaključimo
  • 35:57 - 36:01
    da Krićani nisu samo žrtvovali
    ljude, nego su ih i jeli.
  • 36:04 - 36:07
    Znači li to da je Minotaurova
    glad za ljudskim mesom
  • 36:07 - 36:10
    metafora postojećeg kanibalizma?
  • 36:10 - 36:14
    To je najodbojniji i najgrozniji
    zločin koji se može zamisliti.
  • 36:14 - 36:18
    To je savršen način da se neko
    demonizuje i pretpostavljamo
  • 36:18 - 36:21
    da su stari Grci pripovedali o
    svojim neprijateljima Krićanima
  • 36:22 - 36:27
    da ne samo što su grozni ljudi,
    već su i čudovišta - kanibali.
  • 36:31 - 36:33
    Priča se nastavlja.
  • 36:35 - 36:38
    Hodnici lavirinta
    obavijeni su tamom.
  • 36:40 - 36:44
    Tezej ne može da se osloni
    na vid da bi pronašao put,
  • 36:44 - 36:48
    ali Minotaurova
    rika postaje sve glasnija
  • 36:48 - 36:52
    i Tezej se upravlja prema njoj.
  • 36:53 - 36:56
    Njegovo klupko se
    smanjilo na četvrtinu
  • 36:56 - 37:01
    od kako je ušao u lavirint.
  • 37:01 - 37:04
    Zver je blizu.
  • 37:06 - 37:08
    Oseća zadah krvi sa zidova,
  • 37:08 - 37:11
    opaža kosti nesrećnika koji
    su ranije postali žrtve zveri.
  • 37:13 - 37:16
    Iza ugla primeti usnulu zver.
  • 37:20 - 37:23
    Čak ga Minotaurov dah
    ispunjava strahom.
  • 37:23 - 37:26
    Međutim, u tome je razlika
    između junaka i običnih ljudi.
  • 37:26 - 37:32
    Heroj oseti strah,
    nadvlada ga i učini podvig.
  • 37:35 - 37:40
    Tezej napreduje u tišini,
    hvata zver u polusnu.
  • 37:40 - 37:44
    Tezej navali, a Minotaur
    iznenađen skače i napada.
  • 37:44 - 37:48
    Sekira sreće mač
    dok se čovek bori sa zveri.
  • 37:48 - 37:53
    Budućnost Atine i Krita
    zavisi od njih.
  • 38:05 - 38:10
    U praskozorje, zvuci
    borbe prolamaju se kroz mrak.
  • 38:12 - 38:17
    U lavirintu, Tezej je
    saterao Minotaura u ćošak.
  • 38:18 - 38:21
    Okomio se na njega, napada...
  • 38:28 - 38:30
    Pre nego što je zver
    i shvatila šta je snašlo,
  • 38:30 - 38:37
    Tezej je stekao prednost.
    Minotaur se batrga i dahće.
  • 38:41 - 38:44
    Heroj mu zadaje
    smrtonosan udarac.
  • 38:56 - 39:02
    Minotaur - ta izmučena
    i zarobljena duša je mrtav.
  • 39:03 - 39:07
    Tezej, sin Posejdona
    i atinski princ,
  • 39:07 - 39:11
    prekinuo je
    prokletstvo kralja Minosa.
  • 39:11 - 39:14
    Zamislite kako mu je srce snažno
    tuklo, preplavljen adrenalinom,
  • 39:14 - 39:17
    prekriven prljavštinom
    i krvlju mrtve zveri
  • 39:17 - 39:22
    i svih onih kojima se
    hranila tokom proteklih godina.
  • 39:23 - 39:29
    Sile razuma otelotvorene
    u Tezeju odnele su pobedu
  • 39:29 - 39:34
    nad odsustvom razuma
    koje predstavlja Minotaur.
  • 39:36 - 39:41
    On nema vremena da slavi pobedu.
    Bliži se svitanje.
  • 39:42 - 39:46
    Tezej mora brzo da
    umakne Minosovom gnevu.
  • 39:46 - 39:50
    Iako je ubio Minotaura,
    nije sve gotovo.
  • 39:50 - 39:53
    Naravno da se Minos
    ovome neće obradovati
  • 39:53 - 39:58
    i zato Tezej mora da pronađe put
    iz lavirinta i vrati se na brod.
  • 40:04 - 40:07
    Vraća se po sopstvenom tragu
  • 40:07 - 40:11
    i izvodi preživele mlade
    Atinjane iz lavirinta.
  • 40:12 - 40:16
    Mogu samo da zamislim kakva
    je radost obuzela tu decu
  • 40:16 - 40:20
    kada su shvatila da ih ne čeka
    zla kob koju su očekivali
  • 40:20 - 40:24
    i da je njihovu sudbinu
    promenio ovaj junački podvig.
  • 40:31 - 40:36
    Arijadna, kritska princeza,
    provodi besanu noć osluškujući,
  • 40:36 - 40:39
    iščekujući znak
    da je Tezej preživeo.
  • 40:39 - 40:43
    Obećao je da će se oženiti njome
    ako umakne Minotauru
  • 40:43 - 40:46
    i ona namerava da ga drži za reč.
  • 40:47 - 40:52
    Pridružuje mu se uoči svitanja
    i brod isplovljava za Atinu.
  • 40:54 - 40:58
    Ovo je značajan momenat
    u grčkoj mitologiji.
  • 40:58 - 41:03
    Tezej koji ubija Minotaura -
    čin je pun snažne simbolike
  • 41:03 - 41:08
    jer tim činom atinski junak
    konačno zbacuje kritski jaram.
  • 41:08 - 41:12
    To je simbol
    grčke pobede nad Kritom.
  • 41:13 - 41:17
    To je simbol
    hrabrosti i oštroumlja,
  • 41:17 - 41:21
    što znači da su sve te
    priče bile nadahnuće mladima
  • 41:21 - 41:28
    da budu odani svojoj zemlji,
    da se žrtvuju u slavu svoga grada
  • 41:28 - 41:33
    i da napokon postanu
    građani demokratskog društva.
  • 41:37 - 41:40
    Tezej napušta Krit kao heroj,
  • 41:40 - 41:43
    ali putovanje kući
    će se tragično okončati.
  • 41:44 - 41:49
    Kada je krenuo da
    se sukobi sa Minotaurom,
  • 41:49 - 41:52
    obećao je svom ovozemaljskom
    ocu kralju Egeju,
  • 41:52 - 41:55
    da će, ako se živ vrati,
    podići belo jedro u znak pobede.
  • 41:58 - 42:03
    Mesecima je Egej svakoga jutra
    odlazio na jednu stenu na obali
  • 42:03 - 42:06
    ne bi li opazio sinovljev brod.
  • 42:07 - 42:12
    Kada se konačno pojavio na
    horizontu, jedro je bilo crno.
  • 42:14 - 42:16
    Kralj je neutešan,
  • 42:16 - 42:20
    uveren da mu je
    sina požderao Minotaur.
  • 42:21 - 42:26
    U očajanju, Egej se
    ubije bacivši se u more.
  • 42:29 - 42:33
    Egejsko more od tada
    nosi ime po njemu,
  • 42:33 - 42:35
    Tezejevom ocu.
  • 42:37 - 42:40
    Tezej je zaboravio
    da raširi belo jedro,
  • 42:40 - 42:45
    ali prvobitna priča ne kaže
    zbog čega se to dogodilo.
  • 42:45 - 42:47
    Prema izvornom mitu,
  • 42:47 - 42:51
    čini se da je razlog
    mladalačka bezbrižnost.
  • 42:52 - 42:54
    To je najjednostavnije
    objašnjenje -
  • 42:54 - 42:58
    bio je uzbuđen zbog pobede,
    vraćao se kući
  • 42:58 - 43:00
    i prosto zaboravio da to uradi.
  • 43:03 - 43:07
    Egejeva iznenadna smrt
    sve je promenila.
  • 43:07 - 43:11
    Tezej se iskrcao na obalu
    ne samo kao oslobodilac Atine,
  • 43:11 - 43:13
    već i kao njen novi kralj.
  • 43:14 - 43:17
    Kralj, koji će prema predanju
  • 43:17 - 43:22
    pretvoriti provincijski gradić
    u regionalnu super silu.
  • 43:23 - 43:28
    Prema ovom mitu, uspon
    Atine pripisuje se Tezeju.
  • 43:28 - 43:32
    Čini se da je mit nastao
    delom kako bi se to dokazalo.
  • 43:32 - 43:36
    Proglasivši Tezeja
    za svog heroja - utemeljivača
  • 43:36 - 43:38
    Atinjani su ustvari
    tvrdili nešto drugo.
  • 43:38 - 43:42
    Na taj način su objavili da
    je duga prevlast Krita okončana
  • 43:42 - 43:45
    i da se pojavila
    nova velika sila - Atina.
  • 43:47 - 43:52
    Atina će postati vodeći
    grad-država u grčkom svetu.
  • 43:52 - 43:55
    Krit propada i biva porobljen.
  • 43:56 - 43:59
    Dugo nakon što su oba
    kraljevstva otišla u istoriju,
  • 43:59 - 44:03
    mit o Tezeju i Minotauru
    nastavio je da traje.
  • 44:04 - 44:08
    Kao i svaki dobar mit,
    on daje uvid u ljudsku prirodu,
  • 44:08 - 44:14
    isto tako jasno
    kao i pre 3000 godina.
  • 44:14 - 44:19
    Mnogo toga se može izvući
    iz priče o Minotauru.
  • 44:19 - 44:22
    Lavirint možete da
    posmatrate kao ljudski um,
  • 44:22 - 44:27
    kao mračno mesto koje
    neprekidno svesno istražujemo -
  • 44:27 - 44:31
    sopstvenu životinjsku prirodu
    koja nas nagoni da ubijamo.
  • 44:32 - 44:36
    Mitovi nam na jedinstven
    i snažan način otkrivaju
  • 44:36 - 44:38
    one delove našeg bića
    koji su inače duboko potisnuti -
  • 44:38 - 44:40
    skrivene porive i žudnje,
  • 44:40 - 44:43
    skrivena značenja naših
    odnosa sa svetom oko sebe.
  • 44:44 - 44:48
    To je u suštini borba sa
    onim najdubljim u ljudskom duhu.
  • 44:48 - 44:52
    - prevod LjubicaSP -
    ljubpet@gmail.com
Title:
Dokumentarci - Minotaur (Sudar bogova)
Description:

more » « less
Duration:
44:49

Serbian subtitles

Revisions