Kako sviranje glazbenog instrumenta doprinosi vašem mozgu - Anita Collins

Pogledajte cijelo predavanje: http://ed.ted.com/lessons/how-playing-an-instrument-benefits-your-brain-anita-collins

Kada slušate glazbu, brojni dijelovi vašeg mozga uključuju se i postaju aktivni. Ali tek kada zapravo svirate neki instrument, ta aktivnost postaje sličnija kompletnom treningu za mozak. O čemu se radi? Anita Collins objašnjava vatromet koji se odvija u mozgovima glazbenika dok sviraju, i ispituje neke od dugotrajnih pozitivnih učinaka ovog mentalnog vježbanja.

Lekcija Anite Collins, animacija Sharon Colman Graham.

Jeste li znali da svaki put
kad glazbenici uzmu svoje instrumente,

započne vatromet kroz cijeli njihov mozak?

Izvana, mogu
izgledati mirno i usredotočeno

dok čitaju note i izvode precizne
i uvježbane pokrete koji su potrebni.

No, unutar njihovih
mozgova, u tijeku je zabava.

Kako to znamo?

Pa, u posljednjih nekoliko desetljeća,

neuroznanstvenici su
napravili ogromne pomake

u razumijevanju funkcioniranja
našeg mozga, promatrajući ga dok radi

napravama poput FMRi i PET skenera.

Kad su ljudi spojeni na te strojeve,

zadaci poput čitanja
ili rješavanja matematičkih problema

imaju svaki odgovarajuće područje u
mozgu gdje se može promatrati aktivnost.

No, kada su istraživači dali
sudionicima da slušaju glazbu,

ugledali su vatromet.

Više područja njihovih mozgova
su zasvijetlila u isto vrijeme

dok su obrađivali zvuk,

dijeleći ga kako bi razumjeli
elemente poput melodije i ritma,

i onda sve to ponovo spojili
u jedinstveni glazbeni doživljaj.

A naši mozgovi obavljaju
sav taj posao u djeliću sekunde,

od trenutka u kojem začujemo glazbu
do onda kad stopala počnu tapkati u ritmu.

No, kad su znanstvenici
prešli s promatranja mozgova

slušatelja glazbe na mozgove glazbenika,

mali vatromet se
pretvorio u događaj za pamćenje.

Ispada da,
dok slušanje glazbe angažira mozak

nekim prilično zanimljivim aktivnostima,

izvođenje glazbe je za mozak
ekvivalentno treningu za čitavo tijelo.

Neuroznanstvenici su vidjeli
više područja mozga koja su zasvijetlila,

istodobno obrađujući različite informacije

u zamršenim, međusobno povezanim
i nevjerojatno brzim sekvencama.

Ali što je to u stvaranju glazbe
što pali svijetlo u mozgu?

Istraživanja su još uvijek relativno nova,

ali neuroznanstvenici
imaju dosta dobru ideju.

Sviranje glazbenog instrumenta

angažira gotovo sve
dijelove mozga istovremeno,

naročito u vizualnom,
slušnom i motoričkom korteksu.

Kao ikoja druga vježba, disciplinirano,
strukturirano vježbanje sviranja

osnažuje te moždane funkcije
te nam omogućava da primijenimo tu snagu

na ostale aktivnosti.

Najočitija razlika između
slušanja glazbe i sviranja

je da potonje zahtijeva
fine motoričke sposobnosti,

koje se kontroliraju u obje polutke mozga.

Također kombinira lingvističku
i matematičku preciznost,

u koju je lijeva polutka više uključena,

s novim i kreativnim
sadržajima u kojima prednjači desna.

Iz tih razloga smatra se da sviranje

povećava volumen i aktivnost
u moždanom corpusu callosumu,

mostu između dvije polutke,

omogućavajući porukama da prođu kroz mozak
brže i kroz više različitih puteva.

To može omogućiti
glazbenicima da rješavaju probleme

učinkovitije i kreativnije,
i u akademskom i u društvenom kontekstu.

S obzirom da izvođenje glazbe
također uključuje vještinu i razumijevanje

njenog emocionalnog sadržaja i poruke,

glazbenici često imaju višu
razinu izvršnih sposobnosti,

u kategoriji međusobno povezanih zadataka

koja uključuje planiranje, osmišljavanje
strategija i usmjerenost na detalje,

te zahtijeva istodobnu analizu
i kognitivnih i emocionalnih aspekata.

Ova sposobnost također utječe
na to kako rade naši sustavi pamćenja.

I doista, glazbenici pokazuju
poboljšane funkcije pamćenja,

stvaranje, zadržavanje i
dosjećanje brže je i učinkovitije.

Istraživanja su pokazala da glazbenici
koriste svoje vrlo dobro povezane mozgove

kako bi svakom sjećanju dali više etiketa,

poput konceptualne, emocionalne,
zvučne i kontekstualne etikete,

poput dobre internet tražilice.

Dakle, kako znamo da su
ove prednosti jedinstvene za glazbu,

za razliku od,
recimo, sporta ili slikarstva?

Ili je li moguće
da su ljudi koji se bave glazbom

već bili pametniji prije nego su počeli?

Neuroznanstvenici su istražili ta
pitanja, ali zasad su otkrili da se

umjetnički i estetski aspekti
učenja sviranja glazbenog instrumenta

razlikuju od svih drugih proučenih
aktivnosti, uključujući i druge umjetnosti.

I u nekoliko ispitivanja
nasumično izabranih sudionika,

koji su pokazali istu razinu kognitivne
funkcije i neuralne obrade na početku,

otkriveno je da su oni koji su se
neko vrijeme bavili učenjem glazbe

pokazali poboljšanje u više
područja mozga, u usporedbi s drugima.

Ova nedavna istraživanja o
koristi sviranja za mentalne sposobnosti

unaprijedila su naše razumijevanje
mentalnih funkcija,

otkrivajući unutarnje
ritmove i složene interakcije

koje sačinjavaju zadivljujući
orkestar našeg mozga.