WEBVTT

00:00:13.439 --> 00:00:16.824
Jeste li znali da svaki put 
kad glazbenici uzmu svoje instrumente,

00:00:16.824 --> 00:00:19.718
započne vatromet kroz cijeli njihov mozak?

00:00:19.718 --> 00:00:22.305
Izvana, mogu
izgledati mirno i usredotočeno

00:00:22.305 --> 00:00:26.447
dok čitaju note i izvode precizne
i uvježbane pokrete koji su potrebni.

00:00:26.447 --> 00:00:29.514
No, unutar njihovih 
mozgova, u tijeku je zabava.

00:00:29.514 --> 00:00:30.762
Kako to znamo?

00:00:30.762 --> 00:00:32.615
Pa, u posljednjih nekoliko desetljeća,

00:00:32.615 --> 00:00:35.490
neuroznanstvenici su
napravili ogromne pomake

00:00:35.490 --> 00:00:40.083
u razumijevanju funkcioniranja 
našeg mozga, promatrajući ga dok radi

00:00:40.083 --> 00:00:43.465
napravama poput FMRi i PET skenera.

00:00:43.465 --> 00:00:45.298
Kad su ljudi spojeni na te strojeve,

00:00:45.298 --> 00:00:48.117
zadaci poput čitanja
ili rješavanja matematičkih problema

00:00:48.117 --> 00:00:52.601
imaju svaki odgovarajuće područje u 
mozgu gdje se može promatrati aktivnost.

NOTE Paragraph

00:00:52.601 --> 00:00:55.883
No, kada su istraživači dali
sudionicima da slušaju glazbu,

00:00:55.883 --> 00:00:57.840
ugledali su vatromet.

00:00:57.840 --> 00:01:00.725
Više područja njihovih mozgova 
su zasvijetlila u isto vrijeme

00:01:00.725 --> 00:01:02.484
dok su obrađivali zvuk,

00:01:02.484 --> 00:01:05.385
dijeleći ga kako bi razumjeli
elemente poput melodije i ritma,

00:01:05.385 --> 00:01:09.683
i onda sve to ponovo spojili 
u jedinstveni glazbeni doživljaj.

00:01:09.683 --> 00:01:12.653
A naši mozgovi obavljaju
sav taj posao u djeliću sekunde,

00:01:12.653 --> 00:01:16.907
od trenutka u kojem začujemo glazbu 
do onda kad stopala počnu tapkati u ritmu.

00:01:16.907 --> 00:01:19.383
No, kad su znanstvenici 
prešli s promatranja mozgova

00:01:19.383 --> 00:01:22.195
slušatelja glazbe na mozgove glazbenika,

00:01:22.195 --> 00:01:25.446
mali vatromet se 
pretvorio u događaj za pamćenje.

00:01:25.446 --> 00:01:28.598
Ispada da, 
dok slušanje glazbe angažira mozak

00:01:28.598 --> 00:01:30.593
nekim prilično zanimljivim aktivnostima,

00:01:30.593 --> 00:01:35.353
izvođenje glazbe je za mozak
ekvivalentno treningu za čitavo tijelo.

00:01:35.353 --> 00:01:38.706
Neuroznanstvenici su vidjeli
više područja mozga koja su zasvijetlila,

00:01:38.706 --> 00:01:41.428
istodobno obrađujući različite informacije

00:01:41.428 --> 00:01:45.943
u zamršenim, međusobno povezanim
i nevjerojatno brzim sekvencama.

00:01:45.943 --> 00:01:49.424
Ali što je to u stvaranju glazbe
što pali svijetlo u mozgu?

00:01:49.424 --> 00:01:51.499
Istraživanja su još uvijek relativno nova,

00:01:51.499 --> 00:01:54.039
ali neuroznanstvenici
imaju dosta dobru ideju.

00:01:54.039 --> 00:01:55.367
Sviranje glazbenog instrumenta

00:01:55.367 --> 00:01:58.937
angažira gotovo sve
dijelove mozga istovremeno,

00:01:58.937 --> 00:02:02.749
naročito u vizualnom, 
slušnom i motoričkom korteksu.

00:02:02.749 --> 00:02:07.781
Kao ikoja druga vježba, disciplinirano,
strukturirano vježbanje sviranja

00:02:07.781 --> 00:02:11.714
osnažuje te moždane funkcije
te nam omogućava da primijenimo tu snagu

00:02:11.714 --> 00:02:13.389
na ostale aktivnosti.

00:02:13.389 --> 00:02:16.624
Najočitija razlika između
slušanja glazbe i sviranja

00:02:16.624 --> 00:02:19.328
je da potonje zahtijeva
fine motoričke sposobnosti,

00:02:19.328 --> 00:02:22.416
koje se kontroliraju u obje polutke mozga.

00:02:22.416 --> 00:02:25.747
Također kombinira lingvističku
i matematičku preciznost,

00:02:25.747 --> 00:02:27.925
u koju je lijeva polutka više uključena,

00:02:27.925 --> 00:02:31.361
s novim i kreativnim
sadržajima u kojima prednjači desna.

00:02:31.361 --> 00:02:34.134
Iz tih razloga smatra se da sviranje

00:02:34.134 --> 00:02:38.474
povećava volumen i aktivnost
u moždanom corpusu callosumu,

00:02:38.474 --> 00:02:40.919
mostu između dvije polutke,

00:02:40.919 --> 00:02:45.994
omogućavajući porukama da prođu kroz mozak
brže i kroz više različitih puteva.

00:02:45.994 --> 00:02:48.269
To može omogućiti
glazbenicima da rješavaju probleme

00:02:48.269 --> 00:02:52.540
učinkovitije i kreativnije,
i u akademskom i u društvenom kontekstu.

00:02:52.540 --> 00:02:55.790
S obzirom da izvođenje glazbe
također uključuje vještinu i razumijevanje

00:02:55.790 --> 00:02:58.164
njenog emocionalnog sadržaja i poruke,

00:02:58.164 --> 00:03:02.066
glazbenici često imaju višu
razinu izvršnih sposobnosti,

00:03:02.066 --> 00:03:04.041
u kategoriji međusobno povezanih zadataka

00:03:04.041 --> 00:03:07.391
koja uključuje planiranje, osmišljavanje
strategija i usmjerenost na detalje,

00:03:07.391 --> 00:03:12.695
te zahtijeva istodobnu analizu
i kognitivnih i emocionalnih aspekata.

00:03:12.695 --> 00:03:16.706
Ova sposobnost također utječe
na to kako rade naši sustavi pamćenja.

00:03:16.706 --> 00:03:20.169
I doista, glazbenici pokazuju
poboljšane funkcije pamćenja,

00:03:20.169 --> 00:03:25.078
stvaranje, zadržavanje i
dosjećanje brže je i učinkovitije.

00:03:25.078 --> 00:03:28.962
Istraživanja su pokazala da glazbenici
koriste svoje vrlo dobro povezane mozgove

00:03:28.962 --> 00:03:31.574
kako bi svakom sjećanju dali više etiketa,

00:03:31.574 --> 00:03:36.619
poput konceptualne, emocionalne,
zvučne i kontekstualne etikete,

00:03:36.619 --> 00:03:39.236
poput dobre internet tražilice.

00:03:39.236 --> 00:03:42.164
Dakle, kako znamo da su
ove prednosti jedinstvene za glazbu,

00:03:42.164 --> 00:03:44.587
za razliku od, 
recimo, sporta ili slikarstva?

00:03:44.587 --> 00:03:47.059
Ili je li moguće
da su ljudi koji se bave glazbom

00:03:47.059 --> 00:03:49.115
već bili pametniji prije nego su počeli?

00:03:49.115 --> 00:03:53.097
Neuroznanstvenici su istražili ta
pitanja, ali zasad su otkrili da se

00:03:53.097 --> 00:03:57.241
umjetnički i estetski aspekti
učenja sviranja glazbenog instrumenta

00:03:57.241 --> 00:04:01.553
razlikuju od svih drugih proučenih
aktivnosti, uključujući i druge umjetnosti.

00:04:01.553 --> 00:04:04.078
I u nekoliko ispitivanja
nasumično izabranih sudionika,

00:04:04.078 --> 00:04:08.681
koji su pokazali istu razinu kognitivne
funkcije i neuralne obrade na početku,

00:04:08.681 --> 00:04:12.339
otkriveno je da su oni koji su se
neko vrijeme bavili učenjem glazbe

00:04:12.339 --> 00:04:16.156
pokazali poboljšanje u više
područja mozga, u usporedbi s drugima.

00:04:16.156 --> 00:04:19.597
Ova nedavna istraživanja o
koristi sviranja za mentalne sposobnosti

00:04:19.597 --> 00:04:22.109
unaprijedila su naše razumijevanje
mentalnih funkcija,

00:04:22.109 --> 00:04:24.855
otkrivajući unutarnje
ritmove i složene interakcije

00:04:24.855 --> 00:04:29.275
koje sačinjavaju zadivljujući
orkestar našeg mozga.