Rođenje Wikipedije

Jimmy Wales se prisjeća kako je okupio "odrpanu skupinu volontera", dao im alate za suradnju i stvorio Wikipediju, samoorganizirajuću, samoispravljajuću, nikad završenu online enciklopediju.

1962. Charles van Doren, kasnije
urednik Britannice, rekao je

da savršena enciklopedija mora biti
radikalna - ne smije više biti sigurna.

Ali ako znate išta
o povijesti Britannice od 1962.,

znat ćete da je bila
sve osim radikalne:

još uvijek savršeno sigurna,
glomazna enciklopedija.

S druge strane, Wikipedija
počinje vrlo radikalnom idejom

da svatko od nas zamisli svijet
u kojem svaka osoba na planetu

ima slobodan pristup
cjelokupnom ljudskom znanju.

I to je ono što radimo.

Dakle, Wikipedija, čiji ste
prikaz upravo vidjeli,

je slobodno dostupna enciklopedija.

Autori su joj tisuće ljudi širom svijeta
na mnogo, mnogo jezika.

Piše se pomoću softvera Wiki,
koji je maloprije prikazan,

tako da bilo tko može
nabrzinu urediti i spremiti

te se istog trenutka
objavljuje na Internetu.

Wikipedijom, i svime što ima veze s njom,

upravlja u potpunosti volonterski tim.

Kad je Yochai pričao
o novim metodama organizacije,

opisivao je upravo Wikipediju.

Ono o čemu ću vam ja danas govoriti

bit će kako ona zaista
funkcionira iznutra.

Vlasnik Wikipedije je Zaklada Wikimedia,
neproftina udruga koju sam ja osnovao.

Glavni cilj Zaklade je
svaku osobu na planetu

opskrbiti besplatnom enciklopedijom.

Ako razmislite što točno to znači,

znači mnogo više od pravljenja
zanimljive web stranice.

Zaista nas zanimaju svi problemi
digitalnog raskola, siromaštvo u svijetu,

omogućavanje da svi ljudi imaju
sve informacije koje su im potrebne

kako bi mogli donositi valjane odluke.

Stoga ćemo imati puno posla,
i to ne samo što se tiče interneta.

To je jedan od glavnih razloga zašto smo
odabrali model besplatnog licenciranja,

jer on daje pravo
lokalnim poduzetnicima,

ili bilo kome tko želi,
da koristi naše sadržaje

i s njim radi što god želi -
možete ga kopirati, slati dalje

i to možete raditi
bilo komercijalno bilo nekomercijalno.

Znači da bi širom svijeta moglo osvanuti
mnogo prilika zahvaljujući Wikipediji.

Financiramo se pomoću donacija javnosti,

a ono što je zanimljivo u vezi s tim je

koliko malo novca je potrebno
da bi Wikipedija funkcionirala.

Yochai vam je pokazao dijagram
koliko je prije koštala tiskarska preša.

A ja ću vam reći koliko košta Wikipedija.

Ali prvo ću vam pokazati koliko je velika.

Imamo preko 600 tisuća članaka
na engleskom.

Ukupno imamo preko dva milijuna članaka
na mnogo, mnogo različitih jezika.

Najveći jezici su njemački,
japanski, francuski -

svi ostali jezici zapadne Europe
također su dosta zastupljeni.

Međutim, samo trećina
našeg ukupnog prometa na internetu

odnosi se na englesku Wikipediju,
što je iznenađenje mnogima.

Mnogo ljudi ima
anglocentrički pogled na internet,

ali iz naše perspektive,
mi smo uistinu globalni.

Pojavljujemo se na mnogo, mnogo jezika.

Koliko smo popularni -
među 50 smo najposjećenijih web stranica

i popularniji smo od New York Timesa.

Ovdje dolazimo do Yochaijevog izlaganja.

Ovaj dijagram prikazuje Wikipedijin rast,

mi smo ova plava crta,

a ono ondje je New York Times.

Ono što je zanimljivo je da je
stranica New York Timesa

ogromna korporativna djelatnost
s ne znam koliko stotina zaposlenih.

Mi imamo točno jednog zaposlenika.

To je naš glavni softverski programer.

A zaposlili smo ga tek u siječnju 2005.

Sav se porast odnosi
na razdoblje prije toga.

Dakle, svim serverima upravlja
ekipa raznovrsnih volontera.

Svo uređivanje također
obavljaju volonteri.

Način na koji smo organizirani

ne možete naći ni u jednoj
tradicionalnoj organizaciji.

Ljudi uvijek pitaju: - Tko je na čelu
ovoga? Ili: - Tko je zadužen za ovo?

I odgovor je: bilo tko
tko želi dati svoj doprinos.

Vrlo neobična i kaotična situacija.

Imamo preko 90 servera
na tri lokacije.

Njima putem interneta
upravljaju administratori-volonteri.

Ja se mogu spojiti u bilo koje doba
dana i noći

i tamo ću naći 8-10 ljudi
koji već čekaju

da mi postave pitanje
ili bilo što vezano uz servere.

Takvo nešto si nikako ne možete
priuštiti u kompaniji.

Ne možete si priuštiti da imate hrpu ljudi

koji su u stanju pripravnosti
24 sata dnevno

i koji rade ono
što radimo mi u Wikipediji.

Naše stranice imaju
oko 1,4 milijuna pogleda mjesečno.

Dakle, napravili smo nešto veliko.

A svim time upravljaju volonteri.

Ukupan trošak naše širokopojasne veze
je oko 5 000 dolara mjesečno.

I to je u biti naš jedini trošak.

I bez ovog jednog zaposlenika bismo mogli.

Briana smo zaposlili zato što je
dvije godine radio u Wikipediji,

što honorarno, što na puno radno vrijeme,

pa smo ga zaposlili kako bi si našao život
i mogao otići u kino s vremena na vrijeme.

Kad imate ovako kaotičnu organizaciju,
glavno pitanje je zašto sve to nije smeće?

Zašto je stranica tako dobra kao što je?

Kao prvo, koliko je zapravo dobra?
Pa, dosta je dobra.

Nije savršena, ali je
mnogo bolja nego što biste očekivali

s obzirom na naš potpuno kaotičan
model upravljanja.

Kad ste vidjeli njega kako je napisao
neku glupost o meni,

pomislili ste da će to vjerojatno
s vremenom postati smeće.

Ali kad smo vidjeli testove kvalitete,
kojih još uvijek nije bilo dovoljno,

i potičem ljude da ih prave što više,

u usporedbi s tradicionalnim izvorima,
Wikipedija s lakoćom pobjeđuje.

Jedan njemački časopis usporedio je
njemačku Wikipediju,

koja je mnogo manja od engleske,

s Microsoftovom Encartom
i s Brockhaus Multimediom

i u svim smo pogledima pobijedili.

Unajmili su stručnjake koji su pogledali
članke i usporedili njihovu kvalitetu

i bili smo jako zadovoljni tim rezultatom.

Mnogo je ljudi čulo za
Wikipedijinu polemiku Bush-Kerry.

Mediji su to dosta opsežno pratili.

Sve je počelo člankom
u časopisu Red Herring.

Novinari su me nazvali i -
moram reći, ime su mi dobro napisali -

ali ono što su stvarno htjeli reći
je da su izbori između Busha i Kerryja

toliko sporni da unose razdor
u Wikipedijinu zajednicu.

I onda napišu da sam ja rekao da su
"najsporniji u povijesti Wikipedije."

Ono što sam ja ustvari rekao je
da uopće nisu sporni.

Zanemariva greška u citatu.
(Smijeh)

Članci su intenzivno uređivani.

I istina je da smo nekoliko puta
morali zaključati članke.

Časopis Time je nedavno napisao

da se "ponekad moraju donijeti
izuzetne mjere,

te da je Wales zaključao unose za Kerryja
i Busha kroz veći dio 2004."

Ovo je napisano
nakon što sam rekao novinaru

da smo povremeno
tu i tamo koji članak morali zaključati.

Istina je da ovakve vrste polemika,

za koje biste pomislili
da ih imamo u Wikipedijinoj zajednici,

zapravo i nisu polemike.

Često uređujemo članke
o kontroverznim temama,

ali sami članci ne izazivaju
mnogo polemike unutar zajednice.

Razlog tome je što većina ljudi
razumije potrebu da se ostane neutralan.

Prava borba nije između ljevice i desnice,

kao što većina ljudi pretpostavlja,

već između stranke promišljenih
i stranke budala.

I niti jedna strana političkog spektra
nema monopol na bilo koju od tih osobina.

Prava istina o tom incidentu Bush-Kerry

je da su članci o Bushu i Kerryju

bili zaključani manje od jedan posto
vremena tijekom 2004.,

i to ne zato što su bili sporni,

već jednostavno zato što je dolazilo do
uobičajenog vandalizma,

do kojeg nekad dolazi čak i na pozornici.

Ljudi, čak i novinari, su mi rekli da
vandaliziraju Wikipediju

i da ih iznenađuje
kako brzo se to popravi.

A ja im uvijek kažem: - Molim vas,
nemojte to raditi; to nije dobro.

Kako onda to radimo?

Kako uspijevamo kontrolirati kvalitetu?

Kako to funkcionira?

Postoji nekoliko elemenata,

uglavnom su to društvene norme
i poneki dijelovi softvera.

Najveći i najvažniji element je
naša politka neutralnog gledišta.

Nju sam ja odredio već na samom početku

kao ključni princip zajednice
o kojem uopće nema diskusije.

Radi se o društvenoj ideji suradnje,

tako da nema puno govora
o istini i objektivnosti.

Razlog tome je da ako kažemo
da ćemo pisati samo "istinu" o nekoj temi,

to nam neće mnogo pomoći da dokučimo
o čemu ćemo pisati

jer se ja ne slažem s vama
o tome što je istina.

Međutim, koristimo
taj termin neutralnost,

koji ima dugu povijest unutar zajednice

i koji kaže da svaki put kad je riječ
o nekoj kontroverznoj temi,

Wikipedija neće stati ni na jednu stranu
u toj polemici.

Samo ćemo izvijestiti što je svaka strana
imala za reći o tom pitanju.

Ta nam je politika neutralnosti
vrlo važna jer omogućava zajednici,

koja je sama po sebi vrlo raznolika,

da se ujedini i nešto uspješno obavi.

Autori naših članaka su vrlo raznoliki

što se tiče njihovih političkih,
vjerskih i kulturoloških temelja.

Zahvaljujući toj politici neutralnosti,

o kojoj nema pregovora od samog početka,

omogućavamo ljudima da mogu raditi zajedno

i da tekstovi ne postanu ratna zona
između ljevice i desnice

Ako se upustite u takvu vrstu ophođenja,

od vas će se zatražiti
da napustite zajednicu.

Dakle, recenzija u realnom vremenu.

Svaka promjena na stranici odlazi
na stranicu s nedavnim promjenama.

Čim je on napravio onu promjenu,
ona je otišla na tu stranicu.

Ta se stranica učitava u IRC kanal.

To je internetski chat kanal

koji posjetitelji mogu pratiti
pomoću raznih softverskih alata.

Korisnici također mogu dobiti RSS izvore,

mogu dobiti obavijesti o promjenama
putem e-maila

i tako mogu postaviti
vlastitu listu za praćenje.

Moja stranica je na listama za praćenje
nekoliko volontera

budući da je se ponekad vandalizira.

Ono što će se dogoditi je da će netko
brzo primijetiti promjenu

i onda će je samo poništiti.

Postoji alat za praćenje novih stranica.

Možete otići na određenu stranicu

i vidjeti svaku novu stranicu
čim bude stvorena.

Ovo je vrlo važno jer je
mnogo novostvorenih stranica smeće

koje se mora obrisati
što je prije moguće.

Ali neke od najzanimljivijih
i zabavnih stvari na Wikipediji

su upravo ti novi članci.

Netko započne članak
o nekoj zanimljivoj temi,

netko drugi to smatra zanimljivim,

i onda ta osoba uskoči
i učini ga mnogo boljim.

Dakle, anonimni korisnici
mogu mijenjati članke,

što je jedna od najkontroverznijih
i najzanimljivijih stvari na Wikipediji.

Chris je mogao napraviti tu promjenu -
nije se morao ulogirati ni ništa;

jednostavno je otišao na stranicu
i promijenio.

Međutim, samo 18% svih izmjena na stranici
prave anonimni korisnici.

I to je jako bitno za razumjeti.

Da većinu ispravaka stranica

radi usko povezana zajednica
u kojoj je možda 600 do 1 000 ljudi

koji neprestano komuniciraju.

Imamo preko 40 IRC kanala,
40 grupnih e-mail lista.

Svi se ti ljudi poznaju.
Svi oni komuniciraju.

Imamo i sastanke offline.

Ti ljudi odrađuju većinu posla na stranici

i oni su, na neki način, poluprofesionalci
u onome što rade.

Standardi koje smo postavili sami sebi

su jednaki ili viši nego
standardi kvalitete u struci.

Ne ispunjavamo uvijek te standarde,
ali tome težimo.

Članovi te uske zajednice su oni koji
zapravo brinu o stranici,

a to su neke od najpametnijih osoba
koje sam ikada sreo.

Naravno, posao mi je da to kažem,
ali je stvarno istina.

Tip ljudi koje privlači ideja
pisanja enciklopedija za zabavu

su obično dosta pametni ljudi.
(Smijeh)

Alati i softver:

ima mnogo alata koji nam omogućavaju,
nama kao zajednici,

da nadziremo sami sebe i cjelokupan rad.

Ovo je primjer povijesti stranice
na temu "ravne Zemlje"

i ovdje možete vidjeti promjene
koje su unesene.

Ono što je dobro na ovoj stranici je
što kad vidite ovakvo nešto,

možete reći: - U redu, sad razumijem.

Kad netko dođe i vidi da je netko,
neki anonimni IP broj,

izmijenio moju stranicu,
to zvuči sumnjivo.

Tko je ta osoba?

Ako pogledate ovdje, sve unesene promjene
su označene crveno

i možete vidjeti
koje su riječi promijenjene itd.

To je jedan od alata koji možemo koristiti
kako bismo nadzirali povijest stranice.

Još jedna stvar koju radimo
unutar zajednice

je to da sve ostavljamo otvoreno.

Većina društvenih pravila i metoda rada

ostaje potpuno otvorena u softveru.

Sve se to nalazi samo na Wiki stranicama.

U softveru nema ništa
što bi nalagalo neka pravila.

Primjer koji sam naveo je stranica
Votes for Deletion (Glas za brisanje).

Kao što sam već rekao,

netko će napisati svakakve gluposti
i to se treba obrisati.

U ovakvim slučajevima, administratori
to jednostavno obrišu.

Nema potrebe za nekom velikom raspravom.

Ali možete zamisliti mnogo situacija
gdje se pitate

je li ovo dovoljno bitno
da uđe u enciklopediju?

Mogu li se podaci provjeriti?

Jesu li lažni? Jesu li istiniti?
Znače li išta?

Zato smo trebali društvenu metodu
kako bismo otkrili odgovor na to pitanje.

Metoda koja je nastala sama od sebe
unutar zajednice

je ova stranica Glas za brisanje.

I u ovom konkretnom primjeru imamo film
Twisted Issues (Uvrnuta pitanja).

Prva osoba kaže: - Ovo je navodno film.
Pao je na Google testu.

Google test znači da upišete nešto
u Google i provjerite je li tamo.

Jer ako nečega nema na Googleu,
vjerojatno uopće ne postoji.

Nije savršeno pravilo, ali je
dobar početak za daljnje istraživanje.

I netko kaže: - Obriši ovo, molim te.
Obriši, nebitno je.

I onda netko drugi kaže:
- Čekaj, našao sam ga u nekoj knjizi

"Vodič kroz filmske prijetnje: 20
underground filmova koje morate vidjeti."

U redu. Onda druga osoba kaže:
- Počisti to.

Netko drugi kaže: - Našao sam na IMDB-u.
Zadrži, zadrži.

Zanimljiva stvar kod ovog softvera je -

- ovi su glasovi samo tekst
upisan na stranicu.

Više je razgovor nego što je glasovanje.

Naravno, na kraju cijele priče
administrator može proći stranicom i reći:

- U redu, 18 glasova za brisanje
i 2 za ostavljanje: brišemo.

Ali u drugim slučajevima
ovo je moglo biti

18 glasova "briši" i 2 "ostavi",
ali bismo ga ostavili.

Jer ako zadnje dvoje kaže:

- Čekajte. Nitko drugi ovo nije vidio,
ali ovo sam našao u knjizi

i našao sam link na stranicu
koja to opisuje

i sutra ću to počistiti.
Molim vas, nemojte obrisati.

U tom će slučaju preživjeti.

Također je bitno tko su
ti ljudi koji glasuju.

Kao što sam rekao,
usko povezana zajednica.

Dolje na dnu imate:
- Ostavi, film postoji. Rick Kay

Rick Kay je poznati Wikipedijin autor

koji radi ogroman posao po pitanju
vandalizma, prevara i glasa za brisanje.

Njegov glas ima veliku težinu
unutar zajednice

zato što on zna što radi.

Kako se ovim svime upravlja?

Ljudi stvarno žele znati
o administratorima i takvim stvarima.

Wikipedijin model upravljanja,
upravljanja zajednicom,

je vrlo zbunjujuća,
ali efikasna mješavina dogovora.

To znači da ne glasamo o sadržaju članaka

zato što stajalište većine
nije nužno i neutralno stajalište.

Postoji jedna razina demokracije.

Svi administratori su u mogućnosti
brisati stranice,

ali to ne znači da imaju pravo
brisati stranice.

Još uvijek moraju slijediti sva pravila.

Ali oni su izabrani,
biraju ih članovi zajednice.

Ponekad me ljudi, uljezi na internetu
optužuju da ručno biram administratore

kako bih utjecao na sadržaj enciklopedije.

Uvijek se nasmijem na ovo jer
iskreno nemam pojma kako se oni biraju.

Postoji određena razina aristokracije.

Spomenuo sam maloprije
da će glas Ricka Kaya imati veću težinu

nego glas nekoga koga ne znamo.

Ponekad ovo izlaganje držim
zajedno s Angelom,

koju je zajednica upravo ponovno izabrala
u odbor Zaklade.

Dobila je dvostruko više glasova
nego osoba koja nije ušla.

Uvijek je osramotim kad kažem
da Angela, primjerice,

može raditi što god poželi na Wikipediji

zato što je toliko cijenjena i moćna.

Ali ironija je u tome što
Angela može napraviti nešto takvo

zato što je ona takva osoba
koja ama baš nikada ne bi prekršila

niti jedno pravilo Wikipedije.

Također želim reći da je
ona jedina osoba

koja zapravo zna sva pravila Wikipedije.

Onda imamo monarhiju.
To je moja uloga u zajednici.

(Smijeh.)

Opisivao sam ovo jednom u Berlinu

i sljedeći dan u novinama je izašao naslov
"Ja sam engleska kraljica."

Nisam rekao točno to, ali ... (Smijeh)

Uglavnom, moja uloga u zajednici -

u svijetu besplatnog softvera
već dugo vremena postoji tradicija

modela "dobronamjernog diktatora".

Ako pogledate većinu
velikih projekata besplatnih softvera,

svi oni imaju jednu osobu na čelu

za koju se svi slažu da je
dobronamjerni diktator.

Ja ne volim taj izraz

i ne mislim da je moja zadaća
i moj posao u svijetu ideja

biti diktatorom budućnosti svega znanja
koje je čovječanstvo nakupilo.

Jednostavno nije prikladno.

Ali potrebna je jedna razina monarhije.

Ponekad trebamo donijeti odluku,

a ne želimo previše zaglibiti
u formalne procese odlučivanja.

Primjer zašto je ovo bilo,
ili zašto može biti važno -

nedavno smo imali situaciju
da je jedna neonacistička stranica

otkrila Wikipediju i rekli su:

- Ovo je grozno, ova stranica je
židovska urota;

neke članke koji nam se ne sviđaju
ćemo obrisati.

Vidimo da imaju proces glasovanja

pa ćemo poslati - imamo 40 000 članova
i sve ćemo ih poslati tamo

i svi će glasovati i obrisat ćemo
sve te stranice.

Na kraju su uspjeli dovesti 18 osoba.

To vam je neonacistička matematika.

Uvijek misle da imaju 40 000 članova,
a imaju ih 18.

Ali uspjeli su dovesti 18 osoba
koji su prilično apsurdno glasovali

za brisanje
jednog potpuno ispravnog članka.

Naravno, rezultat glasovanja
bio je nekih 85 naprama 18.

Znači da nije bilo prave prijetnje
našem demokratskom procesu.

S druge strane, ljudi su se pitali,
- Što ćemo sada?

Ovo se može dogoditi ponovno.

Što ako se neka skupina
ozbiljno organizira

i dođe i želi glasovati?

Onda sam ja rekao:
- J*** ga, promijenit ćemo pravila.

Moj je posao u zajednici reći
da nećemo dopustiti

da naša sloboda i otvorenost
naruše kvalitetu sadržaja.

Sve dok ljudi vjeruju meni
u mojoj ulozi,

to je tamo gdje trebam biti.

Naravno, zbog slobodnog licenciranja,

ako ja napravim nešto loše,
volonteri se mogu pokupiti i otići.

Ja ne mogu nikome naređivati
što će raditi.

Na kraju, kako biste razumjeli
kako Wikipedija radi,

važno je razumjeti da je naš Wiki model
način na koji radimo,

ali da nismo fanatični web anarhisti.

Naprotiv, vrlo smo fleksibilni
što se tiče društvene metodologije

jer na kraju krajeva, zajednica pokazuje
strast prema kvalitetno obavljenom poslu,

a ne nužno prema procesu
kojim se do njega došlo.

Hvala.

(Pljesak)

Pozdrav, ja sam Ben Saunders.

Jimmy, spomenuo si nepristranost
kao ključnu odliku uspjeha Wikipedije.

Iznenađuje me što je mnogo udžbenika
koje koriste naša djeca zapravo pristrano.

Jesi li primijetio da se Wikipedijom
koriste nastavnici

i možeš li zamisliti da će
Wikipedija izmijeniti obrazovanje?

Jimmy Wales: Da, mnogo nastavnika
počinje koristiti Wikipediju.

Postoji priča u medijima o Wikipediji
za koju mislim da je lažna.

Nastavlja se na priču o sukobu
između blogera i novina.

A priča ide ovako: postoji
neka glupost pod imenom Wikipedija

koju mrze akademici i nastavnici.
Međutim, to zapravo nije istina.

Nedavno sam dobio e-mail
od jednog novinara koji me upitao:

- Zašto akademici mrze Wikipediju?

Odgovorio sam mu
s harvardske e-mail adrese,

budući da sam nedavno zaposlen
kao asistent tamo.

Rekao sam mu: - Ne mrze je svi.
(Smijeh)

Ali mislim da će imati ogroman utjecaj.

Štoviše, radimo projekt zbog kojega
sam veoma uzbuđen,

projekt Wiki Books (Wiki knjige),

kojemu je cilj stvoriti udžbenike
na svim jezicima.

I to je mnogo veći projekt.

Trebat će oko 20 godina
da ugleda svjetlo dana.

Isto tako, kako bismo ispunili
našu misiju

da svakoj osobi na planetu
damo enciklopediju,

to ne znači da ćemo ih natrpati
ogromnim CD-ovima.

Znači da ćemo im dati alat
koji će moći koristiti.

I za većinu ljudi na svijetu,

ako vam dam enciklopediju
pisanu akademskim stilom,

neće vam puno pomoći

ako nemate pristup ostalom materijalu
koji morate savladati

kako biste ju mogli koristiti.

Projektom Wiki knjiga
pokušavamo upravo to.

I mislim da ćemo primijetiti jednu pravu -

možda čak i ne dođe od nas.

Postoje raznorazne inovacije.

Ali slobodno dostupni udžbenici
su nova moda u obrazovanju.