-
Svjetlo je poveznica iznmeđu nas i svemira
-
Kroz svjetlo možemo vidjeti
daleke zvijezde
-
i pogled na pocetak postojanja.
-
Ali što je svjetlo?
-
Svjetlost je najmanja
čestica energije
-
koja može biti prenesena, foton, čestica
bez prave veličine
-
bez veličine koja je nedjeljiva,samo
može biti stvorena ili uništena.
-
Svjetlost je ujedno čestica i val,
-
jednim djelom čestica a drugim
djelom val,
-
iako je to laž.
-
Ujedno, kada kažemo "svjetlo" mislimo
na vidljivu svjetlost,
-
koja je mali dio elektromagnetskog spektra
-
energija se sastoji od elektromagneteske
radijacije.
-
Elektromagnetska radijacija se sastoji od
-
velikog raspona svjetlosnih zraka
i frekvencija.
-
Gamma zrake imaju najmanju valnu duljinu,
jer imaju najveću energiju fotona.
-
Ali večina gamma zraka su ispod
10 pikometara,
-
što je i dalje puno manje nego
atom vodika.
-
Za usporedbu, atom vodika u usporedbi
sa centom
-
je velik kao cent u usporedbi sa mjesecom.
-
Vidljiva svjetlost je u sredini spektra,
-
u rasponu od 400 do 700 nanometara,
-
otprilike veličine bakterije.
-
Na drugom kraju spektra , radio valovi
mogu biti promjera do 100 km,
-
dok najveći valovi koje mi poznajemo
-
mogu biti promjera od 10,000 km do
zbunjujućih 100,000 km ---
-
puno veče nego zemlj!
-
Sa gledišta fizičara, sve ove razlike su iste ---
-
isto imaju valno čestična svojstva i
putuju veličinom C, brzinom svjetlost,
-
samo na drugačijoj frekvenciji.
-
Dakle što onda čini vidljivu
svjetlost posebnom?
-
Pa.... apsolutno ništa.
-
Dogodilo se da smo unaprijedili oči
koje su dobre za
-
uočavanje točno ovog djela
elektromagnetskog spektra.
-
Ovo nije totalna slučajnost, iako;
-
vidljiva svjetlost je jedini dio
elektromagnetske radijacije
-
koja se rasprši u vodi,
-
što je ujedno i gdje su se oči razvile
prije milijune godina.
-
To je bio pametan potes, jer svjeto
ne samo da uzajamno djeluje sa materijom,
-
također je promjenjen od nje
i može biti korištena
-
da prikupi informacije o svijetu oko nas
-
sa skoro nikakvim zakašnjenjem
-
sto je nedvojbeno veoma važno za opstanak.
-
Ok, otkud svjetlost potjeće?
-
Velik opseg elektromagnetski valova je
stovren kada atomi ili molekule
-
padnu sa visokog stanja energije
u ono niže.
-
Oni izgube energiju i prenesu je
u oblik radijacije.
-
Na mikroskopskoj razini,vidljiva
svjetlost je stvorena kad elektron unutar
-
atoma koji je u pobuđenom stanju padne
u niže energetsko stanje
-
i izgubi to potrebno stanje energije.
-
Na isti način, dolazna svjetlost podigne
elektron u više stanje energije,
-
bivajući apsorbirana od strane njega
-
Makroskopski, micanjem naboja elektron
-
kreira oscilaciju magnetskog polja,
-
što kreira oscilirajuće električno polje
okomito na njega.
-
Ova dva polja se miću kroz prostor,
-
prenoseći energiju od jednog mjesta
na drugo,
-
noseći sa sobom informacije o
mjestu njegovog nastanka.
-
Zašto, od svih stvari u svemiru, je
svjetlost najbrža od svih?
-
Promjenimo pitanje:
-
koji je najbrži način putovanja kroz
prostor u svemiru?
-
To je c, točno 299,792,458 m/s u vakumu,
-
jedna milijarda kilometara na sat.
-
Elektromagnetska radijacija se
upravo tom brzinom giba.
-
Bilo koja čestica koja nema masu putuje c
bez akceleracije.
-
Svjetlost koja je oslobođena iz svijeće
-
ne ubrzava dok ne dostigne brzinu
svjetlosti;
-
već na samom postanku, ima brzinu c.
-
Zašto je onda c, ili brzina svjetlosti
konačna?
-
Pa... nitko ne zna.
-
Naš je svemir tako napravljen.
-
Nemamo najpametniji odgovor za to.
-
Znači svjetlost je dio spektra,
-
elementarna čestica koja se ujedno
ponaša i kao val,
-
pogonjena dvjema okomitim poljima
-
putujući brzinom svemira.
-
Ok, to je lijepo i sve, ali što je
sa ludim stvarima oko
-
putovanja brzinom svjetlosti i vremena,
-
dupli paradoks, kvantne stvari, stvari
poput tih?
-
Morat ćemo ih sačuvati za neki drugi video.
-
Zasad budimo sretništo smo razvili oči koje
mogu vidjeti
-
valove informacija koje prožimaju svemir,
-
omogučavajući da vidimo stvari koje su nam
pomogle da stavimo svoje postojanje u perspektivu.
