< Return to Video

Nemojmo računati na Mars kao rezervni planet

  • 0:01 - 0:03
    Mi smo na prekretnici ljudske povijesti,
  • 0:03 - 0:09
    vrsta smo koja osvaja zvijezde, a
    gubi planet koji zovemo dom.
  • 0:09 - 0:12
    U samo nekoliko prošlih godina dobili
    smo nova saznanja
  • 0:12 - 0:16
    kako se Zemlja uklapa u kontekst svemira.
  • 0:16 - 0:19
    NASA-ina Keplerova misija otkrila je
  • 0:19 - 0:22
    tisuće potencijalnih planeta oko drugih
    zvijezda
  • 0:22 - 0:26
    što nam govori da je Zemlja samo jedna od
    milijardu planeta u našoj galaksiji.
  • 0:26 - 0:28
    Kepler je teleskop u svemiru
  • 0:28 - 0:32
    koji mjeri suptilno zatamljenje zvijezda
    kada planeti prođu ispred njih,
  • 0:32 - 0:35
    sprečavajući malo tog svijetla
    da dođe do nas.
  • 0:36 - 0:38
    Keplerovi podatci otkrivaju veličinu
    planeta
  • 0:38 - 0:41
    kao i njihovu udaljenost od njihove
    matične zvijezde.
  • 0:41 - 0:45
    Zajedno nam to pomaže u razumijevanju
    jesu li planeti maleni i stjenoviti,
  • 0:45 - 0:48
    kao terestički planeti u našem
    Sunčevom sustavu,
  • 0:48 - 0:51
    i također koliko svjetla prime od
    roditeljskog sunca.
  • 0:51 - 0:55
    Zauzvrat, to nam otkriva jesu li planeti
    koje smo otkrili
  • 0:55 - 0:57
    naseljivi ili ne.
  • 0:57 - 1:01
    Nažalost, u isto vrijeme
    kako otkrivamo tu riznicu blaga
  • 1:01 - 1:04
    potencijalno naseljivih planeta,
  • 1:04 - 1:07
    naš vlastiti planet propada
    pod teretom čovječanstva.
  • 1:07 - 1:11
    Godina 2014. bila je najtoplija godina
    prema mjerenjima.
  • 1:11 - 1:15
    Ledenjaci i morski led koji su bili
    tu tisućljećima
  • 1:15 - 1:18
    sada nestaju za samo par desteljeća.
  • 1:18 - 1:23
    Te okolišne promjene na razini
    cijelog planeta koje smo mi pokrenuli
  • 1:23 - 1:27
    napreduju brže nego naša sposobnost
    da promijenimo njihov tijek.
  • 1:27 - 1:31
    Ali ja nisam znanstvenik koji se bavi
    klimatologijom, ja sam astronomkinja.
  • 1:31 - 1:34
    Proučavam naseljivost planeta
    pod utjecajem zvijezdi
  • 1:34 - 1:37
    s nadom da ćemo pronaći mjesto u
    svemiru
  • 1:37 - 1:40
    gdje bi mogli otkriti život
    izvan našeg planeta.
  • 1:40 - 1:43
    Mogli biste reći da tražim izbor
    izvanzemaljskih nekretnina.
  • 1:44 - 1:48
    Kao netko tko je duboko u potrazi
    za životom u svemiru,
  • 1:48 - 1:52
    mogu vam reći da što više tražite
    planete nalik Zemlji,
  • 1:52 - 1:55
    sve više cijenite svoj vlastiti planet.
  • 1:55 - 1:58
    Svaki od tih novih svijetova
    nudi usporedbu
  • 1:58 - 2:02
    između novootkrivenog planeta
    i planeta koje najbolje poznajemo:
  • 2:02 - 2:04
    planeta našeg Sunčevog sustava.
  • 2:04 - 2:06
    Uzmimo u obzir našeg susjeda, Mars.
  • 2:06 - 2:09
    Mars je mali i stjenoviti,
    i iako je dalje od Sunca,
  • 2:09 - 2:12
    moguće ga je uzeti u obzir kao
    potencijalno naseljiv planet
  • 2:12 - 2:14
    ako bi ga našli u misiji Kepler.
  • 2:14 - 2:17
    Zaista, moguće da je Mars bio naseljiv
    u prošlosti,
  • 2:17 - 2:21
    i djelomično zato toliko proučavamo
    Mars.
  • 2:21 - 2:24
    Naši roveri, poput Curiosity, puzaju
    po njegovoj površini,
  • 2:24 - 2:27
    grebući za dokazima izvora života
    kakvog mi znamo.
  • 2:27 - 2:31
    Sateliti poput misije MAVEN uzimaju
    uzorke Marsove atmosfere,
  • 2:31 - 2:35
    pokušavajući razumjeti kako je možda Mars
    izgubio naseljivost u prošlosti.
  • 2:35 - 2:39
    Tvrtke za privatne letove u svemir ne nude
    samo kratko putovanje u bliski svemir
  • 2:39 - 2:43
    nego razmatraju mogućnost
    življenja na Marsu.
  • 2:43 - 2:45
    Iako ta Marsovska prostranstva
  • 2:45 - 2:47
    podsjećaju na pustinje
    našeg doma,
  • 2:47 - 2:53
    mjesta koja su u našoj mašti povezujemo s
    pionirskim duhom i pomicanjem granica,
  • 2:53 - 2:55
    u usporedbi sa Zemljom,
  • 2:55 - 2:58
    Mars je poprilično loše mjesto za život.
  • 2:58 - 3:01
    Razmotrite samo činjenicu
    da nismo kolonizirali
  • 3:01 - 3:03
    pustinje vlastitog planeta,
  • 3:03 - 3:06
    mjesta koja su bujna u
    usporedbi sa Marsom.
  • 3:06 - 3:09
    Čak i na najsušim,
    najvišim mjestima na Zemlji,
  • 3:09 - 3:11
    zrak je sladak i bogat kisikom
  • 3:11 - 3:15
    stvoren tisuće kilometra dalje
    u prašumama.
  • 3:15 - 3:21
    Brinem se da uzbuđenje oko
    koloniziranja Marsa i drugih planeta
  • 3:21 - 3:24
    povlači sa sobom dugu, tamnu sjenu:
  • 3:24 - 3:26
    implikacije i vjerovanje nekih
  • 3:26 - 3:30
    da će Mars biti tamo da nas spasi
    od samouništenja
  • 3:30 - 3:34
    jedinog naseljivog planeta kojeg znamo,
    Zemlje.
  • 3:34 - 3:37
    Koliko god volim međuplanetarna
    istraživanja,
  • 3:37 - 3:39
    uopće ne podržavam tu ideju.
  • 3:39 - 3:42
    Postoji mnogo izvrsnih razloga
    zašto otići na Mars,
  • 3:42 - 3:45
    ali ako vam itko govori da će Mars
    spasiti čovječanstvo
  • 3:45 - 3:48
    to je isto kao da kapetan Titanika
    kaže da prava zabava
  • 3:48 - 3:51
    tek slijedi u čamcima za spašavanje.
  • 3:51 - 3:53
    (Smijeh)
  • 3:53 - 3:56
    (Pljesak)
  • 3:56 - 3:59
    Hvala.
  • 3:59 - 4:03
    Ali ciljevi međuplanetarnih istraživanja
    i očuvanja planeta
  • 4:03 - 4:05
    nisu oprečni.
  • 4:05 - 4:08
    Nisu, i zapravo su dvije strane
    istog cilja:
  • 4:08 - 4:12
    shvatiti, očuvati i poboljšati
    život u budućnosti.
  • 4:12 - 4:16
    Ekstremni okoliš našeg planeta su
    izvanzemljska prostranstva.
  • 4:16 - 4:18
    Samo su bliže doma.
  • 4:18 - 4:22
    Ako bi mogli razumjeti kako stvoriti
    i održavati naseljiva mjesta
  • 4:22 - 4:25
    na neprijateljskim, nenaseljivim
    mjestima ovdje na Zemlji,
  • 4:25 - 4:29
    možda bi tada mogli ujedno i
    spasiti vlastiti okoliš
  • 4:29 - 4:31
    i maknuti se iz njega.
  • 4:31 - 4:33
    Završavam sa zadnjim misaonim
    eksperimentom:
  • 4:33 - 4:35
    Fermijevim paradoksom.
  • 4:35 - 4:40
    Prije puno godina, fizičar Enrico Fermi
    se pitao, uzimajući o obzir
  • 4:40 - 4:43
    da je naš svemir već dugo tu
  • 4:43 - 4:46
    i očekujemo da u njemu
    postoji mnogo planeta,
  • 4:46 - 4:49
    onda smo do sada trebali već pronaći dokaz
    izvanzemaljskog života.
  • 4:49 - 4:51
    Pa gdje su?
  • 4:51 - 4:54
    Jedno riješenje za Fermijev paradoks
  • 4:54 - 4:58
    je taj, da kako civilizacije postaju
    tehnološki naprednije da
  • 4:58 - 5:00
    razmatramo življenje među zvijezdama,
  • 5:00 - 5:02
    izgube iz vida kako je važno
  • 5:02 - 5:07
    čuvati svijet koji je njegovao
    taj napredak.
  • 5:07 - 5:11
    Tašto je misliti da nas međuplanetarna
    kolonizacija
  • 5:11 - 5:13
    može spasiti od nas samih,
  • 5:13 - 5:17
    ali očuvanje planeta i međuplanetarna
    istraživanja
  • 5:17 - 5:19
    mogu zajedno djelovati.
  • 5:19 - 5:21
    Ako zaista vjerujemo u našu mogućnost
  • 5:21 - 5:24
    da promijenimo neprijateljski okoliš Marsa
    za ljudsku koloniju,
  • 5:24 - 5:28
    tada bismo trebali moći savladiti
    puno lakši zadatak očuvanja
  • 5:28 - 5:30
    naseljivosti Zemlje.
  • 5:30 - 5:31
    Hvala.
  • 5:31 - 5:38
    (Pljesak)
Title:
Nemojmo računati na Mars kao rezervni planet
Speaker:
Lucianne Walkowicz
Description:

Zvjezdani astronom i starija sudionica programa TED Fellow, Lucianne Walkowicz radi na NASA-inoj misiji Kepler, tražeći mjesta u Svemiru koja bi mogla podržavati život. Isplati se poslušati ju kada nas traži da pomno razmislimo o Marsu. U ovom kratkom govoru, ona predlaže da prestanemo sanjati o Marsu kao mjestu gdje bi se mogli preseliti kada uništimo Zemlju, i da počnemo razmišljati o međuplanetarnim istraživanjima i očuvanju Zemlje kao dvije strane medalje. Kao što kaže: "Što više tražite planete nalik Zemlji, sve više cijenite svoj planet."
more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TEDTalks
Duration:
05:50

Croatian subtitles

Revisions

Our website uses cookies for analysis purposes.