Kako drveće priča međusobno
-
0:01 - 0:03Zamislite da hodate kroz šumu.
-
0:04 - 0:07Pretpostavljam da mislite
na skupinu drveća, -
0:07 - 0:10ono što mi šumari nazivamo grupom,
-
0:10 - 0:13sa njihovim robusnim stablima
i predivnim krošnjama. -
0:13 - 0:16Da, drveće je osnova šume,
-
0:16 - 0:19ali šuma je mnogo više
od onoga što vidite, -
0:20 - 0:23i danas želim da promenim način
na koji razmišljate o šumama. -
0:24 - 0:27Vidite, pod zemljom je ovaj drugi svet,
-
0:27 - 0:30svet beskonačnih bioloških puteva
-
0:30 - 0:34koji povezuju drveće
i dozvoljavaju im da komuniciraju -
0:34 - 0:37i dozvoljavaju šumama da se ponašaju
kao da su jedan organizam. -
0:38 - 0:41Možda će vas podsetiti
na neku vrstu inteligencije. -
0:42 - 0:43Kako znam ovo?
-
0:43 - 0:45Evo moje priče.
-
0:46 - 0:48Odrasla sam u šumama
Britanske Kolumbije. -
0:49 - 0:52Ležala bih na tlu šume
i zurila nagore u krošnje. -
0:52 - 0:54Bile su ogromne.
-
0:54 - 0:56I moj deda je bio ogroman.
-
0:56 - 0:57On je bio drvoseča
-
0:57 - 1:01i birao bi posebna debla kedra
i sekao ih u unutrašnjosti prašume. -
1:02 - 1:06Deda me je naučio tihim
i kohezivnim običajima šume -
1:06 - 1:08i tome da je moja porodica
utkana u šumu. -
1:09 - 1:11Nastavila sam dedinim koracima.
-
1:11 - 1:14On i ja smo se zanimali za šume
-
1:15 - 1:17i moj prvi veliki "aha" trenutak
-
1:17 - 1:20bio je pored poljskog toaleta
blizu našeg jezera. -
1:20 - 1:23Naš jadni pas Džigs se okliznuo
i upao u jamu. -
1:24 - 1:27Deda je dotrčao sa ašovom
da spasi jadnog psa. -
1:27 - 1:29Bio je tamo dole i plivao u prljavštini.
-
1:31 - 1:34Ali dok je deda kopao po šumskom tlu,
-
1:34 - 1:36fasciniralo me je korenje
-
1:36 - 1:39i ono ispod njega, za šta sam
kasnije saznala da je beli micelijum -
1:39 - 1:43i ispod toga,
crveni i žuti mineralni horizonti. -
1:43 - 1:46Na kraju smo deda i ja spasili jadnog psa,
-
1:46 - 1:49ali tog trenutka sam shvatila
-
1:49 - 1:51da je paleta korenja i zemljišta
-
1:51 - 1:54zapravo osnova šume.
-
1:55 - 1:56I želela sam da znam više.
-
1:57 - 1:58Pa sam studirala šumarstvo.
-
1:59 - 2:03Ali uskoro sam se zatekla kako radim
pored moćnih ljudi -
2:03 - 2:05zaduženih za komercijalnu seču.
-
2:06 - 2:09Razmere krčenja šuma
-
2:09 - 2:10bile su uznemirujuće
-
2:10 - 2:13i uskoro sam se zatekla
u konfliktnoj poziciji. -
2:14 - 2:19Ne samo to, nego prskanje i orezivanje
jasika i breza, -
2:19 - 2:23kako bi se prokrčio put za isplativije
sadnice borova i jela -
2:23 - 2:24bilo je zapanjujuće.
-
2:25 - 2:29Činilo se da ništa ne može da zaustavi
upornu industrijsku mašinu. -
2:30 - 2:32Tako sam se vratila na školovanje
-
2:32 - 2:34i izučavala sam svoj drugi svet.
-
2:35 - 2:40Vidite, naučnici su tek otkrili
u laboratoriji in vitro -
2:40 - 2:42da jedan koren sadnice bora
-
2:42 - 2:45može da prenosi ugljenik
na drugi koren sadnice bora. -
2:46 - 2:48Ali ovo je bilo u laboratoriji,
-
2:48 - 2:51i zapitala sam se, može li ovo da se desi
u pravim šumama? -
2:51 - 2:52Mislila sam da može.
-
2:53 - 2:57Drveće u stvarnim šumama
može da deli informacije pod zemljom. -
2:58 - 3:00Ali ovo je bilo zaista kontroverzno
-
3:00 - 3:03i neki ljudi su mislili da sam luda
-
3:03 - 3:06i bilo mi je veoma teško da dobijem
sredstva za istraživanje. -
3:06 - 3:07Ali bila sam istrajna
-
3:08 - 3:12i na kraju sam sprovela
neke eksperimente duboko u šumi, -
3:12 - 3:13pre 25 godina.
-
3:14 - 3:17Uzgajila sam po 80 primeraka tri vrste:
-
3:17 - 3:20papiraste breze, Daglasove jele
i zapadnog crvenog kedra. -
3:20 - 3:24Pretpostavila sam da će breza i jela
biti povezane mrežom pod zemljom, -
3:24 - 3:26ali ne i kedar.
-
3:26 - 3:27On je bio u sopstvenom svetu.
-
3:28 - 3:30Skupila sam aparaturu
-
3:30 - 3:33i nisam imala novca, tako da sam morala
to da uradim na jeftin način. -
3:33 - 3:36Otišla sam u prodavnicu
opreme za majstore - -
3:36 - 3:37(Smeh)
-
3:37 - 3:40i kupila sam plastične kese
i selotejp i tkaninu za prekrivanje, -
3:40 - 3:43tajmer, papirno odelo i respirator.
-
3:44 - 3:47Onda sam pozajmila neke moderne stvari
sa svog univerziteta: -
3:47 - 3:52Gajgerov brojač, scintilacioni brojač,
maseni spektrometar, mikroskope. -
3:52 - 3:54Onda sam uzela neke zaista opasne stvari:
-
3:54 - 3:59špriceve pune radioaktivnog gasa
ugljenik-14 ugljenik dioksid -
3:59 - 4:01i boce pod visokim pritiskom
-
4:01 - 4:05pune stabilnog izotopa
gasa ugljenik-13 ugljenik dioksid. -
4:06 - 4:07Ali sve je bilo legalno.
-
4:07 - 4:09(Smeh)
-
4:09 - 4:10Da, ponešto sam zaboravila,
-
4:11 - 4:13bitne stvari: sprej protiv insekata,
-
4:14 - 4:16sprej protiv medveda,
filter za respirator. -
4:17 - 4:18Šta sad.
-
4:20 - 4:22Prvog dana eksperimenta,
otišli smo do svog parčeta zemlje -
4:22 - 4:25i oterali su nas grizli medvedica
i njeno mladunče. -
4:26 - 4:28A ja nisam imala sprej protiv medveda.
-
4:29 - 4:32Ali znate, tako to ide
sa istraživanjem u šumi u Kanadi. -
4:32 - 4:34(Smeh)
-
4:34 - 4:35Vratila sam se narednog dana
-
4:35 - 4:38i mama grizli i mladunče su nestali.
-
4:38 - 4:40Ovaj put smo se stvarno zaleteli
-
4:40 - 4:42i obukla sam belo papirno odelo,
-
4:42 - 4:44stavila respirator
-
4:46 - 4:47i onda
-
4:47 - 4:50sam stavila plastične kese
preko svog drveća. -
4:51 - 4:53Uzela sam ogromne špriceve
-
4:53 - 4:55i u kese ubrizgala
-
4:55 - 4:58gasove ugljen dioksida
u vidu izotopa za praćenje, -
4:58 - 5:00prvo u brezu.
-
5:00 - 5:03Ubrizgala sam radioaktivni gas,
ugljenik-14 -
5:03 - 5:04u kesu sa brezom.
-
5:04 - 5:05A za jelu,
-
5:05 - 5:09ubrizgala sam stabilni izotop
gasa ugljenik-13 ugljenik dioksid. -
5:09 - 5:11Koristila sam dva izotopa
-
5:11 - 5:12zato što sam se pitala
-
5:12 - 5:16da li je postojala dvosmerna komunikacija
između ove dve vrste. -
5:18 - 5:20Došla sam do poslednje kese,
-
5:20 - 5:22do osamdesetog primerka
-
5:22 - 5:24i odjednom se opet pojavila mama grizli.
-
5:24 - 5:26I počela je da me juri
-
5:26 - 5:28i špricevi su mi bili nad glavom
-
5:28 - 5:31i ubijala sam komarce
i uskočila sam u kamionet -
5:31 - 5:32i pomislila sam:
-
5:32 - 5:35"Zato ljudi rade
istraživanja u laboratoriji." -
5:35 - 5:36(Smeh)
-
5:37 - 5:39Čekala sam sat vremena.
-
5:39 - 5:41Pretpostavila sam da će ovoliko trebati
-
5:41 - 5:43da drveće upije ugljen-dioksid
putem fotosinteze, -
5:43 - 5:46pretvori ga u šećere,
pošalje ga dole do korenja -
5:46 - 5:49i možda, pretpostavljala sam,
-
5:49 - 5:52prebaci taj ugljenik pod zemljom
do svojih suseda. -
5:53 - 5:55Nakon što je prošao sat,
-
5:55 - 5:56spustila sam prozor,
-
5:56 - 5:58i proverila da li je grizli tu.
-
5:59 - 6:01Super, eto je tamo i jede svoje borovnice.
-
6:02 - 6:04Izlazim iz kamioneta i vraćam se poslu.
-
6:04 - 6:08Otišla sam do prve kese sa brezom,
skinula sam kesu, -
6:08 - 6:11prošla sam Gajgerovim brojačem
preko njenog lišća. -
6:11 - 6:12Khhh!
-
6:13 - 6:15Savršeno.
-
6:15 - 6:18Breza je upila radioaktivni gas.
-
6:18 - 6:19Trenutak istine.
-
6:19 - 6:21Otišla sam do drveta jele.
-
6:21 - 6:23Skinula sam kesu.
-
6:23 - 6:25Prevukla sam Gajgerov brojač preko iglica
-
6:25 - 6:28i čula sam predivan zvuk.
-
6:28 - 6:30Khhh!
-
6:31 - 6:33To je bio zvuk razgovora breze i jele
-
6:34 - 6:37i breza je govorila:
"Hej, mogu li da ti pomognem?" -
6:37 - 6:41A jela je govorila: "Da,
možeš li mi poslati nešto ugljenika? -
6:41 - 6:43Pošto je neko prebacio
tkaninu preko mene." -
6:44 - 6:48Došla sam do kedra i prešla sam
Gajgerovim brojačem preko lišća -
6:48 - 6:50i kao što sam i sumnjala,
-
6:51 - 6:52tišina.
-
6:53 - 6:55Kedar je bio u svom svetu.
-
6:55 - 6:59Nije bio povezan u mrežu
koja je spajala brezu i jelu. -
7:00 - 7:01Bila sam tako uzbuđena,
-
7:02 - 7:06trčala sam od zasada do zasada
i proverila sam svih 80 komada. -
7:06 - 7:08Dokazi su bili jasni.
-
7:08 - 7:11C-13 i C-14 su mi pokazivali
-
7:11 - 7:15da papirasta breza i Daglasova jela
vode živahan dvostrani razgovor. -
7:16 - 7:18Ispostavlja se da u to doba godine,
-
7:18 - 7:19tokom leta,
-
7:19 - 7:23ta breza šalje više ugljenika jeli
nego što je jela vraćala brezi, -
7:23 - 7:25naročito kad je jela bila u senci.
-
7:25 - 7:28U kasnijim eksperimentima
otkrili smo suprotno, -
7:28 - 7:32da je jela slala više ugljenika brezi
nego što je breza jeli, -
7:32 - 7:35a to je zato što je jela još rasla
dok breza nije imala listova. -
7:36 - 7:39Ispostavlja se da su dve vrste
zavisne jedna od druge, -
7:39 - 7:40poput jina i janga.
-
7:41 - 7:44U tom trenutku, sve mi se razbistrilo.
-
7:44 - 7:46Znala sam da sam otkrila nešto veliko,
-
7:46 - 7:51nešto što bi promenilo način na koji
gledamo interakciju drveća u šumama, -
7:51 - 7:53ne kao suparnike
-
7:53 - 7:55već kao članove tima.
-
7:56 - 7:58Takođe sam otkrila jake dokaze
-
7:58 - 8:02za ovu ogromnu podzemnu
mrežu za komunikacije, -
8:02 - 8:03za drugi svet.
-
8:04 - 8:06Zaista sam se nadala i verovala
-
8:06 - 8:09da će moje otkriće izmeniti
to kako se bavimo šumarstvom, -
8:10 - 8:11od krčenja i prskanja herbicidima
-
8:11 - 8:14do drugih metoda
koji su više holistički i održivi, -
8:14 - 8:17metoda koje su jeftinije i praktičnije.
-
8:18 - 8:19Gde mi je bila pamet?
-
8:20 - 8:21Vratiću se na to.
-
8:24 - 8:28Kako da se bavimo naukom
u kompleksnim sistemima poput šuma. -
8:29 - 8:32Kao naučnici za šume,
moramo da istražujemo u šumama -
8:32 - 8:34a to je zaista teško,
kao što sam vam pokazala. -
8:34 - 8:37I moramo da budemo sjajni
u bežanju od medveda. -
8:38 - 8:40Ali pre svega moramo biti istrajni,
-
8:40 - 8:43uprkos svim stvarima koje su protiv nas.
-
8:43 - 8:46I moramo da pratimo svoju intuiciju
i svoja iskustva -
8:46 - 8:48i postavljamo zaista dobra pitanja.
-
8:48 - 8:51Onda moramo da skupimo podatke
i potvrdimo ih. -
8:51 - 8:56Za mene, sprovela sam i objavila
stotine eksperimenata u šumi. -
8:57 - 9:01Neke od mojih najstarijih eksperimentalnih
plantaža sada imaju preko 30 godina. -
9:02 - 9:03Možete ih pogledati.
-
9:03 - 9:05Tako radi nauka o šumi.
-
9:06 - 9:09Sada želim da pričam o nauci.
-
9:09 - 9:12Kako su komunicirale papirasta breza
i Daglasova jela? -
9:12 - 9:16Ispostavlja se da su pričale
ne samo jezikom ugljenika -
9:16 - 9:19već i azota i fosfora
-
9:19 - 9:24i vode i odbrambenih signala
i hemikalija alela i hormona - -
9:24 - 9:25informacije.
-
9:26 - 9:29Znate, moram da vam kažem,
pre mene, naučnici su mislili -
9:29 - 9:33da su ovde uključene
zajedničke podzemne simbioze -
9:33 - 9:34zvane mikorize.
-
9:34 - 9:38Mikoriza bukvalno znači "koren gljive".
-
9:38 - 9:42Vidite njihove reproduktivne organe
kada hodate kroz šumu. -
9:42 - 9:44To su gljive.
-
9:44 - 9:47Ipak, gljive su samo vrh ledenog brega,
-
9:47 - 9:51jer iz tih stabljika rastu
vlakna gljiva koja stvaraju micelijum -
9:51 - 9:54i taj micelijum zarazi i koloniše korenje
-
9:54 - 9:56sveg drveća i biljaka.
-
9:56 - 9:59Tu gde dolazi do interakcije
ćelija gljiva i korenja, -
9:59 - 10:02trampi se ugljenik za hranljive materije
-
10:02 - 10:05i ta gljiva dobija te hranljive materije
tako što raste kroz tlo -
10:05 - 10:07i prekriva svaku česticu tla.
-
10:08 - 10:12Mreža je toliko gusta da može postojati
stotine kilometara micelijuma -
10:12 - 10:14pod jednim otiskom stopala.
-
10:15 - 10:20Ne samo to, taj micelijum povezuje
različite jedinke u šumi, -
10:20 - 10:26ne samo jedinke iste vrste
nego između vrsta, poput breze i jele -
10:26 - 10:28i to funkcioniše poput interneta.
-
10:30 - 10:32Vidite, poput svih mreža,
-
10:32 - 10:34mreža mikoriza ima čvorove i veze.
-
10:35 - 10:39Ovu mapu smo napravili
ispitujući kratke delove DNK -
10:39 - 10:44svakog drveta i svake jedinke gljive
u delu šume Daglasove jele. -
10:44 - 10:48Na ovoj slici krugovi predstavljaju
Daglasove jele, tj. čvorove, -
10:48 - 10:52a linije predstavljaju povezane
puteve gljiva, tj. veze. -
10:53 - 10:57Najveći, najtamniji čvorovi
su i najprometniji. -
10:57 - 10:59Njih zovemo centralnim drvećem,
-
10:59 - 11:02ili prisnije, drvećem-majkama,
-
11:02 - 11:06jer se ispostavlja da to centralno drveće
pazi na svoj podmladak, -
11:07 - 11:09na one koji rastu pod njima.
-
11:09 - 11:11Ako možete da vidite
te žute tačke, -
11:11 - 11:15to su mlade sadnice
koje su se utvrdile unutar mreže -
11:15 - 11:16starog drveća-majki.
-
11:16 - 11:21U jednoj šumi, drvo-majka može biti
povezano sa stotinama drugog drveća. -
11:22 - 11:24Koristeći praćenje putem izotopa,
-
11:24 - 11:26otkrili smo da drveće-majke
-
11:26 - 11:29šalje višak ugljenika kroz mrežu mikoriza
-
11:29 - 11:31do sadnica ispod njih,
-
11:31 - 11:34a ovo smo povezali sa porastom
u preživljavanju sadnica -
11:34 - 11:35povećanim za četiri puta.
-
11:36 - 11:39Svi znamo da više volimo sopstvenu decu
-
11:39 - 11:43i zapitala sam se, može li Daglasova jela
da prepozna sopstvenu vrstu, -
11:44 - 11:46poput mame grizli i njenog mladunčeta?
-
11:47 - 11:48Započeli smo eksperiment
-
11:48 - 11:52i zasadili smo drveće-majke
sa njihovim i tuđim sadnicama. -
11:52 - 11:55Ispostavlja se da zaista
prepoznaju svoj rod. -
11:55 - 12:00Drveće-majke kolonizuje svoj rod
uz pomoć veće mreže mikoriza. -
12:00 - 12:03Šalje im više ugljenika pod zemljom.
-
12:03 - 12:05Čak i smanjuje konkurenciju
u smislu sopstvenog korenja -
12:05 - 12:08kako bi napravilo više prostora
za svoju decu. -
12:08 - 12:12Kada je drveće-majke povređeno ili umire,
-
12:12 - 12:16takođe šalje mudre poruke
narednoj generaciji sadnica. -
12:17 - 12:19Koristili smo praćenje izotopom
-
12:19 - 12:22da bismo pratili kretanje ugljenika
od povređenog drveta majke -
12:22 - 12:24kroz njeno deblo do mreže mikoriza
-
12:24 - 12:26i do susednih sadnica,
-
12:27 - 12:29ne samo ugljenik već i odbrambeni signali.
-
12:29 - 12:31Ova dva sastojka
-
12:31 - 12:35povećala su otpornost tih sadnica
na buduće stresove. -
12:35 - 12:37Tako da drveće priča.
-
12:39 - 12:41(Aplauz)
-
12:41 - 12:42Hvala vam.
-
12:45 - 12:48Kroz razgovor,
-
12:48 - 12:50ono povećava otpornost čitave zajednice.
-
12:51 - 12:54To vas verovatno podseća
na naše društvene zajednice -
12:54 - 12:56i naše porodice,
-
12:56 - 12:57pa, makar na neke porodice.
-
12:57 - 12:59(Smeh)
-
13:00 - 13:01Vratimo se na početak.
-
13:02 - 13:05Šume nisu samo skupine drveća,
-
13:05 - 13:08one su složeni sistemi centara i mreža,
-
13:09 - 13:12koje se preklapaju i povezuju drveće
i omogućavaju im komunikaciju -
13:12 - 13:16i pružaju im mesta
za povratne informacije i adaptaciju -
13:16 - 13:18i ovo šumu čini otpornom.
-
13:18 - 13:21To je zato što postoji
mnogo centralnog drveća -
13:21 - 13:23i mreža koje se preklapaju.
-
13:23 - 13:25Ali takođe su i osetljive,
-
13:25 - 13:28ne samo na prirodne poremećaje,
-
13:28 - 13:32poput buba potkornjaka
koje više vole veće, starije drveće -
13:32 - 13:34već i na preveliku seču drveća,
poput krčenja šuma. -
13:35 - 13:38Vidite, možete skloniti
dva ili tri centralna drveta -
13:38 - 13:40ali postoji određena granica,
-
13:41 - 13:44pošto je centralno drveće
nešto nalik zakivcima na avionu. -
13:44 - 13:47Možete da izvadite jedan ili dva
i avion će još leteti, -
13:47 - 13:49ali ako izvadite previše njih
-
13:49 - 13:52ili onaj koji pridržava krila,
-
13:52 - 13:54ceo sistem će propasti.
-
13:55 - 13:58Da li sada drugačije razmišljate o šumama?
-
13:58 - 13:59(Publika) Da.
-
13:59 - 14:00Kul.
-
14:01 - 14:02Drago mi je.
-
14:03 - 14:07Sećate se da sam ranije rekla
da sam se nadala da će moje istraživanje, -
14:07 - 14:10da će moja otkrića izmeniti
način na koji se bavimo šumarstvom. -
14:10 - 14:14Želela sam da proverim to
30 godina kasnije ovde u Zapadnoj Kanadi. -
14:23 - 14:25Ovo je oko 100 kilometara
zapadno od nas, -
14:25 - 14:28tik uz granicu Nacionalnog parka Banf.
-
14:29 - 14:31To je dosta krčenja.
-
14:31 - 14:32Nije baš sjajno.
-
14:34 - 14:39Godine 2014, Svetski institut za resurse
izjavio je da je Kanada protekle decenije -
14:39 - 14:43imala najveću stopu remećenja šuma
od svih zemalja širom sveta, -
14:43 - 14:45a kladim se da ste mislili
da je to Brazil. -
14:47 - 14:51U Kanadi, to je 3,6 procenata godišnje.
-
14:51 - 14:55Po mojoj proceni, to je oko četiri puta
više od stope koja je održiva. -
14:57 - 15:01Masivno remećenje na ovom nivou
zna da utiče na vodene cikluse, -
15:01 - 15:03da smanji prisustvo životinjskog sveta
-
15:03 - 15:06i da emituje gasove staklene bašte
nazad u atmosferu -
15:06 - 15:09što prouzrokuje još remećenja
i još uginulog drveća. -
15:11 - 15:14Ne samo to, nastavljamo
da sadimo jednu ili dve vrste -
15:14 - 15:16i istrebljujemo jasike i breze.
-
15:17 - 15:20Ovim pojednostavljenim šumama
nedostaje kompleksnost -
15:20 - 15:23i veoma su ranjive
na infekcije i parazite. -
15:23 - 15:25A kako se menja klima,
-
15:25 - 15:28ovo stvara savršenu situaciju
-
15:29 - 15:33za ekstremne događaje, poput pojave
velikog broja planinskih potkornjaka -
15:33 - 15:35koji su u preplavili Severnu Ameriku
-
15:36 - 15:39ili onaj ogromni požar
pre nekoliko meseci u Alberti. -
15:41 - 15:43Želim da se vratim
na svoje poslednje pitanje: -
15:45 - 15:47umesto da oslabljujemo svoje šume,
-
15:47 - 15:50kako da ih ojačamo i pomognemo im
da se nose sa klimatskim promenama? -
15:52 - 15:56Znate, sjajna stvar kod šuma
kao kompleksnih sistema -
15:56 - 15:59je da imaju ogroman kapacitet
da se same leče. -
15:59 - 16:01U našim skorašnjim eksperimentima,
-
16:01 - 16:05otkrili smo da uz mestimičnu seču
i održavanje centralnog drveća -
16:05 - 16:09i regeneracije s ciljem raznolikosti
vrsta i gena i genotipa, -
16:09 - 16:13ove mreže mikoriza se vraćaju u život
prilično brzo. -
16:14 - 16:18S ovim na umu, ostaviću vas
sa četiri jednostavna rešenja. -
16:18 - 16:22Ne možemo se zavaravati
da su previše komplikovana za delanje. -
16:23 - 16:26Pre svega, moramo izaći u šumu.
-
16:28 - 16:32Moramo da ponovo uspostavimo
lokalni udeo u sopstvenim šumama. -
16:32 - 16:34Vidite, u većini sadašnjih šuma
-
16:34 - 16:37upravlja se jednim istim pristupom,
-
16:37 - 16:41ali dobro vođenje šuma zahteva
poznavanje lokalnih uslova. -
16:42 - 16:46Drugo, moramo da sačuvamo
naše starije šume. -
16:47 - 16:53To su skladišta gena i drveća-majki
i mreža mikoriza. -
16:55 - 16:57To znači manje sečenja.
-
16:57 - 17:00Ne mislim na ukidanje sečenja,
već manje sečenja. -
17:00 - 17:03Treće, kada sečemo,
-
17:03 - 17:04moramo da sačuvamo nasledstva,
-
17:05 - 17:07drveće-majke i mreže
-
17:07 - 17:09i drvo, gene,
-
17:09 - 17:13tako da mogu da proslede svoju mudrost
na narednu generaciju drveća, -
17:13 - 17:16kako bi ona mogla da izdrži
buduće pritiske koji nailaze. -
17:17 - 17:19Moramo da čuvamo prirodu.
-
17:20 - 17:23Konačno, četvrto i poslednje,
-
17:23 - 17:27moramo da regenerišemo svoje šume
sa varijetetom vrsta -
17:27 - 17:29i genotipa i struktura
-
17:29 - 17:32tako što ćem saditi i dozvoliti
prirodnu regeneraciju. -
17:33 - 17:36Moramo da Majci Prirodi damo
alatke koje su joj neophodne -
17:36 - 17:38da koristi svoju inteligenciju
da se leči sama. -
17:39 - 17:42I moramo da zapamtimo
da šume nisu samo gomile drveća -
17:42 - 17:44koje se takmiči među sobom,
-
17:44 - 17:45one sarađuju međusobno.
-
17:47 - 17:48Vraćamo se Džigsu.
-
17:48 - 17:53Džigsov pad u poljski toalet
pokazao mi je ovaj drugi svet -
17:53 - 17:56i promenio moj pogled na šume.
-
17:56 - 17:59Nadam se da ste danas promenili
način na koji posmatrate šume. -
17:59 - 18:00Hvala vam.
-
18:00 - 18:06(Aplauz)
- Title:
- Kako drveće priča međusobno
- Speaker:
- Suzan Simard (Suzanne Simard)
- Description:
-
"Šuma je mnogo više od onoga što vidite", kaže ekološkinja Suzan Simard. Trideset godina njenog istraživanja u kanadskim šumama dovelo je do neverovatnog otkrića - drveće priča, često i preko velikih udaljenosti. Saznajte više o harmoničnim, ali komplikovanim životima drveća i pripremite se da vidite prirodni svet novim očima.
- Video Language:
- English
- Team:
- closed TED
- Project:
- TEDTalks
- Duration:
- 18:24
Mile Živković approved Serbian subtitles for How trees talk to each other | ||
Milenka Okuka accepted Serbian subtitles for How trees talk to each other | ||
Milenka Okuka edited Serbian subtitles for How trees talk to each other | ||
Mile Živković edited Serbian subtitles for How trees talk to each other | ||
Mile Živković edited Serbian subtitles for How trees talk to each other | ||
Mile Živković edited Serbian subtitles for How trees talk to each other | ||
Mile Živković edited Serbian subtitles for How trees talk to each other | ||
Mile Živković edited Serbian subtitles for How trees talk to each other |