Zašto bismo trebali vjerovati znanstvenicima?
-
0:01 - 0:04Svakodnevno smo suočeni s problemima
kao što su klimatske promjene -
0:04 - 0:05ili sigurnosti cjepiva
-
0:05 - 0:09gdje moramo odgovoriti na
pitanja čiji se odgovori -
0:09 - 0:12oslanjaju na znanstvene informacije.
-
0:12 - 0:15Znanstvenici govore o
globalnom zatopljenju. -
0:15 - 0:17Govore nam da su cjepiva sigurna.
-
0:17 - 0:19Kako znati da su oni u pravu?
-
0:19 - 0:21Zašto bi trebali vjerovati znanosti?
-
0:21 - 0:25Činjenica je da mnogi od nas
ne vjeruju u znanost. -
0:25 - 0:27Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da
-
0:27 - 0:30velika većina američke popoulacije
-
0:30 - 0:34ne vjeruje da se klima
mijenja zbog ljudskih aktivnosti. -
0:34 - 0:37ne misle da postoji
evolucija prirodnom selekcijom, -
0:37 - 0:40i nisu uvjereni u sigurnost cjepiva.
-
0:40 - 0:44Zašto bismo vjerovali znanosti?
-
0:44 - 0:48Znanstvenici ne vole govoriti
o znanosti kao predmetu vjerovanja. -
0:48 - 0:50Oni bi suprostavili znanost i vjeru
-
0:50 - 0:53smatrajući da je vjerovanje domena vjere.
-
0:53 - 0:57Vjera je zasebna stvar
i različita od znanosti. -
0:57 - 1:00Doduše religija je zasnovana na vjerovanju
-
1:00 - 1:04ili možda ishodu Paskalove oklade.
-
1:04 - 1:07Blaise Pascal bio je matematičar
sedamnaestoga stoljeća -
1:07 - 1:09koji je pokušao dati znanstveno
objašnjenje na pitanje -
1:09 - 1:11trebamo li vjerovati u Boga
-
1:11 - 1:14te njegova oklada glasi ovako:
-
1:14 - 1:16Ako Bog ne postoji,
-
1:16 - 1:18ali odlučim vjerovati u njega
-
1:18 - 1:20neću izgubiti mnogo.
-
1:20 - 1:22Možda par sati nedjeljom.
-
1:22 - 1:23(Smijeh)
-
1:23 - 1:26Ali ako On postoji i
ja ne vjerujem u njega, -
1:26 - 1:28onda sam u nevolji.
-
1:28 - 1:31Pascal je zaključio da je bolje
da vjerujemo u Boga. -
1:31 - 1:34Ili kako je jedan od mojih
kolega profesora rekao, -
1:34 - 1:36"Zgrabio se za ogradu vjere."
-
1:36 - 1:38Napravio je iskorak u vjeri
-
1:38 - 1:42ostavljajući znanost i
racionalizam iza sebe. -
1:42 - 1:45Činjenica je za mnoge od nas
-
1:45 - 1:48da su mnoge znanstvene
tvrdnje iskorak u vjeri. -
1:48 - 1:53Ne možemo sami prosuditi znanstvene
tvrdnje u većini slučajeva. -
1:53 - 1:55Ovo također vrijedi
za većinu znanstvenika -
1:55 - 1:58izvan okvira njihovih specijalnosti.
-
1:58 - 2:00Ako bolje razmislimo,
geolog nam ne može reći -
2:00 - 2:02je li cijepljenje sigurno.
-
2:02 - 2:05Većina kemičara nije
stručna u teoriji evolucije. -
2:05 - 2:07Fizičar vam ne može reći,
-
2:07 - 2:09unatoč tvrdnjama nekih
-
2:09 - 2:12uzrokuje li pušenje rak.
-
2:12 - 2:14Ako i sami znanstvenici
-
2:14 - 2:16moraju imati vjere
-
2:16 - 2:18izvan vlastitih područja
-
2:18 - 2:22zašto onda prihvaćaju
tvrdnje drugih znanstvenika? -
2:22 - 2:24Zašto vjeruju tvrdnjama jedni drugih?
-
2:24 - 2:27Trebamo li vjerovati tim tvrdnjama?
-
2:27 - 2:30Željela bih raspraviti
o tome da trebamo vjerovati -
2:30 - 2:33ali ne iz razloga što većina od nas misli.
-
2:33 - 2:35Većina je u školi učila
da su razlog zašto bismo trebali -
2:35 - 2:39vjerovati u znanost - znanstvene metode.
-
2:39 - 2:41Učili su nas da se znanstvenici drže metoda
-
2:41 - 2:44i da one jamče
-
2:44 - 2:46istinitost njihovih tvrdnji.
-
2:46 - 2:49Metoda koju je većina naučila u školi
-
2:49 - 2:51zvat ćemo ju udžbenička metoda,
-
2:51 - 2:54hipotetska deduktivna metoda.
-
2:54 - 2:57Prema standardnom
modelu, iz udžbenika, -
2:57 - 3:00znanstvenici razvijaju hipotezu, zaključuju
-
3:00 - 3:02posljedice tih hipoteza
-
3:02 - 3:04i zatim ih predstavljaju svijetu govoreći:
-
3:04 - 3:06„Jesu li ovi zaključci istiniti?“
-
3:06 - 3:10Možemo li ih promatrati
u sklopu stvarnog svijeta? -
3:10 - 3:12Ako su istinite, znanstvenici će reći:
-
3:12 - 3:15„Odlično, znamo da je hipoteza točna.“
-
3:15 - 3:17Postoje mnogi poznati
primjeri u povijesti znanosti -
3:17 - 3:20o znanstvenicima
koji su napravili upravo to. -
3:20 - 3:22Jedan od najpoznatijih primjera
-
3:22 - 3:24dolazi iz rada Alberta Einsteina.
-
3:24 - 3:27Kada je Einstein formulirao
opću teoriju relativnosti -
3:27 - 3:29jedan od zaključaka njegove teorije
-
3:29 - 3:32bio je da prostor-vrijeme
nisu samo praznina -
3:32 - 3:34već sadrži materiju.
-
3:34 - 3:36Ova je materija zakrivljena
-
3:36 - 3:39u prisutnosti tijela
velike mase kao što je Sunce. -
3:39 - 3:42Ako je ova teorija istinita
to bi značilo da svijetlost -
3:42 - 3:43kako putuje od Sunca
-
3:43 - 3:45bi trebala biti zakrivljena oko Sunca.
-
3:45 - 3:48To je bila zapanjujuća teorija
-
3:48 - 3:50i trebalo je nekoliko
godina da znanstvenici -
3:50 - 3:51budu u mogućnosti testirati ju,
-
3:51 - 3:54učinili su to 1919.,
-
3:54 - 3:56te se ispostavila istinitom.
-
3:56 - 3:59Zvjezdana svjetlost zavija
kako putuje oko Sunca. -
3:59 - 4:02To je bila velika potvrda teoriji.
-
4:02 - 4:03Smatrala se dokazom za istinitost
-
4:03 - 4:05te radikalne nove ideje,
-
4:05 - 4:07i izašla je u mnogim novinama
-
4:07 - 4:09u cijelom svijetu.
-
4:09 - 4:11Ponekad se ova teorija ili ovaj model
-
4:11 - 4:15nazivaju deduktivno-nomologični model,
-
4:15 - 4:18ponajprije zato što znanstvenici vole
komplicirati stvari. -
4:18 - 4:24Ali i zato što je u idealnom
slučaju riječ o zakonu. -
4:24 - 4:26Nomologičan znači imati veze sa zakonom.
-
4:26 - 4:29U idealnom slučaju,
hipoteza nije samo ideja -
4:29 - 4:32nego i prirodni zakon.
-
4:32 - 4:34Zašto je bitno da je prirodni zakon?
-
4:34 - 4:37Jer ako je zakon, ne smije biti prekršen.
-
4:37 - 4:39Ako je zakon onda je uvijek istinit.
-
4:39 - 4:40u svako doba i na svakom mjestu
-
4:40 - 4:42bez obzira na okolnosti.
-
4:42 - 4:46Svi znate barem
jedan primjer poznatog zakona: -
4:46 - 4:49Einsteinovu slavnu jednadžbu E=MC2,
-
4:49 - 4:51koja nam pokazuje vezu
-
4:51 - 4:53između energije i mase.
-
4:53 - 4:57A ta je veza istinita u svakom slučaju.
-
4:57 - 5:01Ispostavilo se da postoji
nekoliko problema kod ovog modela. -
5:01 - 5:05Glavni problem je da je netočna.
-
5:05 - 5:08Jednostavno nije istinita. (Smijeh)
-
5:08 - 5:11A ja ću ispričati
tri razloga zašto je netočna. -
5:11 - 5:14Prvi je razlog logičan.
-
5:14 - 5:17Problem je u pogrešci
potvrđivanja posljedičnog. -
5:17 - 5:20To je maštoviti način,
akademski način da se kaže -
5:20 - 5:23kako pogrešna teorija može
imati istinita predviđanja. -
5:23 - 5:25Samo zato što se predviđanje obistinilo
-
5:25 - 5:28ne znači da logično
dokazuje ispravnost teorije. -
5:28 - 5:32Imam za to dobar primjer,
ponovno iz povijesti znanosti. -
5:32 - 5:34Ovo je slika Ptolemejevog sustava
-
5:34 - 5:36sa Zemljom u središtu svemira
-
5:36 - 5:39te Suncem i planetima
koji se gibaju oko nje. -
5:39 - 5:41U Ptolomejev su sustav vjerovali
-
5:41 - 5:44mnogi učeni ljudi kroz stoljeća.
-
5:44 - 5:46Zašto?
-
5:46 - 5:49Odgovor je zato što je imao
mnoga predviđanja koja su se obistinila. -
5:49 - 5:51Ptolemejev sustav omogućio je astronomima
-
5:51 - 5:54da naprave točna predviđanja
o gibanjima planeta, -
5:54 - 5:57isprva mnogo točnija predviđanja
-
5:57 - 6:01od Kopernikove teorije
koju danas smatramo istinitom. -
6:01 - 6:04To je jedan od problema udžbeničkog modela.
-
6:04 - 6:06Drugi problem je praktične prirode,
-
6:06 - 6:10a to su pomoćne hipoteze.
-
6:10 - 6:12Pomoćne su hipoteze pretpostavke
-
6:12 - 6:14koje znanstvenici stvaraju
-
6:14 - 6:17a da ih jesu ili nisu
pri tom svjesni. -
6:17 - 6:20Jedan važan primjer ovoga
-
6:20 - 6:22Kopernikov je model
-
6:22 - 6:25koji je u konačnici
zamijenio Ptolomejev sustav. -
6:25 - 6:27Kada je Nikola Kopernik tvrdio,
-
6:27 - 6:30da Zemlja nije u središtu Svemira,
-
6:30 - 6:32nego je Sunce u središtu Sunčeva sustava,
-
6:32 - 6:33a Zemlja kruži oko Sunca.
-
6:33 - 6:37Znanstvenici su smatrali
da ako je to istina -
6:37 - 6:39trebali bismo moći otkriti gibanje
-
6:39 - 6:41Zemlje oko Sunca.
-
6:41 - 6:43Ovaj slajd ovdje prikazuje koncept
-
6:43 - 6:44poznat kao zvjezdana paralaksa.
-
6:44 - 6:48Znanstvenici su smatrali
da ako se Zemlja giba -
6:48 - 6:51a mi promatramo istaknutu
zvijezdu, recimo, Sirius - -
6:51 - 6:54ja sam s Manhattana
pa ne vidim zvijezde -
6:54 - 6:58ail zamislite da ste na selu
da ste izabrali seoski život- -
6:58 - 7:00promatrate zvijezdu u prosincu te ju vidimo
-
7:00 - 7:03naspram udaljenijih zvijezda u pozadini.
-
7:03 - 7:06Ako napravimo isto opažanje
šest mjeseci poslije -
7:06 - 7:10kada se Zemlja pomaknula
u ovaj položaj u lipnju -
7:10 - 7:14promatramo tu istu zvijezdu
ali naspram drukčije pozadine. -
7:14 - 7:18Ova kutna razlika
naziva se zvjezdana paralaksa. -
7:18 - 7:21I to je predviđanje nastalo
na osnovi Kopernikova modela. -
7:21 - 7:24Astronomi u potrazi
za zvjezdanom paralaksom -
7:24 - 7:29nisu pronašli ama baš ništa.
-
7:29 - 7:33Mnogi su ljudi tvrdili da ovo dokazuje
da je Kopernikov model netočan. -
7:33 - 7:34Pa što se dogodilo?
-
7:34 - 7:37Gledajući unatrag možemo reći
da su astronomi stvarali -
7:37 - 7:39dvije pomoćne hipoteze, od kojih obje
-
7:39 - 7:42danas smatramo netočnima.
-
7:42 - 7:46Prva je bila pretpostavka
o veličini Zemljine orbite. -
7:46 - 7:49Astronomi su pretpostavljali
da je Zemljina orbita velika -
7:49 - 7:51s obzirom na udaljenost od zvijezda.
-
7:51 - 7:53Danas bismo nacrtali ovakvu sliku,
-
7:53 - 7:55koja je iz NASE,
-
7:55 - 7:57i vidi se da je Zemljina orbita
zapravo vrlo mala. -
7:57 - 8:00Ustvari mnogo manja
nego što je ovdje prikazano. -
8:00 - 8:02Stoga je zvjezdana paralaksa
-
8:02 - 8:05vrlo mala i jako ju je teško otkriti.
-
8:05 - 8:07To vodi do drugog razloga
-
8:07 - 8:09zašto predviđanje nije uspjelo,
-
8:09 - 8:11jer su znanstvenici također pretpostavljali
-
8:11 - 8:14da su teleskopi koje
posjeduju dovoljno osjetljivi -
8:14 - 8:16da otkriju paralaksu.
-
8:16 - 8:18To se ispostavilo netočnim.
-
8:18 - 8:21Sve do devetnaestog stoljeća
-
8:21 - 8:22znanstvenici nisu mogli otkriti
-
8:22 - 8:24zvjezdanu paralaksu.
-
8:24 - 8:26Stoga postoji i treći problem.
-
8:26 - 8:29Treći je problem činjenične prirode,
-
8:29 - 8:32mnogo toga u znanosti ne prati udžbenik.
-
8:32 - 8:34Većina toga u znanosti nije deduktivno,
-
8:34 - 8:36nego je induktivno.
-
8:36 - 8:39Pri tome mislim da znanstvenici
ne moraju nužno -
8:39 - 8:41započeti s teorijama i hipotezama,
-
8:41 - 8:43ponekad počinju s opažanjima
-
8:43 - 8:45stvari koje se događaju u svijetu.
-
8:45 - 8:48Slavan primjer
za ovo je najpoznatiji -
8:48 - 8:51znanstvenik ikad, Charles Darwin.
-
8:51 - 8:54Kada je Darwin kao mladić
otišao na putovanje brodom Beagle, -
8:54 - 8:57nije imao hipotezu niti teoriju.
-
8:57 - 9:01Znao je samo da želi
imati karijeru znanstvenika -
9:01 - 9:03pa je počeo prikupljati podatke.
-
9:03 - 9:05Znao je da mrzi medicinu
-
9:05 - 9:07jer mu je bilo mučno pri pogledu na krv
-
9:07 - 9:09zato je trebao alternativnu karijeru.
-
9:09 - 9:11Počeo je prikupljati podatke.
-
9:11 - 9:15Prikupio je mnogo toga
uključujući i poznate zebe. -
9:15 - 9:17Nakon što ih je prikupio
stavio ih je u vreću -
9:17 - 9:19bez ideje što bi one mogle značiti.
-
9:19 - 9:21Nekoliko godina kasnije u Londonu
-
9:21 - 9:24Darwin je pregledao podatke ispočetka
-
9:24 - 9:26i razvio objašnjenje,
-
9:26 - 9:29a to objašnjenje bila je
teorija prirodne selekcije. -
9:29 - 9:32Osim induktivne znanosti,
-
9:32 - 9:34znanstvenici se često koriste modeliranjem.
-
9:34 - 9:37Jedna od stvari koje znanstvenici
žele raditi u životu -
9:37 - 9:39je objasniti uzroke stvari.
-
9:39 - 9:41A kako to učiniti?
-
9:41 - 9:43Jedan je način izgraditi model
-
9:43 - 9:45za testiranje ideje.
-
9:45 - 9:46Ovo je slika Henryja Cadella
-
9:46 - 9:49škotskog geologa iz 19. stoljeća.
-
9:49 - 9:51Vidi se da je Škot jer nosi
-
9:51 - 9:53lovačku kapu i gumene čizme.
-
9:53 - 9:55(Smijeh)
-
9:55 - 9:57Cadell je htio odgovoriti na pitanje
-
9:57 - 9:59kako nastaju planine?
-
9:59 - 10:00Jedna od stvari koje je uočio
-
10:00 - 10:03jest da ako pogledamo planinu
kao što je Apalačko gorje -
10:03 - 10:04često se mogu pronaći stijene
-
10:04 - 10:06koje su oblikovane
-
10:06 - 10:08na određen način
-
10:08 - 10:09što je predlagalo
-
10:09 - 10:12da su zapravo bile
komprimirane sa strane. -
10:12 - 10:14Ova ideja kasnije je imala veliku ulogu
-
10:14 - 10:16u raspravi o pomicanju kontinenata.
-
10:16 - 10:19On je sagradio model, ludi izum
-
10:19 - 10:21s polugama i drvima,
a evo i njegovih kolica, -
10:21 - 10:24kanti i velikog čekića.
-
10:24 - 10:25Ne znam zašto nosi gumene čizme.
-
10:25 - 10:27Možda će padati kiša.
-
10:27 - 10:30Stvorio je fizički model kako bi
-
10:30 - 10:34pokazao da možemo napraviti
-
10:34 - 10:37obrasce u stijenama ili
kao u ovom slucaju u blatu, -
10:37 - 10:39koji su izgledali kao planine
-
10:39 - 10:41ako ih komprimiramo sa strane.
-
10:41 - 10:44To je bio dokaz o
oblikovanju planina. -
10:44 - 10:47Danas mnogi znanstvenici
vole raditi u zatvorenom, -
10:47 - 10:50pa ne grade stvarne modele
-
10:50 - 10:52nego računalne simulacije.
-
10:52 - 10:55Ali računalne simulacije donekle su modeli.
-
10:55 - 10:57Oni su izrađeni pomoću matematike,
-
10:57 - 11:00te kao i stvarni modeli
iz devetnaestog stoljeća -
11:00 - 11:04vrlo važni za razmišljanje o uzrocima.
-
11:04 - 11:07Jedno od velikih nepoznanica
su klimatske promjene -
11:07 - 11:08i imamo mnoštvo dokaza
-
11:08 - 11:10da se Zemlja zagrijava.
-
11:10 - 11:13Crna linija na slajdu pokazuje
-
11:13 - 11:15mjerenja koja su znanstvenici dobili
-
11:15 - 11:17u proteklih 150 godina
-
11:17 - 11:18a pokazuju da se temperatura Zemlje
-
11:18 - 11:20jednoliko povećava
-
11:20 - 11:23i možemo vidjeti
da u posljednjih 50 godina -
11:23 - 11:24postoji dramatični porast
-
11:24 - 11:27od gotovo jednog Celzijevog stupnja,
-
11:27 - 11:29ili skoro dva stupnja po Farenheitu.
-
11:29 - 11:32Što pokreće tu promjenu?
-
11:32 - 11:34Kako možemo znati što uzrokuje
-
11:34 - 11:35primjetno zatopljenje?
-
11:35 - 11:37Znanstvenici ovo mogu prikazati
-
11:37 - 11:40pomoću računalne simulacije.
-
11:40 - 11:42Dijagram prikazuje računalnu simulaciju
-
11:42 - 11:44koja uzima u obzir različite faktore
-
11:44 - 11:47za koje znamo da utječu na klimu na Zemlji,
-
11:47 - 11:50kao što su sulfati iz onečišćenog zraka,
-
11:50 - 11:53vulkanska prašina od vulkanskih erupcija,
-
11:53 - 11:55promjene u Sunčevu zračenju,
-
11:55 - 11:57i staklenički plinovi.
-
11:57 - 11:59Postavilo se pitanje
-
11:59 - 12:03koje će raspon varijabli stavljen u mdoel
-
12:03 - 12:06prikazati ono što vidimo u stvarnom životu?
-
12:06 - 12:08Ovdje je stvarni život u crnoj boji.
-
12:08 - 12:10A ovdje u svjetlo sivoj boji,
-
12:10 - 12:12i odgovor je
-
12:12 - 12:16model koji uključuje je odgovor E na SAT-u,
-
12:16 - 12:18sve navedeno.
-
12:18 - 12:20Jedini je način na koji možemo prikazati
-
12:20 - 12:22dobivena temperaturna mjerenja
-
12:22 - 12:24ako promatramo zajedno sve navedeno,
-
12:24 - 12:26uključujući i stakleničke plinove,
-
12:26 - 12:28pa možemo vidjeti da porast
-
12:28 - 12:30stakleničkih plinova prati
-
12:30 - 12:32dramatični porast temperature
-
12:32 - 12:34u posljednjih 50 godina.
-
12:34 - 12:36Zato klimatolozi tvrde
-
12:36 - 12:39da nije samo da znamo
da se klimatske promjene događaju, -
12:39 - 12:42već su staklenički plinovi uveliko
-
12:42 - 12:45razlog za ova zbivanja.
-
12:45 - 12:47Budući da postoje različite stvari
-
12:47 - 12:49kojima se znanstvenici bave,
-
12:49 - 12:52filozof Paul Feyerabend je rekao:
-
12:52 - 12:54„Jedino načelo u znanosti
-
12:54 - 12:58koje ne koči napredak je: Sve je dopušteno.“
-
12:58 - 13:00Ovaj je citat često
bio uzet iz konteksta -
13:00 - 13:03jer Feyerabend nije želio reći
-
13:03 - 13:05da je u znanosti sve dopušteno.
-
13:05 - 13:06Želio je zapravo reći,
-
13:06 - 13:08cijeli citat ide ovako:
-
13:08 - 13:10„Ako me natjerate da kažem
-
13:10 - 13:12koja je znanstvena metoda
-
13:12 - 13:15ja bih rekao: sve je dopušteno.““
-
13:15 - 13:16Želio je reći
-
13:16 - 13:19Da znanstvenici rade različite stvari.
-
13:19 - 13:21Znanstvenici su kreativni.
-
13:21 - 13:23Ovo povlači za sobom pitanje:
-
13:23 - 13:27Ako znanstvenici ne koriste
jedinstvenu metodu -
13:27 - 13:29kako onda odlučuju
-
13:29 - 13:30Što je točno, a što ne?
-
13:30 - 13:32Tko odlučuje?
-
13:32 - 13:34Odgovor je, znanstvenici odlučuju
-
13:34 - 13:37na temelju procjene dokaza.
-
13:37 - 13:40Znanstvenici prikupljaju
dokaze na različite načine, -
13:40 - 13:42ali kako god ih prikupili,
-
13:42 - 13:45podvrgavaju ih temeljitom ispitivanju.
-
13:45 - 13:47Ovo je navelo sociologa Roberta Mertona
-
13:47 - 13:49da se usredotoči na pitanje
kako znanstvenici -
13:49 - 13:51ispituju podatke i dokaze
-
13:51 - 13:54a to rade na način koji se zove
-
13:54 - 13:56„organizirani skepticizam“.
-
13:56 - 13:58Smatrao je to organiziranim
-
13:58 - 13:59jer znanstvenici to rade zajedno
-
13:59 - 14:01kao grupa
-
14:01 - 14:04i skeptično, jer tome pristupaju
-
14:04 - 14:05s nepovjerenjem.
-
14:05 - 14:07To znači da je težina dokaza
-
14:07 - 14:09na osobi s novim tvrdnjama.
-
14:09 - 14:13U tom smislu je znanost
u suštini konzervativna. -
14:13 - 14:15Teško je uvjeriti znanstvenu zajednicu
-
14:15 - 14:19da kaže:
„Da, znamo nešto i to je istinito.“ -
14:19 - 14:21Unatoč popularnosti koncepta
-
14:21 - 14:23o radikalnim promjenama mišljenja
-
14:23 - 14:24ipak uočavamo da su
-
14:24 - 14:27vrlo velike promjene
u znanstvenom mišljenju -
14:27 - 14:31relativno rijetke u povijesti znanosti.
-
14:31 - 14:34To nas u konačnici vodi do sljedećeg:
-
14:34 - 14:38Ako znanstvenici
kolektivno prosuđuju dokaze, -
14:38 - 14:41to dovodi povjesničare na pitanje
-
14:41 - 14:42postojanja konsenzusa,
-
14:42 - 14:44a na kraju i tvrdnje
-
14:44 - 14:46da je znanost,
-
14:46 - 14:48i znanstvena spoznaja
-
14:48 - 14:51jednoglasna odluka znanstvenih stručnjaka,
-
14:51 - 14:53koji kroz proces temeljitog proučavanja,
-
14:53 - 14:55zajedničkog promatranja,
-
14:55 - 14:57procjenjuju dokaze
-
14:57 - 14:59i dolaze do zaključka o tome
-
14:59 - 15:02je li nešto jest ili nije.
-
15:02 - 15:04Stoga znanstveno mišljenje možemo shvatiti
-
15:04 - 15:06kao jednoglasnu odluku stručnjaka.
-
15:06 - 15:07Također možemo promatrati znanost
-
15:07 - 15:09kao neku vrstu porote,
-
15:09 - 15:12osim sto je to posebna vrsta porote.
-
15:12 - 15:14To nije porota vaših vršnjaka,
-
15:14 - 15:16nego porota štrebera.
-
15:16 - 15:19Porota muškaraca i žena s doktoratom,
-
15:19 - 15:22i za razliku od uobičajene porote,
-
15:22 - 15:23koja ima samo dva izbora
-
15:23 - 15:26kriv ili nije kriv,
-
15:26 - 15:29znanstvena porota ima brojne izbore.
-
15:29 - 15:32Znanstvenici mogu reći
da je nešto istinito. -
15:32 - 15:35Ili mogu reći da je to neistinito.
-
15:35 - 15:37Ili da je to možda istinito
-
15:37 - 15:40Ali potrebno je još posla
i prikupiti više dokaza. -
15:40 - 15:42I mogu reći da je nešto možda istinito,
-
15:42 - 15:44ali se ne zna odgovor na pitanje
-
15:44 - 15:45pa će se ostaviti sa strane
-
15:45 - 15:48i vratiti se tomu kasnije.
-
15:48 - 15:52Za to znanstvenici
kažu da je beskompromisno. -
15:52 - 15:54Ovo nas vodi do zadnjeg problema:
-
15:54 - 15:57Ako je znanost ono
što znanstvenici kažu da je, -
15:57 - 16:00nije li to onda poziv na autoritet?
-
16:00 - 16:01Nisu li nas u školi učili
-
16:01 - 16:04da je poziv na autoritet logična pogreška?
-
16:04 - 16:07Ovdje stoji paradoks moderne znanosti,
-
16:07 - 16:10paradoks zaključka do kojeg su došli
-
16:10 - 16:12povjesničari,filozofi i sociolozi,
-
16:12 - 16:16da je znanost pozivanje na autoritet,
-
16:16 - 16:19ali ne autoritet pojedinca
-
16:19 - 16:22bez obzira koliko pametan bio
-
16:22 - 16:26Kao Platon, Sokrat ili Einstein.
-
16:26 - 16:29Ona je autoritet cijele zajednice.
-
16:29 - 16:32Zamislite to kao
neku vrstu mudrosti gomile, -
16:32 - 16:36ali vrlo posebne gomile.
-
16:36 - 16:38Znanost se poziva na autoritet
-
16:38 - 16:40ali se ne temelji na pojedincu
-
16:40 - 16:42bez obzira koliko on bio pametan.
-
16:42 - 16:44Temelji se na zajedničkoj mudrosti
-
16:44 - 16:47kolektivnom znanju i radu
-
16:47 - 16:49svih znanstvenika koji su radili
-
16:49 - 16:51na određenom problemu.
-
16:51 - 16:54Znanstvenici imaju neku
vrstu kolektivnog nepovjerenja, -
16:54 - 16:56"pokaži mi" kulturu,
-
16:56 - 16:58prikazana ovom ženom
-
16:58 - 17:01koja pokazuje kolegama svoje dokaze.
-
17:01 - 17:03Ovi ljudi, naravno,
ne izgledaju kao znanstvenici -
17:03 - 17:05Jer izgledaju previše sretno.
-
17:05 - 17:09(Smijeh)
-
17:09 - 17:14Ovo me vodi do konačnog zaključka.
-
17:14 - 17:16Mnogi od nas ustaju ujutro.
-
17:16 - 17:18Vjeruju svojim autima.
-
17:18 - 17:19Kad razmislimo o tome, ja sam s Manhattana,
-
17:19 - 17:21ovo je loša analogija,
-
17:21 - 17:23ali mnogi Amerikanci koji nisu s Manhattana
-
17:23 - 17:25ustaju ujutro i ulaze u auto
-
17:25 - 17:28upale auto i on radi
-
17:28 - 17:30Nevjerojatno dobro.
-
17:30 - 17:32Moderni se automobili rijetko kada pokvare
-
17:32 - 17:35Zašto je to tako?
Zašto auti rade tako dobro? -
17:35 - 17:38To nije zbog genijalnosti Henryja Forda
-
17:38 - 17:41Karla Benza ili Elona Muska.
-
17:41 - 17:43Nago zato što su moderni automobili
-
17:43 - 17:48proizvod više od sto godina rada
-
17:48 - 17:50stotina i tisuća
-
17:50 - 17:51pa i desetaka tisuća ljudi.
-
17:51 - 17:53Moderni je automobil proizvod
-
17:53 - 17:56zajedničkog rada, znanja i iskustva
-
17:56 - 17:58svakog muškarca i žene koji je ikad radio
-
17:58 - 18:00na autu,
-
18:00 - 18:03a pouzdanost tehnologije rezultat je
-
18:03 - 18:05zajedničkog truda.
-
18:05 - 18:08Ne profitiramo samo od genijalnosti Benza
-
18:08 - 18:09Forda i Muska,
-
18:09 - 18:12nego i zajedničke
inteligencije i teškog rada -
18:12 - 18:14svih ljudi koji su ikad radili
-
18:14 - 18:16na modernom autu.
-
18:16 - 18:18Isto vrijedi i za znanost,
-
18:18 - 18:21samo što je puno starija.
-
18:21 - 18:23Temelj povjerenja u znanost kao i
-
18:23 - 18:26temelj povejerenja u tehnologiju,
-
18:26 - 18:30ali i temelj vjerovanja svemu ostalome
-
18:30 - 18:32je iskustvo.
-
18:32 - 18:34To ne bi trebalo biti slijepo vjerovanje
-
18:34 - 18:37kao ni slijepo vjerovanje u bilo što
-
18:37 - 18:40Povjerenje u znanost kao znanost po sebi
-
18:40 - 18:42trebalo bi biti utemeljeno na dokazu
-
18:42 - 18:43a to znači da bi znanstvenici
-
18:43 - 18:45trebali postati bolji komunikatori.
-
18:45 - 18:48Trebali bi objašnjavati
ne samo ono što znaju -
18:48 - 18:50nego i kako to znaju
-
18:50 - 18:54što znači da mi trebamo
postati bolji slušatelji. -
18:54 - 18:55Hvala lijepa.
-
18:55 - 18:57(Pljesak)
- Title:
- Zašto bismo trebali vjerovati znanstvenicima?
- Speaker:
- Naomi Oreskes
- Description:
-
Mnogi veliki svjetski problemi zahtjevaju postavljanje pitanja znanstvenika, ali zašto bismo im trebali vjerovati? Povjesničarka znanosti Naomi Oreskes duboko razmišlja o našem odnosu prema vjeri i ističe tri problema s uobičajenim stajalištima prema znanstvenim istraživanjima i daje svoje obrazloženje zašto bismo trebali vjerovati znanosti.
- Video Language:
- English
- Team:
- closed TED
- Project:
- TEDTalks
- Duration:
- 19:14
Retired user approved Croatian subtitles for Why we should trust scientists | ||
Retired user edited Croatian subtitles for Why we should trust scientists | ||
Retired user edited Croatian subtitles for Why we should trust scientists | ||
Retired user edited Croatian subtitles for Why we should trust scientists | ||
Retired user edited Croatian subtitles for Why we should trust scientists | ||
Retired user edited Croatian subtitles for Why we should trust scientists | ||
Retired user accepted Croatian subtitles for Why we should trust scientists | ||
Retired user edited Croatian subtitles for Why we should trust scientists |