Thomas Insel: K novom razumijevanju mentalnih bolesti
-
0:01 - 0:03Počnimo s dobrim vijestima...
-
0:03 - 0:06Dobra vijest ima veze s time što,
-
0:06 - 0:08na temelju biomedicinskih istraživanja,
-
0:08 - 0:12znamo o onome što je promijenilo ishode
-
0:12 - 0:15mnogih ozbiljnih bolesti?
-
0:15 - 0:17Počnimo s leukemijom...
-
0:17 - 0:19Akutna limfoblastična leukemija, ALL,
-
0:19 - 0:22najčešći je rak u djece.
-
0:22 - 0:24Kada sam bio student,
-
0:24 - 0:28stupanj smrtnosti bio je oko 95%.
-
0:28 - 0:31Danas, nekih 25-30 godina kasnije, govorimo o
-
0:31 - 0:34stupnju smrtnosti koji je smanjen za 85%.
-
0:34 - 0:37Svake se godine šest tisuća djece
-
0:37 - 0:41koja bi prije umrla od ove bolesti - izliječi.
-
0:41 - 0:43Ako želite stvarno velike brojeve,
-
0:43 - 0:46pogledajte brojeve u vezi s bolestima srca.
-
0:46 - 0:48Srčane bolesti bile su najveći ubojica,
-
0:48 - 0:49posebno muškaraca u njihovim 40-ima.
-
0:49 - 0:53Danas vidimo 63%-tno smanjenje smrtnosti
-
0:53 - 0:55uslijed srčanih bolesti.
-
0:55 - 1:00Izvanredno! 1,1 milijun smrtnih slučajeva
izbjegnutih svake godine. -
1:00 - 1:02AIDS je, nevjerojatno, tek prošlog mjeseca
-
1:02 - 1:05nazvan kroničnom bolesti,
-
1:05 - 1:08što znači da se ne očekuje da će 20-godišnjak
koji se zarazi HIV-om -
1:08 - 1:12živjeti tjednima, mjesecima ili par godina,
-
1:12 - 1:14kao što smo rekli prije samo jednog desetljeća,
-
1:14 - 1:16već se pretpostavlja da će živjeti desetljećima
-
1:16 - 1:21te vjerojatno umrijeti u svojim 60-ima ili 70-ima
iz posve drugih razloga. -
1:21 - 1:24To su jednostavno izvanredne,
izvanredne promjene -
1:24 - 1:26u izgledima u slučaju nekih od najvećih ubojica.
-
1:26 - 1:28A jedan poseban,
-
1:28 - 1:30za kojeg vjerojatno ne znate - moždani udar -
-
1:30 - 1:32koji je, zajedno sa srčanim udarom,
-
1:32 - 1:34jedan od najvećih ubojica u ovoj zemlji,
-
1:34 - 1:36bolest je za koju danas znamo da,
-
1:36 - 1:39dovedete li osobu do hitne službe
-
1:39 - 1:41unutar tri sata od početka napada,
-
1:41 - 1:44oko 30% njih moći će napustiti bolnicu
-
1:44 - 1:47bez ikakvih posljedica.
-
1:47 - 1:49Izvanredne priče,
-
1:49 - 1:51one sa sretnim završecima,
-
1:51 - 1:54sve se svode na razumijevanje
-
1:54 - 1:58nečega o bolestima, što nam je omogućilo
-
1:58 - 2:01njihovo ranije otkrivanje i ranije djelovanje.
-
2:01 - 2:03Ranije otkrivanje, ranije djelovanje -
-
2:03 - 2:06to je bilanca ovih uspjeha.
-
2:06 - 2:09Nažalost, vijesti nisu u potpunosti dobre.
-
2:09 - 2:11Porazgovarajmo o jednoj drugoj priči,
-
2:11 - 2:13onoj vezanoj uz samoubojstvo.
-
2:13 - 2:16Ono, naravno, samo po sebi nije bolest.
-
2:16 - 2:19To je stanje, ili situacija
-
2:19 - 2:20koja vodi k smrti.
-
2:20 - 2:23Ono čega možda niste svjesni jest
koliko su ona rasprostranjena. -
2:23 - 2:28Svake se godine u SAD-u dogodi
38.000 samoubojstava. -
2:28 - 2:30Znači, jedno samoubojstvo svakih 15 minuta.
-
2:30 - 2:33Treći najčešći uzrok smrti ljudi
-
2:33 - 2:36u dobi od 15 do 25 godina.
-
2:36 - 2:38Nevjerojatna je to priča kad shvatite
-
2:38 - 2:41da je to dvaput češće od ubojstva
-
2:41 - 2:43i, zapravo, puno češći uzrok smrti
-
2:43 - 2:47no što su to prometne nesreće u ovoj zemlji.
-
2:47 - 2:49Kada govorimo o samoubojstvima,
-
2:49 - 2:53njima doprinose i medicinski razlozi,
-
2:53 - 2:55jer 90% samoubojstava
-
2:55 - 2:57povezano je s duševnim bolestima:
-
2:57 - 3:00depresijom, bipolarnim poremećajem,
shizofrenijom, -
3:00 - 3:03anoreksijom, graničnim poremećajem osobnosti.
Dug je popis -
3:03 - 3:05poremećaja koji doprinose,
-
3:05 - 3:09kao što sam ranije spomenuo,
često i u mlađoj dobi. -
3:09 - 3:12Ali, ne radi se samo o smrtnosti
uslijed ovih poremećaja. -
3:12 - 3:14Radi se i o pobolijevanju.
-
3:14 - 3:16Razmotrimo invalidnost
-
3:16 - 3:18koju Svjetska zdravstvena organizacija mjeri
-
3:18 - 3:22nečime što oni nazivaju
"Stopom izgubljenih godina zdravoga života". -
3:22 - 3:24To je vrsta mjerenja kakvog se nitko ne bi dosjetio
-
3:24 - 3:25osim ekonomista,
-
3:25 - 3:29samo što je ovo jedan od načina
da se otkrije što je izgubljeno -
3:29 - 3:32u smislu medicinski uzrokovane invalidnosti.
-
3:32 - 3:35Kao što vidite, gotovo 30%
-
3:35 - 3:37svih invalidnosti uzrokovanih
svim medicinskim uzrocima -
3:37 - 3:39može se pripisati psihičkim bolestima,
-
3:39 - 3:42neuropsihijatrijskim sindromima.
-
3:42 - 3:44Vjerojatno mislite kako to nema smisla.
-
3:44 - 3:47Mislim, rak izgleda puno ozbiljnije...
-
3:47 - 3:50Srčane bolesti čine se puno ozbiljnijima...
-
3:50 - 3:53No, možete vidjeti da su
one niže na ovom popisu, -
3:53 - 3:55što je razlog tome
da ovdje govorimo o invaliditetima. -
3:55 - 3:58Što je uzrok invaliditeta kod bolesti
-
3:58 - 4:02poput shizofrenije, bipolarnosti i depresije?
-
4:02 - 4:05Zašto su one prve na ovom popisu?
-
4:05 - 4:06Vjerojatno postoje tri razloga...
-
4:06 - 4:08Kao prvo, vrlo su raširene.
-
4:08 - 4:11Otprilike svaka peta osoba bolovat će
od jednog od ovih poremećaja -
4:11 - 4:14tijekom svog života.
-
4:14 - 4:16Drugi je razlog, naravno, taj što neke ljude
-
4:16 - 4:18ove bolesti istinski onesposobljuju,
-
4:18 - 4:21i to iznosi oko 4-5%, možda 1 od 20.
-
4:21 - 4:25Međutim, ono što uistinu potiče ovakve razmjere,
ovako visoko pobolijevanje, -
4:25 - 4:28a donekle i visoku smrtnost,
-
4:28 - 4:32činjenica je da se te bolesti
očituju vrlo rano u životu. -
4:32 - 4:35Bolest će se u 50% slučajeva
pojaviti prije 14. godine, -
4:35 - 4:38u 75% slučajeva prije 24. godine...
-
4:38 - 4:41Poprilično različito od onoga što mislimo
-
4:41 - 4:44kada govorimo o raku ili o bolestima srca,
-
4:44 - 4:47o dijabetesu, visokom krvnom tlaku –
o većini bolesti -
4:47 - 4:51koje smatramo glavnim izvorima
pobolijevanja i smrtnosti. -
4:51 - 4:57One su doista kronični poremećaji u mladih ljudi.
-
4:57 - 5:00Započeo sam rekavši vam da postoje dobre vijesti.
-
5:00 - 5:02Ovo očito nije jedna od njih.
-
5:02 - 5:05Ovo je možda najteži dio,
-
5:05 - 5:07i, na neki način, moje priznanje.
-
5:07 - 5:13Moj posao je, zapravo, osigurati napredak
-
5:13 - 5:15u vezi sa svim ovim poremećajima.
-
5:15 - 5:17Radim za federalnu vladu.
-
5:17 - 5:19Zapravo, radim za vas. Vi me plaćate.
-
5:19 - 5:21Možda ćete u ovom trenutku,
kada znate što radim, -
5:21 - 5:23ili možda ono što nisam uspio učiniti,
-
5:23 - 5:25pomisliti da bih vjerojatno trebao dobiti otkaz.
-
5:25 - 5:28To svakako mogu razumjeti.
-
5:28 - 5:30Ali, ono što želim predložiti,
i razlog zašto sam ovdje jest -
5:30 - 5:33reći vam da mislim da ćemo uskoro biti
-
5:33 - 5:38u veoma drugačijem svijetu,
što se ovih bolesti tiče. -
5:38 - 5:41Dosad sam vam govorio o mentalnim poremećajima,
-
5:41 - 5:43o bolestima uma.
-
5:43 - 5:46Danas to, zapravo, postaje
prilično nepopularan izraz -
5:46 - 5:48i ljudi misle da je, iz kojeg god razloga,
-
5:48 - 5:52politički korektnije koristiti izraz
"ponašajni poremećaji" -
5:52 - 5:56i govoriti o njima kao o poremećajima ponašanja.
-
5:56 - 5:58Pošteno.
Oni jesu poremećaji ponašanja, -
5:58 - 6:00i oni jesu poremećaji uma.
-
6:00 - 6:02Međutim, ono što vam želim predložiti je
-
6:02 - 6:04to da oba ova izraza,
-
6:04 - 6:07koja koristimo i dulje od stoljeća,
-
6:07 - 6:10zapravo danas priječe napredak.
-
6:10 - 6:14Ono što moramo pojmovno učiniti
da bismo uznapredovali jest -
6:14 - 6:19promisliti o ovim poremećajima
kao o poremećajima mozga. -
6:19 - 6:21Neki od vas će reći:
-
6:21 - 6:23„O moj Bože, evo ga opet.
-
6:23 - 6:26Slušat ćemo o biokemijskoj neravnoteži,
-
6:26 - 6:28ili o lijekovima,
-
6:28 - 6:33ili o veoma pojednostavljenom shvaćanju
-
6:33 - 6:36koje će pretvoriti naše subjektivno iskustvo
-
6:36 - 6:42u molekule, ili možda u neku vrstu
-
6:42 - 6:45vrlo plošnog, jednodimenzionalnog shvaćanja
-
6:45 - 6:49što znači imati depresiju ili shizofreniju.
-
6:49 - 6:53Kada govorimo o mozgu, on je sve samo ne
-
6:53 - 6:57jednodimenzionalan, pojednostavljen ili redukcionistički.
-
6:57 - 7:00Ovisi, naravno, o tome na kojoj razini
-
7:00 - 7:02ili u kolikom opsegu želite razmišljati...
-
7:02 - 7:08No, mozak je organ nadrealne složenosti.
-
7:08 - 7:12Tek počinjemo shvaćati
-
7:12 - 7:14kako ga uopće proučavati,
bilo da mislimo o -
7:14 - 7:16100 milijardi neurona u kori velikog mozga,
-
7:16 - 7:19ili o 100 bilijuna sinapsi
-
7:19 - 7:21koje sve povezuju.
-
7:21 - 7:25Tek smo počeli pokušavati iznaći načine
-
7:25 - 7:28kako razumjeti taj veoma složeni stroj
-
7:28 - 7:31koji na izvanredne načine procesira informacije,
-
7:31 - 7:34i kako upotrijebiti naš um da bismo razumjeli
-
7:34 - 7:37taj vrlo složeni mozak
koji podržava naše vlastite misli. -
7:37 - 7:40Doista je okrutan evolucijski trik
-
7:40 - 7:43što jednostavno nemamo mozak
-
7:43 - 7:46udešen dovoljno dobro da bi razumio samoga sebe.
-
7:46 - 7:49Na neki način, čini se da
-
7:49 - 7:51kada ste u sigurnoj zoni proučavanja
ponašanja ili spoznavanja, -
7:51 - 7:53nečega što možete promatrati,
-
7:53 - 7:56to se na neki način čini
pojednostavljenijim i reduciranijim -
7:56 - 8:01od pokušaja da se pozabavimo
ovim vrlo složenim, zagonetnim organom -
8:01 - 8:03kojega tek započinjemo pokušavati shvaćati.
-
8:03 - 8:07U slučaju moždanih poremećaja
-
8:07 - 8:09o kojima sam vam govorio -
-
8:09 - 8:11depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja,
-
8:11 - 8:13posttraumatskog stresnog poremećaja -
-
8:13 - 8:16iako ne razumijemo u potpunosti
-
8:16 - 8:20o kakvim se abnormalnim procesima radi,
-
8:20 - 8:22ili kako se mozak ponaša kod ovih bolesti,
-
8:22 - 8:25uspjeli smo dosad identificirati
-
8:25 - 8:27neke od razlika u poveznicama,
ili neke od oblika -
8:27 - 8:30po kojima se razlikuju "sklopovlja"
-
8:30 - 8:32kod ljudi s takvim poremećajima.
-
8:32 - 8:34To zovemo ljudski konektom...
-
8:34 - 8:36Možete ga zamisliti
-
8:36 - 8:38kao živčani dijagram mozga.
-
8:38 - 8:40Čut ćete više o tome za nekoliko minuta...
-
8:40 - 8:43Ovdje je važno da kada počnete promatrati
-
8:43 - 8:47ljude s ovakvim poremećajima -
svakog petog među nama -
8:47 - 8:49koji na neki način pati -
-
8:49 - 8:51otkrit ćete mnogo raznolikosti
-
8:51 - 8:54u strukturi mozga.
-
8:54 - 8:57No, postoje neki predvidljivi uzorci,
i ti su uzorci -
8:57 - 9:01rizični čimbenici u razvitku
jednog od ovih poremećaja. -
9:01 - 9:04Ovo se malo razlikuje od toga kako
zamišljamo moždane poremećaje -
9:04 - 9:06poput Huntingtonove, Parkinsonove
ili Alzheimerove bolesti, -
9:06 - 9:09kod kojih je uništen dio moždane kore.
-
9:09 - 9:12Ovdje govorimo o prometnim gužvama,
ponekad i o obilaženjima, -
9:12 - 9:15a ponekad o problemima zbog toga
kako su neke stvari povezane, -
9:15 - 9:16i toga kako mozak funkcionira.
-
9:16 - 9:19Ako želite, možete to usporediti,
-
9:19 - 9:22s infarktom miokarda, srčanim udarom,
-
9:22 - 9:24kod kojega je dio srčanog tkiva mrtav,
-
9:24 - 9:28naspram aritmije, kod koje organ
jednostavno ne funkcionira -
9:28 - 9:30zbog komunikacijskih problema unutar njega.
-
9:30 - 9:32I jedan i drugi će vas ubiti,
no samo u jednom -
9:32 - 9:34pronaći ćete veliku leziju.
-
9:34 - 9:37Dok razmišljamo o ovome,
vjerojatno je, zapravo, bolje -
9:37 - 9:40zadubiti se malo u određeni poremećaj,
recimo, u shizofreniju. -
9:40 - 9:43Mislim da je ona dobar primjer
-
9:43 - 9:46koji će nam pomoći razumjeti zašto je važno
smatrati je moždanim poremećajem. -
9:46 - 9:50Ovo su snimke Judy Rapoport i njezinih kolega
-
9:50 - 9:52iz Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje,
-
9:52 - 9:56na kojima su proučavali djecu s vrlo rano
manifestiranom shizofrenijom. -
9:56 - 9:57Na samom vrhu možete uočiti
-
9:57 - 10:00područja koja su crvena, narančasta, žuta...
-
10:00 - 10:02Na tim mjestima manjka sive tvari.
-
10:02 - 10:04Pratili su ih tijekom 5 godina i
-
10:04 - 10:06uspoređivali s kontrolnom dobnom skupinom.
-
10:06 - 10:08Možete vidjeti, posebno u područjima poput
-
10:08 - 10:10dorzolateralnog prefrontalnog korteksa
-
10:10 - 10:14ili gornjeg temporalnog girusa...
Popriličan je gubitak sive tvari! -
10:14 - 10:16I važno je, pokušate li ovo nekako uobličiti,
-
10:16 - 10:18zamislite normalan razvoj
-
10:18 - 10:21kao gubitak moždane mase,
gubitak sive tvari... -
10:21 - 10:25Ono što se kod shizofrenije zbiva
jest prevelik gubitak. -
10:25 - 10:26I jednom, kad previše tvari propadne,
-
10:26 - 10:29prijeđete granicu, a radi se o pragu
-
10:29 - 10:33na kojemu kažemo da je osoba oboljela,
-
10:33 - 10:35jer pokazuje ponašajne simptome
-
10:35 - 10:37poput halucinacija i deluzija.
-
10:37 - 10:39To možemo promatrati.
-
10:39 - 10:44Međutim, pažljivije pogledajte i
vidjet ćete da su prešli različite pragove. -
10:44 - 10:47Prešli su moždani prag mnogo ranije,
-
10:47 - 10:50ne u 22. ili 20. godini,
-
10:50 - 10:53već i u 15. ili 16. može se zamijetiti
-
10:53 - 10:56da je razvojni tok poprilično različit
-
10:56 - 10:59na razini mozga, ne na razini ponašanja.
-
10:59 - 11:01Zašto je to važno?
Pa, najprije zato što je -
11:01 - 11:04kod moždanih poremećaja
ponašanje zadnje koje se mijenja. -
11:04 - 11:07To nam je poznato kod Alzheimerove,
Parkinsonove i Huntingtonove bolesti. -
11:07 - 11:10U mozgu se promjene zbivaju
i više od desetljeća -
11:10 - 11:15prije no što zamijetite prve znakove
promjena u ponašanju. -
11:15 - 11:18Današnja nam tehnologija dopušta da otkrijemo
-
11:18 - 11:22te moždane promjene puno ranije,
puno prije no što se simptomi pojave. -
11:22 - 11:25Ali najvažnije, vratimo se na početak.
-
11:25 - 11:29Dobre su vijesti u medicini
-
11:29 - 11:32rana dijagnostika, rano djelovanje.
-
11:32 - 11:35Kad bismo čekali sve do srčanog udara,
-
11:35 - 11:39žrtvovali bismo 1,1 milijun života
-
11:39 - 11:42svake godine u ovoj zemlji.
-
11:42 - 11:44Upravo to činimo danas
-
11:44 - 11:49kad odlučimo da svatko s jednim
od ovih moždanih poremećaja, -
11:49 - 11:52poremećaja moždanih sklopova,
ima poremećaj ponašanja. -
11:52 - 11:55Čekamo da se ponašanje manifestira.
-
11:55 - 12:00To nije rana dijagnostika. To nije rano djelovanje.
-
12:00 - 12:01Da raščistimo - nismo još uvijek
posve spremni za ovo. -
12:01 - 12:04Ne raspolažemo svim činjenicama.
Ne znamo čak ni -
12:04 - 12:07kakve ćemo alate koristiti,
-
12:07 - 12:11niti što ćemo točno svaki put tražiti
-
12:11 - 12:15kako bismo djelovali prije no što se
ponašanje promijeni. -
12:15 - 12:18Ali, ovo nam govori kako trebamo razmišljati,
-
12:18 - 12:20i kamo bismo trebali krenuti.
-
12:20 - 12:21Hoćemo li uskoro stići onamo?
-
12:21 - 12:24Mislim da će se to dogoditi
-
12:24 - 12:27tijekom sljedećih nekoliko godina...
Ali, želio bih završiti -
12:27 - 12:29s citatom o nastojanju da se predvidi
kako će se to dogoditi, -
12:29 - 12:32mišlju nekoga tko je puno razmišljao o promjenama
-
12:32 - 12:34u pojmovima i u promjenama u tehnologijama.
-
12:34 - 12:36„Uvijek precjenjujemo promjenu koja će se dogoditi
-
12:36 - 12:38u sljedeće dvije godine, a podcjenjujemo
-
12:38 - 12:42promjenu koja će se dogoditi u sljedećih deset.“
(Bill Gates) -
12:42 - 12:44Puno hvala.
-
12:44 - 12:46(Pljesak)
- Title:
- Thomas Insel: K novom razumijevanju mentalnih bolesti
- Speaker:
- Thomas Insel
- Description:
-
Zahvaljujući boljoj ranoj dijagnostici, danas su srčane bolesti uzrok 63% manje smrtnih slučajeva, no što je to bilo prije samo nekoliko desetljeća. Thomas Insel, direktor Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje, pita se: Možemo li isto učiniti i u slučaju depresije i shizofrenije? Prvi korak u ovom novom polju istraživanja, misaoni je zaokret: prestanimo misliti o njima kao o "mentalnim poremećajima" i počnimo ih doživljavati kao "moždane poremećaje" (Snimljeno na TEDxCaltech.)
- Video Language:
- English
- Team:
- closed TED
- Project:
- TEDTalks
- Duration:
- 13:03
Dimitra Papageorgiou approved Croatian subtitles for Toward a new understanding of mental illness | ||
Mladen Barešić accepted Croatian subtitles for Toward a new understanding of mental illness | ||
Mladen Barešić edited Croatian subtitles for Toward a new understanding of mental illness | ||
Mladen Barešić edited Croatian subtitles for Toward a new understanding of mental illness | ||
Mladen Barešić edited Croatian subtitles for Toward a new understanding of mental illness | ||
Mladen Barešić edited Croatian subtitles for Toward a new understanding of mental illness | ||
Mladen Barešić edited Croatian subtitles for Toward a new understanding of mental illness | ||
Mladen Barešić edited Croatian subtitles for Toward a new understanding of mental illness |