Alzheimerova bolest nije normalno starenje - i možemo ju izliječiti

Više od 40 milijuna ljudi diljem svijeta pati od Alzheimerove bolesti, a očekuje se i drastično povećanje tog broja u nadolazećim godinama. Nije bilo stvarnog napretka u borbi protiv ove bolesti od njezinog otkrića prije više od 100 godina.
Znanstvenik Samuel Cohen predstavlja nov proboj u istraživanju Alzheimerove bolesti, kao i poruku nade. "Alzheimer je bolest," Cohen kaže, "i možemo ju izliječiti."

1901. godine,

žena pod imenom Auguste je dovedena u
medicinsko utočište u Frankfurtu.

Auguste je bila u bunilu

i nije se mogla sjetiti najosnovnijih
detalja svog života.

Ime njezinog liječnika je bilo Alois.

Alois nije znao kako pomoći Auguste,

ali ju je promatrao dok, nažalost,
nije umrla 1906. godine.

Nakon što je umrla, Alois je napravio
autopsiju

i pronašao čudne plakove i petlje u
Augustinom mozgu --

kakve nikad prije nije vidio.

Evo još upadljivije stvari.

Da je Auguste živjela u današnje doba,

ne bi joj mogli pomoći više nego Alois
prije 114 godina.

Alois je bio dr. Alois Alzheimer.

A Auguste Deter

prva pacijentica kojoj je dijagnosticirano
ono što danas nazivamo Alzheimerova bolest.

Od 1901. godine medicina je mnogo
napredovala.

Otkrili smo antibiotike i cjepiva
koje nas štite od infekcija,

mnoge postupke za liječenje raka,
antiretroviruse za HIV,

stotine za bolesti srca i mnogo više.

No, nismo nimalo napredovali
u liječenju Alzheimerove bolesti.

Ja sam dio tima znanstvenika

koji više od desetljeća rade na tome da
pronađu lijek za Alzheimerovu bolest.

Tako da ja razmišljam o tome cijelo
vrijeme.

Alzheimerova bolest trenutno pogađa
40 milijuna ljudi diljem svijeta.

A do 2050. godine, pogađat će
150 milijuna ljudi --

što će, usput, uključivati mnoge od vas.

Ako se nadate doživjeti više od 85 godina,

šansa da ćete dobiti Alzheimerovu bolest
je skoro jedan prema dva.

Drugim rječima, izgledi su da ćete
provesti svoje zlatne godine

bolujući od Alzheimerove bolesti

ili pomažući u skrbi za prijatelja ili
voljenu osobu koja boluje od iste bolesti.

Dosad samo u SAD-u,

troškovi skrbi za oboljele od Alzheimerove
bolesti iznose 200 milijardi svake godine.

Jedan od svakih pet Medicare
dolara odlazi na Alzheimera.

Ovo je najskuplja bolest današnjice,

a predviđa se peterostruko povećanje
troškova do 2050. godine,

kako baby boom generacija stari.

Možda vas iznenađuje, jednostavno rečeno,

da je Alzheimerova bolest jedan od najvećih
medicinskih i društvenih izazova naše generacije.

A relativno smo malo napravili povodom
toga.

U današnje vrijeme, od prvih 10
uzroka smrti diljem svijeta,

Alzheimerova bolest je jedina koju ne
možemo sprječiti, izliječiti ili pak usporiti.

Znanost iza Alzheimera razumijemo
manje nego ijednu drugu bolest

jer smo uložili manje vremena i novca
u njeno istraživanje.

Vlada SAD-a potroši 10 puta
više svake godine

na istraživanje raka u odnosu na
Alzheimerovu bolest

usprkos činjenici da je Alzheimerova
bolest skuplja

i uzrokuje sličan broj smrti
svake godine kao i rak.

Nedostatak resursa proizlazi iz
osnovnijeg uzroka:

nedostatak osvještenosti.

Evo, što malo ljudi zna, a svi bi trebali
znati:

Alzheimerovu bolest
možemo izliječiti.

Većim dijelom posljednjih 114 godina,

svi su, uključujući znanstvenike, zabunom
zamijenili Alzeheimera za starenje.

Mislili smo da je postati senilan

normalan i neizbježan dio starenja.

No, treba smo pogledati sliku

zdravo ostarjelog mozga u odnosu
na mozak Alzheimerovog pacijenta

da bi se vidjelo stvarno fizičko
oštećenje od ove bolesti.

Uz pokretanje ozbiljnog gubitka
pamćenja i mentalnih sposobnosti,

oštećenje mozga posljedicom
Alzheimerove bolesti

znatno smanjuje očekivanu životnu dob
i uvijek je smrtonosno.

Zapamtite da je Dr. Alzheimer pronašao
čudne plakove i petlje

u Augustinom mozgu prije jednog stoljeća.

Skoro cijelo stoljeće,
nismo znali mnogo o njima.

Danas znamo da ih sazdaju
molekule proteina.

Možete zamisliti molekulu proteina

kao komad papira koji se normalno može
saviti u složen komad origamija.

Pojedine točke na papiru su
ljepljive.

Kad ga se presavije točno, ti ljepljivi
djelovi završe u unutrašnjosti.

No, ponekad, stvari pođu po zlu, i neki
ljepljivi dijelovi završe na vanjskoj strani.

Ovo uzrokuje da se molekule proteina
međusobno spoje,

stvarajući grumenje koje naposljetku
postanu veliki plakovi i petlje.

To je ono što vidimo u mozgu pacijenta
Alzheimerove bolesti.

Posljednjih 10 godina na Sveučilištu
Cambridge smo proveli

pokušavajući razumijeti kako ove
neispravnosti funkcioniraju.

Postoji mnogo koraka, a identifikacija
koji korak treba blokirati je složena --

kao razoružavanje bombe.

Presjecanje jedne žice možda ne napravi
ništa.

Presjecanje nekih drugih možda aktivira
bombu.

Moramo pronaći pravi korak koji treba
blokirati,

i onda stvoriti lijek koji to radi.

Donedavno, većinom smo

presjecali žice i nadali se najboljem.

No, sada smo okupili raznovrsnu grupu
ljudi --

liječnike, biologe, genetičare, kemičare,
fizičare, inženjere i matematičare.

I zajedno smo uspjeli identificirati
kritičan korak u procesu

i sada testiramo novu klasu lijekova
koja bi blokirala posebno taj korak

i zaustavila bolest.

Sada ću vam pokazati neke od
posljednjih rezultata.

Nitko izvan našeg laboratorija
ih nije još vidio.

Pogledajmo neke snimke što se dogodi
kada testiramo ove nove lijekove na crvima.

Ovo su zdravi crvi,

i kao što možete vidjeti kreću se
normalno.

Ovi crvi, s druge strane,

imaju molekule proteina koje se
iznutra spajaju --

kao kod ljudi koji boluju od Alzheimera.

I vidite da su očigledno bolesni.

No, ako damo naš novi lijek ovim crvima
u ranoj fazi,

vidimo da su zdravi i
imaju normalni život vijek.

Ovo su samo početni pozitivni rezultati,
no istraživanje poput ovog

nam pokazuje da je Alzheimer bolest
koju možemo razumjeti i izliječiti.

Nakon 114 godina čekanja,

napokon postoji stvarna nada
koju možemo dostići

u sljedećih 10 ili 20 godina.

No, da bi ta nada narasla, da bi konačno
pobjedili Alzeimerovu bolest, trebamo pomoć.

Ovdje se ne radi o znanstvenicima
poput mene --

nego o vama.

Trebamo vas da proširite svijest
o tome da je Alzheimer bolest

i da ako se budemo trudili, možemo ju
pobjediti.

U slučaju drugih bolesti,

pacijenti i njihove obitelji su preuzeli
vodstvo za više istraživanja

i pritisnuli vlade, farmaceutsku
industriju,

znanstvenike i regulatore.

To je bilo esencijalno pri napretku u
liječenju HIV-a kasnih 1980-tih godina.

Danas, vidimo jednaku akciju protiv
raka.

No, Alzheimerovi pacijenti često ne
mogu pričati u svoje ime.

A njihove obitelji, skrivene žrtve,
koje skrbe o svojim voljenima danonoćno,

su često preiscrpljeni da bi izašli i
zagovarali promjenu.

Tako da je na vama.

Alzheimer nije, većim dijelom,
genetska bolest.

Svatko sa mozgom je pod rizikom.

Danas, postoji 40 milijuna pacijenata
poput Auguste,

koji ne mogu stvarati promjenu
koja im je potrebna.

Pomozite podići glas za njih,

i pomozite zahtjevati lijek.

Hvala vam.

(Pljesak)