Zašto je metrički sustav važan - Matt Anticole

Pogledaj cijelo predavanje: http://ed.ted.com/lessons/why-the-metric-system-matters-matt-anticole

Tijekom većine zabilježene ljudske povijesti, jedinice poput težine zrna ili duljine dlana nisu bile precizne i razlikovale su se od mjesta do mjesta. Sada, Dosljedne mjere su toliko uklopljene u našu svakodnevicu da je teško cijeniti kakvo su veliko postignuće za čovječanstvo one bile. Matt Anticole prati divlju povijest metričkog sustava.

Predavanje: Matt Anticole, animacija: Globizco

Što Francuska revolucija

ima s tim što je NASA slučajno srušila
letjelicu od 200 milijuna dolara

na površinu Marsa?

Zapravo sve.

Taj sudar se dogodio zbog greške

u pretvaranju
između dva sustava mjernih jedinica,

standardnih američkih jedinica

i njihovih S.I.,
ili metričkih, ekvivalenata.

Koja je povezanost
s Francuskom revolucijom?

Objasnimo.

Tijekom većine
zabilježene ljudske povijesti,

jedinice poput težine zrna ili
duljine ruke nisu bile precizne

i razlikovale su se od mjesta do mjesta.

Različita područja su koristila
različite jedinice.

A imala su
i potpuno različite brojevene sustave.

Do kasnog srednjeg vijeka,
hindu-arapski decimalni sustav

uglavnom je zamijenio
rimske brojeve i razlomke u Europi,

ali napori učenjaka poput Johna Wilkinsa
da promoviraju mjere na decimalnoj bazi

bile su manje uspješne.

S četvrt milijuna
različitih jedinica samo u Francuskoj,

svaka široko rasprostranjena promjena
bi zahtijevala masivan razdor.

I 1789, taj razdor se dogodio.

Vođe Francuske revolucije
nisu samo svrgnuli monarhiju.

Nastojali su u potpunosti
preobraziti društvo

u skladu s racionalnim načelima
prosvjetiteljstva.

Kad je nova vlada došla na vlast

sazvana je Akademija znanosti
da obnovi sustav mjerenja.

Stara mjerila zasnovana na proizvoljnim
autoritetima ili lokalnim tradicijama

zamijenjene su
matematičkim i prirodnim vezama.

Na primjer metar,
od grčke riječi za mjeru,

određen je kao 1/10,000,000
između Ekvatora i Sjevernog pola.

I novi metrički sustav bio je,
prema riječima Markiza de Condorceta,

"Za sve ljude, za sva vremena."

Standardiziranje mjera
imalo je političke prednosti

i za revolucionare.

Plemstvo više nije moglo namještati
jedinice da izvuče više novca od građana,

a vlada je mogla
učinkovitije skupljati porez.

A prebacivanje na novi republikanski
kalendar s tjednom od 10 dana

smanjilo je moć Crkve ukidanjem nedjelje.

Prihvaćanje novog sustava nije bilo lako.

Zapravo, bio je kaos.

Isprva su ljudi koristili
nove jedinice uz stare,

a republikanski kalendar
se s vremenom prestao koristiti.

Kad je Napoleon Bonaparte preuzeo vlast,

dopustio je malim poduzećima
da koriste tradicionalne mjere

izražene u metričkim jedinicama.

Ali je metrički sustav ostao
standard za službeno korišenje,

i raširio se diljem kontinenta,
zajedno s francuskim granicama.

Premda je Napoleonovo
carstvo trajalo osam godina

njegovo nasljeđe trajalo je puno dulje.

Neke europske zemlje su vratile stare
mjere nakon što su postale neovisne.

Druge su uočile vrijednost standardizacije

u dobu međunarodne trgovine.

Nakon što su Portugal i Nizozemska
dobrovoljno prihvatili metrički sustav

druge države su slijedile,

a kolonijalno carstvo
širilo je sustav svijetom.

Kao glavni suparnik Francuske,

Britanija se odupirala revolucionarnim
idejama i zadržala tradicionalne jedinice.

Ali tijekom sljedeća dva stoljeća
Britansko carstvo polako se mijenjalo,

prihvaćajući metrički sustav
kao moguće rješenje,

prije nego što ga je učinila službenim.

Međutim, ovaj prijelaz se dogodio
prekasno za 13 bivših kolonija

koje su već postale neovisne.

SAD je zapeo s engleskim
jedinicama iz kolonijalne prošlosti

i danas je jedna od samo tri države

koje nisu u potpunosti
prihvatile metrički sustav.

Unatoč brojnim inicijativama
za prijelaz na metrički sustav

mnogi Amerikanci smatraju
stope i funte intuitivnijima.

Ironično, neki smatraju da je nekoć
revolucionarni metrički sustav

simbol globalne usklađenosti.

Međutim, metrički sustav se gotovo
posvuda koristi u znanosti i medicini

te se i dalje razvija u skladu
sa svojim izvornim načelima.

Jako dugo su

brižno održavani fizički prototipovi
određivali standardne jedinice.

Ali zahvaljujući poboljšanju
tehnologije i preciznosti,

ovi predmeti s ograničenim pristupom
i nepouzdanim trajanjem

sada su zamijenjeni mjerama
zasnovanim na univerzalnim konstantama,

kao brzina svjetlosti.

Dosljedne mjere su toliko
uklopljene u našu svakodnevicu

da je teško cijeniti kakvo su veliko
postignuće za čovječanstvo one bile.

I baš kao što je nastao
iz političke revolucije,

metrički sustav ostaje ključan
za nadolazeće znanstvene revolucije.