Animacije nevidljive biologije | Dru Beri | TEDxSydney
-
0:15 - 0:20Pokazaću vam
zadivljujuće molekularne mašine -
0:21 - 0:24koje stvaraju živu materiju vašeg tela.
-
0:25 - 0:27Molekuli su stvarno, stvarno malecki.
-
0:27 - 0:29A kada kažem mali,
-
0:29 - 0:30stvarno to mislim.
-
0:31 - 0:34Manji su od talasne dužine svetlosti,
-
0:34 - 0:36pa zato ne postoji način
da ih direktno posmatramo. -
0:36 - 0:39Ali zahvaljujući nauci,
imamo prilično dobru predstavu -
0:39 - 0:41šta se događa na nivou molekula.
-
0:41 - 0:44Zato zapravo možemo
da vam pričamo o molekulima, -
0:44 - 0:47ali nemamo neposredan način
da vam pokažemo molekule. -
0:48 - 0:50Jedan način da to prevaziđemo
jeste slikanje. -
0:51 - 0:53Ova ideja nije stvarno nova.
-
0:53 - 0:55Naučnici su oduvek slikali,
-
0:55 - 0:57to je deo razmišljanja
i procesa pronalaženja. -
0:57 - 1:00Slikaju ono što posmatraju očima,
-
1:00 - 1:03koristeći tehnologije
kao što su teleskopi i mikroskopi, -
1:03 - 1:05i takođe ono o čemu razmišljaju.
-
1:06 - 1:08Izabrao sam dva poznata primera,
-
1:09 - 1:13jer su poznata po prikazivanju
nauke putem umetnosti. -
1:14 - 1:15Počeću sa Galilejem,
-
1:16 - 1:18on je koristio prvi teleskop na svetu
-
1:18 - 1:19da posmatra Mesec.
-
1:19 - 1:22Transformisao je način
na koji razmišljamo o Mesecu. -
1:23 - 1:24U 17. veku se smatralo
-
1:24 - 1:26da je Mesec savršena nebeska sfera.
-
1:27 - 1:29Ali je Galilej video da je to
stenovit, pust svet, -
1:30 - 1:33koji je prikazao na svojim akvarelima.
-
1:37 - 1:39Još jedan naučnik sa velikim idejama,
-
1:39 - 1:42velika zvezda biologije, je Čarls Darvin.
-
1:43 - 1:45Čuveni prikaz u njegovoj svesci
-
1:45 - 1:47on započinje komentarom
u gornjem levom uglu: ''Ja mislim,'' -
1:47 - 1:50a onda skicira prvo drvo života,
-
1:50 - 1:52što je njegovo viđenje
-
1:52 - 1:55opšte povezanosti svih vrsta,
svih živih stvari na Zemlji, -
1:55 - 1:57evolucionom istorijom,
-
1:57 - 2:00to je nastanak vrsta
putem prirodne selekcije -
2:00 - 2:02i odvajanje od populacije predaka.
-
2:05 - 2:07Čak i kao naučnik,
-
2:07 - 2:09išao sam na predavanja
molekularnih biologa -
2:09 - 2:12i bila su mi potpuno nerazumljiva,
-
2:12 - 2:14zbog svih složenih
tehničkih izraza i žargona -
2:14 - 2:16koji koriste za opis svog rada,
-
2:16 - 2:20dok nisam naišao na umetničke
radove Dejvida Gudsela, -
2:20 - 2:23koji je molekularni biolog
na Skrips institutu. -
2:23 - 2:24Na njegovim slikama
-
2:24 - 2:26je sve tačno i proporcionalno.
-
2:28 - 2:30Njegov rad mi je pojasnio
-
2:30 - 2:33kako izgleda molekularni svet u nama.
-
2:33 - 2:36U gornjem levom uglu
imate ovu žuto-zelenu površinu. -
2:36 - 2:38Ovo je presek kroz krv.
-
2:38 - 2:40Žuto-zeleni deo su krvne tečnosti,
-
2:40 - 2:43većinom voda, ali i antitela, šećeri,
-
2:43 - 2:44hormoni i ostalo.
-
2:45 - 2:47A crveni region je presek
kroz crvena krvna zrnca. -
2:47 - 2:49A ovi crveni molekuli su hemoglobini.
-
2:49 - 2:52Oni su stvarno crveni; to daje boju krvi.
-
2:52 - 2:54Hemoglobin deluje kao molekularni sunđer
-
2:54 - 2:56koji upija kiseonik u plućima
-
2:56 - 2:58i prenosi ga u druge delove tela.
-
2:58 - 3:01Inspirisala me je ova slika
pre mnogo godina, -
3:01 - 3:04pa sam se pitao da li bismo mogli
da koristimo kompjutersku grafiku -
3:04 - 3:06da predstavimo svet molekula.
-
3:06 - 3:07Kako bi to izgledao?
-
3:07 - 3:09Tako sam zapravo započeo.
-
3:12 - 3:13Hajde da počnemo.
-
3:14 - 3:17Ovo je DNK u klasičnoj formi
duplog heliksa. -
3:17 - 3:19Ovo je snimak dobijen
rendgenskom kristalografijom, -
3:19 - 3:21to je precizan model DNK.
-
3:21 - 3:24Ako odmotamo dupli heliks
i odvežemo dva lanca, -
3:24 - 3:26vidite ove stvari što liče na zupce.
-
3:26 - 3:27To su slova genetskog koda,
-
3:27 - 3:2925.000 gena koji su upisani u vašu DNK.
-
3:29 - 3:31O tome obično govore -
-
3:31 - 3:33o genetskom kodu - upravo na ovo misle.
-
3:33 - 3:36Ali želim da vam pričam
o drugom aspektu nauke o DNK, -
3:36 - 3:38a to je fizička priroda DNK.
-
3:38 - 3:42Ova dva lanca se pružaju
u suprotnim smerovima -
3:42 - 3:44iz razloga u koje sada neću ulaziti.
-
3:44 - 3:46Ali se fizički pružaju
u suprotnim smerovima, -
3:46 - 3:49što stvara brojne komplikacije
za vaše žive ćelije, -
3:50 - 3:51kao što ćete videti,
-
3:51 - 3:53a najviše kada se prepisuje DNK.
-
3:54 - 3:57Sada ću vam pokazati tačan prikaz
-
3:57 - 4:01stvarne mašine za replikaciju DNK
koja se sada odvija u vašem telu, -
4:01 - 4:03barem prema biologiji iz 2002.
-
4:04 - 4:06Znači DNK ulazi u mašineriju
za proizvodnju sa leve strane, -
4:07 - 4:10i sudara se sa ovim skupom,
ovim minijaturnim biohemijskim mašinama, -
4:10 - 4:13koje rastavljaju DNK lance
i prave tačnu kopiju. -
4:13 - 4:15Dolazi DNK
-
4:15 - 4:19i udara u ovu plavu, okruglu
strukturu sa rupom u sredini -
4:19 - 4:21i razdvaja se na dva dela.
-
4:22 - 4:24Jedan lanac je moguće direktno prepisati,
-
4:25 - 4:27možete videti ove stvari
koje se odmotavaju tamo na dnu. -
4:27 - 4:30Ali stvari nisu toliko jednostavne
za drugi lanac -
4:30 - 4:31jer se mora prepisivati unazad.
-
4:31 - 4:33Pa se okreće nanovo u ovim petljama
-
4:33 - 4:34i prepisuje deo po deo,
-
4:34 - 4:37stvarajući dva nova DNK molekula.
-
4:37 - 4:40Imate milijarde ovih mašina
-
4:40 - 4:42koje u ovom trenutku rade u vama,
-
4:42 - 4:44koje prepisuju vašu DNK
sa izuzetnom preciznošću. -
4:45 - 4:47To je tačan prikaz,
-
4:47 - 4:51i prilično tačna brzina za ono
što se događa u vama. -
4:51 - 4:53Izostavio sam ispravljanje grešaka
i mnogo drugih stvari. -
4:56 - 4:58Ovo je urađeno pre nekoliko godina.
-
4:58 - 4:59Hvala.
-
4:59 - 5:00(Aplauz)
-
5:00 - 5:02Ovo je urađeno pre nekoliko godina,
-
5:02 - 5:06ali ono što ću vam pokazati sledeće
je nova nauka, usavršena tehnologija. -
5:06 - 5:07Ponovo, počinjemo sa DNK.
-
5:07 - 5:10Ona se tu mrda i drma zbog
okolne supe od molekula, -
5:10 - 5:12koju sam sklonio kako biste mogli
nešto da vidite. -
5:13 - 5:15DNK ima oko dva nanometra u prečniku,
-
5:16 - 5:17što je stvarno veoma malo.
-
5:18 - 5:20Ali u svakoj vašoj ćeliji,
-
5:20 - 5:24svaki lanac DNK je dug oko
30 do 40 miliona nanometara. -
5:25 - 5:30Da bi DNK bila organizovana i da bi
pristup genetskom kodu bio regulisan, -
5:30 - 5:32obmotana je oko ovih
ljubičastih proteina - -
5:32 - 5:35ili sam ih ovde obeležio
ljubičastom bojom. -
5:35 - 5:36Zapakovana je i sva je na gomili.
-
5:36 - 5:39Sve ovo što se vidi je jedan
jedini lanac DNK. -
5:39 - 5:42Ovo ogromno pakovanje DNK
se zove hromozom. -
5:42 - 5:45Vratićemo se ubrzo na hromozome.
-
5:45 - 5:47Približavamo se, udaljavamo se,
-
5:47 - 5:49kroz nuklearnu poru,
-
5:49 - 5:53koja čini prolaz u deo koji sadrži svu DNK
-
5:53 - 5:54koji se naziva jedro.
-
5:54 - 5:56Sve što se vidi ovde
-
5:56 - 6:00se predaje ceo jedan semestar
na biologiji, a ja imam sedam minuta. -
6:00 - 6:03Znači to nećemo moći danas da stignemo?
-
6:03 - 6:04Kažu mi: ''Ne.''
-
6:05 - 6:09Ovako izgleda živa ćelija posmatrana
kroz svetlosni mikroskop. -
6:09 - 6:13Snimana je u toku dugog perioda vremena,
zato možete da vidite da se kreće. -
6:13 - 6:15Omotač jezgra se razgrađuje.
-
6:15 - 6:18Ove stvari u obliku kobasica su
hromozomi i fokusiraćemo se na njih. -
6:18 - 6:20Oni se kreću na ovaj zanimljiv način,
-
6:20 - 6:22a fokusirani su na ove male crvene tačke.
-
6:23 - 6:26Kada ćelija oseti da je spremna,
-
6:26 - 6:28dolazi do razdvajanja hromozoma.
-
6:28 - 6:30Jedan komplet DNK odlazi na jednu stranu,
-
6:30 - 6:32a druga strana dobija drugi komplet DNK -
-
6:32 - 6:34identične kopije DNK.
-
6:34 - 6:35A onda se ćelija deli po sredini
-
6:35 - 6:37I opet, imate milijarde ćelija
-
6:37 - 6:40koje prolaze kroz ovaj proces
upravo sada u vama. -
6:40 - 6:43Sada ćemo se vratiti nazad
i fokusirati se na hromozome -
6:43 - 6:46i pogledati i opisati njihovu strukturu.
-
6:46 - 6:49Opet smo ovde na tom
ekvatorskom polu ćelije. -
6:50 - 6:51Hromozomi se poređaju.
-
6:51 - 6:53Izolovaćemo samo jedan hromozom,
-
6:53 - 6:56izvućićemo ga i pogledati
njegovu strukturu. -
6:56 - 6:59Ovo je jedna od najvećih
molekulskih struktura koje imate, -
6:59 - 7:02barem na osnovu onoga
što do sada znamo o nama. -
7:03 - 7:05Znači ovo je jedan hromozom.
-
7:06 - 7:08Imate dva lanca DNK u svakom hromozomu.
-
7:08 - 7:10Jedan je skupljen u jednu kobasicu.
-
7:10 - 7:13Drugi lanac je skupljen u drugu kobasicu.
-
7:13 - 7:16Ove stvari koje izgledaju kao brkovi
koji štrče sa obe strane -
7:16 - 7:18su dinamične skele ćelije.
-
7:18 - 7:20Zovu se mikrotubule. To ime nije važno.
-
7:20 - 7:24Ali ćemo se fokusirati na ovaj crveni
region, obeležio sam ga crvenom bojom, -
7:24 - 7:26i to je dodirna površina
-
7:26 - 7:28između dinamičnih skela i hromozoma.
-
7:28 - 7:31Očigledno je ključno
za kretanje hromozoma. -
7:31 - 7:34Nemamo predstavu kako
se zapravo postiže to kretanje. -
7:34 - 7:36Proučavali smo ovo
što se naziva kinetohor, -
7:36 - 7:39preko sto godina intenzivnog proučavanja,
-
7:39 - 7:41i tek sada počinjemo
da otkrivamo o čemu se radi. -
7:41 - 7:45Sastoji se od oko 200
različitih vrsta proteina, -
7:45 - 7:46hiljada proteina ukupno.
-
7:47 - 7:50To je sistem za emitovanje signala.
-
7:50 - 7:52Emituje hemijske signale,
-
7:52 - 7:55govori ostatku ćelije kada je spreman,
-
7:55 - 7:58kada smatra da je sve poređano i spremno
-
7:58 - 7:59za razdvajanje hromozoma.
-
8:00 - 8:04U stanju je da se spoji sa mikrotubulama
koje rastu i smanjuju se. -
8:04 - 8:07Uključen je u rast mikrotubula,
-
8:07 - 8:09i u stanju je privremeno
da se spoji sa njima. -
8:10 - 8:12Takođe je to sistem za skretanje pažnje.
-
8:12 - 8:14U stanju je da oseti
kada je ćelija spremna, -
8:14 - 8:16kada je hromozom na pravom položaju.
-
8:16 - 8:17Ovde postaje zelen
-
8:18 - 8:20jer smatra da je sve baš kako treba.
-
8:20 - 8:22Videćete, ima jedan poslednji mali deo
-
8:22 - 8:23koji je još crven.
-
8:23 - 8:26I prelazi nadole niz mikrotubule.
-
8:28 - 8:31To je stop signal koji šalje
sistem za emitovanje. -
8:31 - 8:34I otišao je. To je mehanički proces.
-
8:34 - 8:36To je molekularni časovnik.
-
8:36 - 8:38Tako funkionišete na molekularnom nivou.
-
8:39 - 8:41Sa malo molekularnog šareniša,
-
8:42 - 8:44imamo kinezine, ove narandžaste.
-
8:44 - 8:47To su mali molekularni kuriri
koji idu u jednom pravcu. -
8:47 - 8:50Ovo su dineini.
Oni prenose taj sistem za emitovanje. -
8:50 - 8:53Imaju duge noge pa mogu da pređu
preko bilo koje prepreke i tako dalje. -
8:53 - 8:57Opet ponavljam, sve ovo
je precizan prikaz nauke. -
8:57 - 9:00Problem je u tome što to ne možemo
da vam pokažemo na bilo koji drugi način. -
9:02 - 9:05Istraživanje na granicama nauke,
-
9:05 - 9:07na granici ljudskog shvatanja,
-
9:07 - 9:09je zapanjujuće.
-
9:10 - 9:11Pronalaženje ovih stvari
-
9:11 - 9:14je svakako prijatan podsticaj
za rad u nauci. -
9:15 - 9:17Ali većini medicinskih istraživača
-
9:18 - 9:19je otkrivanje fenomena
-
9:19 - 9:22samo korak na putu ka velikim ciljevima,
-
9:22 - 9:25kao što su iskorenjivanje bolesti,
-
9:25 - 9:28sprečavanje patnje i nesreće
koju bolest izaziva -
9:28 - 9:30i oslobađanje ljudi od siromaštva.
-
9:30 - 9:33U preostalom vremenu, naredna 4 minuta,
-
9:33 - 9:36pokazaću vam, upoznaću vas
-
9:37 - 9:39sa jednom od najstrašnijih
i ekonomski najvažnijih, bolesti, -
9:40 - 9:43koja svake godine pogađa
stotine miliona ljudi. -
9:46 - 9:48Ponovo - yvuk, hvala.
-
9:49 - 9:51Ovaj parazit je prastari organizam.
-
9:52 - 9:54Sa nama je od pre nastanka ljudi.
-
9:55 - 9:58Čuvene žrtve uključuju Aleksandra Velikog,
-
9:58 - 10:00Džingis Kana i Džordža Vašingtona.
-
10:02 - 10:04Ovo je vrat jednog usnulog deteta
-
10:04 - 10:06tek po zalasku sunca.
-
10:07 - 10:09I za komarce, to je vreme hranjenja.
-
10:10 - 10:11Večera.
-
10:17 - 10:20Ovaj komarac je zaražen
parazitom malarije. -
10:21 - 10:26Komarci su obično vegetarijanci,
piju med, voćne sokove i slično. -
10:26 - 10:28Samo trudna ženka grize ljude,
-
10:29 - 10:32tražeći hranljive sastojke iz krvi
da nahrani svoja jaja u razvoju. -
10:38 - 10:41Tokom ugriza, ona ubrizgava pljuvačku
-
10:41 - 10:43kako bi sprečila zgrušavanje krvi.
-
10:47 - 10:49I da "podmaže" ranu.
-
10:51 - 10:54Zbog toga što je zaražena malarijom,
-
10:54 - 10:58njena pljuvačka takođe sadrži
parazite malarije, -
10:58 - 10:59koji prolaze tokom ujeda.
-
11:04 - 11:07Parazit onda izlazi iz rane
i traži krvni sud -
11:11 - 11:14i koristi krvotok kao autoput
-
11:15 - 11:17i ide ka svojoj prvoj meti -
-
11:17 - 11:21srži filtera za krv u vašem telu - jetri.
-
11:22 - 11:24U roku od dva minuta od ujeda
-
11:24 - 11:26paraziti malarije stižu u jetru.
-
11:28 - 11:31I osećajući dolazak,
traži izlaz iz krvotoka. -
11:32 - 11:34I ovde je malarija posebno podmukla
-
11:34 - 11:38jer koristi upravo onu imunološku ćeliju
koja se uobičajeno nalazi u krvotoku -
11:40 - 11:44i koja bi trebalo da odstrani napadače
kao što su bakterije i paraziti. -
11:44 - 11:48Ali nekako, nismo sigurni kako, malarija
ulazi u tkivo jetre na mala vrata. -
11:48 - 11:50Evo te imunološke ćelije,
-
11:50 - 11:52malarija izlazi iz krvotoka
-
11:52 - 11:56i inficira ćeliju jetre, ubijajući
jednu ili više ćelija jetre. -
11:56 - 12:00Ponavljam, to se dešava
u par minuta od ujeda komarca. -
12:00 - 12:04Kada inficira ćeliju jetre,
treba joj sledećih 5 do 6 dana -
12:04 - 12:07za inkubaciju, za ponavljano
kopiranje sopstvene DNK, -
12:08 - 12:10čime pravi hiljade novih parazita.
-
12:10 - 12:13Ovo je odlaganje od oko nedelju dana
od kad vas ujede komarac, -
12:14 - 12:17pre nego što simptomi malarije
počnu da se pojavljuju. -
12:20 - 12:23Malarija takođe menja
svoju fizičku prirodu, -
12:23 - 12:25kreće ka novoj meti.
-
12:30 - 12:33Sledeća meta su crvena krvna zrnca.
-
12:38 - 12:42U delu svoje transformacije,
malarija se oblaže -
12:42 - 12:46slojem molekularnih dlačica
koje se ponašaju kao lepljiva traka. -
12:49 - 12:51Da bi zalepila krvne ćelije
za spoljnu površinu. -
12:52 - 12:55I onda se preorijentišu
i ulaze u crvene krvne ćelije. -
12:55 - 12:58Ovo se dešava u roku od 30 sekundi
od napuštanja jetre. -
13:01 - 13:03Ova oblast se intenzivno proučava -
-
13:03 - 13:05ako bismo mogli ovo da zaustavimo,
-
13:05 - 13:07mogli bismo da napravimo
vakcinu za malariju. -
13:08 - 13:11Jednom kada uđe u crveno krvno zrnce,
krije se od imunog sistema vašeg tela. -
13:16 - 13:17Tokom sledećih nekoliko dana
-
13:17 - 13:20proždire sadržaj napadnute ćelije
-
13:20 - 13:21i stvara još parazita.
-
13:29 - 13:31Takođe menja prirodu crvene krvne ćelije
-
13:31 - 13:33i čini je lepljivom,
-
13:33 - 13:35pa se lepi za zidove krvnog suda.
-
13:35 - 13:38Ovo parazitu daje dovoljno
vremena za inkubaciju i rast. -
13:39 - 13:40Kada je spreman,
-
13:41 - 13:43izlazi iz crvene krvne ćelije
-
13:43 - 13:45i širi malariju kroz krvotok.
-
13:49 - 13:51Žrtve malarije pate od temperature,
-
13:51 - 13:55gubitka krvi, grčeva,
oštećenja mozga i kome. -
13:55 - 13:57Nebrojeni milioni su nastradali.
-
13:58 - 14:03Ove godine, između 200 i 300 miliona
biće pogođeno malarijom. -
14:04 - 14:06Većina onih koji umru od ove bolesti
-
14:06 - 14:09su trudnice i deca
ispod 5 godina starosti. -
14:10 - 14:11Hvala.
-
14:11 - 14:15(Aplauz)
- Title:
- Animacije nevidljive biologije | Dru Beri | TEDxSydney
- Description:
-
Nemamo načina da direktno posmatramo molekule i ono što oni rade - Dru Beri želi da to promeni. On pokazuje svoje naučno precizne (i zabavne!) animacije koje pomažu istraživačima da vide nevidljive procese unutar naših ćelija.
Ovaj govor je održan na TEDx događaju koji koristi format TED konferencije, ali ga nezavisno organizuje lokalna zajednica. Saznajte više na http://ted.com/tedx.
- Video Language:
- English
- Team:
- closed TED
- Project:
- TEDxTalks
- Duration:
- 14:27
Ivana Korom approved Serbian subtitles for TEDxSydney - Drew Berry - Astonishing Molecular Machines | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for TEDxSydney - Drew Berry - Astonishing Molecular Machines | ||
Aleksandar Korom accepted Serbian subtitles for TEDxSydney - Drew Berry - Astonishing Molecular Machines | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for TEDxSydney - Drew Berry - Astonishing Molecular Machines | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for TEDxSydney - Drew Berry - Astonishing Molecular Machines | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for TEDxSydney - Drew Berry - Astonishing Molecular Machines | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for TEDxSydney - Drew Berry - Astonishing Molecular Machines |