Meet the heart! | Circulatory system physiology | NCLEX-RN | Khan Academy

Stvarno mi se sviđa ova slika koju sam našao.

Odlično pokazuje gdje se točno u našem tijelu nalazi srce.

Vidimo da je srce okruženo s obje strane rebrima.

Doduše, još ih nisam nacrtao, ali evo da vam pokažem

gdje bi bila pluća. Ovo je desno plućno krilo

a ovdje bi bilo lijevo plućno krilo.

Dakle, vaše srce se nalazi ovdje: između dva plućna krila. Kada kažem

lijevo i desno - to govorim iz perspektive osobe čije srce gledamo.

Dakle, ovo bi njemu bilo lijevo i desno, suprotno

nego za nas koji ga gledamo. Srce se nalazi između dva plućna krila

u zaštitnom oklopu koji

čine rebra i tako zapravo čuvaju sve te važne organe.

A ispod rebara, dakle, možemo nacrtati to

ovako...

vidite da se ispod rebara nalazi

jedan vrlo, vrlo važan mišić.

Ljudi ne pričaju puno o ovom mišiću, odnosno, nikada ne čujete

kako ljudi jačaju ovaj mišić npr. u teretani, ali eto taj mišić se zove ošit ili dijafragma.

...

Dakle, vaš ošit zajedno s rebrima zatvara neki prostor. Ošit čini pod tog prostora, dok su rebra

zidovi i strop tog prostora.

A kada bi morali nabrojati što se sve nalazi u tom prostoru rekli bi: tu se nalaze plućna krila

i tu se nalazi naše srce.

A cijeli taj prostor zajedno nazivamo prsnim košem.

E sad, koja je točno uloga srca? Malo ću se spustiti

da bi vam pokazao

uvećanu sliku srca.

Počnimo opet sa orijentacijom. Ovdje se nalazi naše desno plućno krilo,

a ovdje s druge strane je lijevo plućno krilo.

A sve to je unutar oklopa koji čine rebra - koja sada ne ću crtati

jer bi tako lošije vidjeli srce.

E sad, da bi si lakše predočili što točno radi srce, jedan od meni najdražih načina je da si

zamislimo da smo neka stanica.

Zamisliti ćemo da smo stanica koja živi

evo ovdje. To smo mi. I možemo zamisliti

da smo stanica u bilo kojem dijelu tijela -

recimo da smo stanica u nožnom palcu.

Naš je posao da zadovoljno živimo i budemo tu, a

pokraj nas prolazi jedna mala krvna žila. Zapravo u blizini svake stanice u našem tijelu

postoji mala krvna žila. A ova stanica nožnog palca

samo želi živjeti u miru, a da bi to mogla

potrebne su joj neke stvari. Treba joj na primjer - kisik.

Napisati ću to u bijeloj boji da bude jasno - treba joj kisik.

A trebaju joj i hranjive stvari, jelda?

Dakle, stanicama trebaju neke stvari da bi uopće mogle u miru živjeti.

S druge strane stanice proizvode i neke otpadne tvari.

Slične su nama - stvaraju smeće. A to smeće može biti

raznovrsno, na primjer

ugljikov dioksid (CO2) - on je otpadna tvar.

Dakle, stanica proizvodi neke otpadne tvari.

I zamislimo sada da ne postoji protok krvi u blizini.

Ona krvna žila je i dalje tamo blizu,

ali jednostavno njome ne teče krv - pa pišem 'nema protoka'

I sad kako naša mala stanica

proizvodi otpadne tvari - nacrtati ću ih kao malu lopticu ovdje...

taj otpad se počinje gomilati i ima ga sve više i više

jer krv ne teče žilom. Tako smeće počinje zauzimati

sve više i više prostora oko stanice.

Naša stanica je preplavljena otpadom, prekrivena svojim otpadnim tvarima.

S druge strane - da li naša stanica dobiva kisik ili hranjive tvari?

Ne. Ne dobiva ništa od toga.

I tako uskoro, unutar par minuta,

naša stanica počinje misliti: 'Hej, pa ovo nije baš dobar život!'

zapravo nije uopće dobar život. I ako se to nastavlja

naša stanica može umrijeti. E sad, našoj stanici treba,

u biti svakoj stanici treba - bez obzira nalazi li se ona na prstu

ili u koži ili bilo gdje drugdje

svaka stanica treba protok krvi. Treba stalan

i lagan protok krvi. A kada postoji protok

onda se cijela situacija mijenja. Kada protok krvi postoji tada se odjednom

otpadne tvari odstranjuju i odvode dalje.

Otpadne tvari odlaze - slično kao da stanica ima nekoga tko

svako malo dolazi odnijeti smeće pa nam se ono ne gomila po cijeloj kući.

I tako sada kada imamo lijepi protok krvi

i kisik i hranjive tvari mogu doći do stanice.

Odjednom, stanica će biti vrlo, vrlo zadovoljna

i moći će sretno i u miru živjeti.

To vrijedi za sve stanice u tijelu - ako želimo da sve one

budu zadovoljne kao naša stanica u nožnom palcu moramo u cijelom tijelu imati dobar protok krvi.

Dakle, ovo je jedna od najbitnijih stvari u tijelu -

moramo nekako postići da se krv stalno kreće i

teče cijelim tijelom.

Da bi to postigli za milijarde stanica u našem tijelu trebala bi nam neka pumpa, jelda?

Nešto što će prvo povući krv iz svih dijelova tijela,

a zatim je nekako gurnuti natrag.

E, pa srce radi upravo to. To je uloga srca.

Srce je ta pumpa koja gura krv

i tako postiže da krv teče tijelom.

Dakle to je prva zadaća koju srce obavlja. Ovdje ćemo napisati druge zadaće srca.

Dakle - zadaće, i ona najbitnija:

protok krvi. Pišem: tjelesni ili sustavni protok krvi

Dakle sustavni protok

znači zapravo da krv teče cijelim tijelom - svim sustavima organa.

Dakle 'sustavni' označuje cijelo tijelo -

Sve stanice u tijelu. Sada ćemo vidjeti

na ovoj slici točno kako se to odvija.

Ovdje vidite veliku venu,

a ovdje vidite arteriju.

Krv iz srca teče arterijom u ovom smjeru.

Dok krv iz tijela dolazi u srce kroz dvije vene

jednu ovdje gore na vrhu

koja se zove gornja šuplja vena.

To je njeno ime. A ovu donju ne možemo vidjeti

jer se nalazi iza srca - ta vena koja dolazi s donje strane srca zove se donja šuplja vena.

I te dvije vene zapravo

dovode krv iz cijelog tijela

u srce.

Kada krv treba izaći iz srca ulazi u ovu arteriju

koju nazovamo aorta.

Pa ako ste nekad čuli za aortu to je ta arterija

o kojoj ljudi pričaju. I tako se krv kreće po tijelu.

Međutim, to nije jedini posao koji srce obavlja.

Drugi posao koji srce obavlja opet vidite na slici,

a zove se plućni optok krvi.

Plućni optok. Što to znači?

Dakle, znamo da stanicama treba kisik.

A znamo i da one proizvode puno otpada - u obliku ugljikova dioksida.

I dobro je imati optok krvi

koja teče uokolo, ali moramo se i nekako riješiti ovog ugljikova dioksida

i nekako donijeti svježi kisik do stanice jer u protivnom naša stanica neće biti zadovoljna.

Dakle, hoću reći - potreban nam je dobar protok krvi, ali u toj krvi treba biti kisika.

A opet iz te krvi treba se nekako odstraniti ugljikov dioksid.

E ovdje nastupaju pluća. Dakle, prije nego srce izbaci krv u aortu,

prije nego krv iz cijelog tijela ponovno uđe u aortu,

srce pošalje krv u pluća.

Krv ide u lijevo i desno plućno krilo.

I zatim se vraća iz desnog plućnog krila

i iz lijevog plućnog krila

ponovo u srce te zatim u aortu.

Dakle, postoji taj međukorak gdje krv odlazi u pluća

pa se vraća iz pluća u srce - taj međukorak nazivamo plućni optok krvi.

I na kraju, ako pogledamo našu sliku

ne mogu nam promaknuti ove male, zavojite

krvne žile po cijelom srcu. Što predstavljaju te male žile?

Već smo rekli što su crvene, a što su plave -

plave su vene, a crvene su arterije

ali ove male žile - jesu li one dio sustavnog protoka krvi ili plućnog optoka krvi ili dio nečeg drugog?

E pa, sve te male krvne žile zajedno

zovemo koronarne krvne žile.

Dakle, da budemo precizniji - možda se čuli nešto o

koronarnoj arteriji ili koronarnoj veni, ali sve njih zajedno

zovemo koronarnim krvnim žilama. Dopisati ću ovdje riječ 'krv'.

Dakle ove koronarne krve žil opskrbljuju srčani mišić krvlju.

Ovdje se moramo sjetiti

da je i samo srce građeno od desetaka tisuća stanica

a te stanice, baš kao i naša stanica nožnog palca,

trebaju kisik, hranjive tvari i stvaraju otpadne tvari.

Dakle, i te srčane stanice će trebati svoje krvne žile koje će ih opskrbljivati.

I to je upravo uloga koronarnih krvnih žila.

To su doslovno krvne žile

koje opskrbljuju srčani mišić.

E sad, ako one opskrbljuju srčani mišić i

druge stanice srce - da li bi njih ubrojili u

sustavni ili plućni protok krvi?

Ako je glavna funkcija ovih krvnih žila da opskrbljuju stanice

onda možemo reći da se koronarne krvne žile ubrajaju u sustavni optok krvi.