< Return to Video

Autizam -- što znamo (i što još uvijek ne znamo)

  • 0:01 - 0:02
    “Zašto?”
  • 0:02 - 0:04
    “Zašto?” je pitanje
  • 0:04 - 0:06
    koje mi roditelji stalno postavljaju.
  • 0:06 - 0:09
    “Zašto je moje dijete autistično?”
  • 0:09 - 0:14
    Kao pedijatri, genetičari i istraživači,
  • 0:14 - 0:16
    pokušavamo odgovoriti na to pitanje.
  • 0:16 - 0:18
    Ali autizam nije jednostavno stanje.
  • 0:18 - 0:21
    Zapravo je čitav niz poremećaja,
  • 0:21 - 0:23
    u spektru koji se proteže na primjerima,
  • 0:23 - 0:26
    od trinaestogodišnjeg Justina
  • 0:26 - 0:29
    koji ne posjeduje verbalne sposobnosti, pa ne može pričati
  • 0:29 - 0:31
    a komunicira koristeći se iPad-om
  • 0:31 - 0:33
    dodirujući slike kako bi izrazio
  • 0:33 - 0:35
    svoje misli i osjećaje,
  • 0:35 - 0:38
    mladić koji se, kad se uzruja,
  • 0:38 - 0:39
    počne mahnito tresti.
  • 0:39 - 0:41
    a nakon što se dovoljno jako uznemiri,
  • 0:41 - 0:42
    počne udarati glavom
  • 0:42 - 0:46
    do te mjere da je razbije, pa mu je potrebno šivanje.
  • 0:46 - 0:49
    Ista ta dijagnoza,
  • 0:49 - 0:51
    odnosi se i na Gabriela,
  • 0:51 - 0:53
    također trinaestogodišnjaka
  • 0:53 - 0:55
    čiji su izazovi poprilično drugačiji.
  • 0:55 - 0:59
    On je zapravo izvanredno nadaren za matematiku.
  • 0:59 - 1:01
    Može pomnožiti tri broja s tri broja
  • 1:01 - 1:02
    napamet s lakoćom,
  • 1:02 - 1:06
    ipak, kad bi pokušao razgovarati,
  • 1:06 - 1:08
    suočava se s velikim poteškoćama.
  • 1:08 - 1:10
    Ne uspostavlja kontakt očima.
  • 1:10 - 1:12
    Teško mu je započeti razgovor,
  • 1:12 - 1:14
    osjeća se čudno,
  • 1:14 - 1:16
    a kad se uznemiri,
  • 1:16 - 1:18
    doslovno se isključi.
  • 1:18 - 1:19
    Ipak, obojici mladića
  • 1:19 - 1:23
    dijagnosticiran je isti autistični
    poremećaj sa spektrom.
  • 1:23 - 1:26
    Jedna od stvari koja nas brine
  • 1:26 - 1:27
    jest dolazi li ili ne
  • 1:27 - 1:29
    do epidemije autizma.
  • 1:29 - 1:32
    Ovih dana, jednom od 88-ero djece
  • 1:32 - 1:34
    bit će dijagnosticiran autizam,
  • 1:34 - 1:35
    a pitanje glasi,
  • 1:35 - 1:37
    zašto ovaj grafikon izgleda ovako?
  • 1:37 - 1:39
    Je li se taj broj povećavao
  • 1:39 - 1:41
    dramatično kroz vrijeme?
  • 1:41 - 1:46
    Ili je to zato što smo sada počeli etiketirati
  • 1:46 - 1:47
    autistične pojedince,
  • 1:47 - 1:50
    jednostavno im dajući dijagnozu
  • 1:50 - 1:52
    iako je i prije postojala
  • 1:52 - 1:55
    ali nije imala tu etiketu?
  • 1:55 - 1:59
    Zapravo, u kasnim 80-tima i ranim 90-tima,
  • 1:59 - 2:00
    prošao je zakon
  • 2:00 - 2:03
    koji je omogućio autističnim pojedincima
  • 2:03 - 2:06
    pristup izvorima i materijalima za učenje
  • 2:06 - 2:08
    koji bi im pomogli.
  • 2:08 - 2:12
    S tim povećanjem svijesti, sve više roditelja,
  • 2:12 - 2:14
    sve više pedijatara i obrazovnih djelatnika
  • 2:14 - 2:18
    naučilo je prepoznati karakteristike autizma.
  • 2:18 - 2:22
    Kao rezultat toga, sve više pojedinaca je dobilo dijagnozu
  • 2:22 - 2:25
    i pristup izvorima informacija koji su im neophodni.
  • 2:25 - 2:28
    Dodatno, s vremenom smo promjenili našu definiciju,
  • 2:28 - 2:31
    pa smo zapravo proširili definiciju autizma,
  • 2:31 - 2:32
    što je djelomice rezultiralo
  • 2:32 - 2:35
    povećanju rasprostranjenosti koje vidimo.
  • 2:35 - 2:38
    Sljedeće pitanje koje si svi postavljaju je,
  • 2:38 - 2:40
    što uzrokuje autizam?
  • 2:40 - 2:43
    I uvriježena je zabluda
  • 2:43 - 2:46
    da ga uzrokuje cjepivo.
  • 2:46 - 2:49
    I dopustite mi da budem vrlo jasna:
  • 2:49 - 2:53
    Cjepivo ne uzrokuje autizam.
  • 2:53 - 3:00
    (Pljesak)
  • 3:00 - 3:02
    U stvari, originalno istraživanje
  • 3:02 - 3:04
    koje je ukazivalo na to
  • 3:04 - 3:07
    bilo je u potpunosti varljivo.
  • 3:07 - 3:10
    To je zapravo izvedeno iz časopisa Lancet,
  • 3:10 - 3:12
    u kojem je objavljeno,
  • 3:12 - 3:13
    a autoru, liječniku,
  • 3:13 - 3:17
    je oduzeta liječnička dozvola.
  • 3:17 - 3:21
    (Pljesak)
  • 3:21 - 3:22
    Medicinski Institut
  • 3:22 - 3:24
    Centar za Kontrolu Bolesti,
  • 3:24 - 3:26
    opetovano je istražio ovo
  • 3:26 - 3:30
    i ne postoje uvjerljivi dokazi
  • 3:30 - 3:32
    da cjepiva uzrokuju autizam.
  • 3:32 - 3:34
    Nadalje,
  • 3:34 - 3:37
    za jedan od sastojaka u cjepivu,
  • 3:37 - 3:39
    nazvan thimerosal,
  • 3:39 - 3:42
    se mislilo da je uzročnik autizma.
  • 3:42 - 3:44
    Stoga su taj sastojak povukli iz cjepiva
  • 3:44 - 3:46
    1992. godine,
  • 3:46 - 3:49
    a ipak možete vidjeti da to nije nikako utjecalo
  • 3:49 - 3:52
    na rasprostranjivanje autizma.
  • 3:52 - 3:53
    Stoga ponavljam, ne postoji dokaz
  • 3:53 - 3:55
    da je ovo odgovor.
  • 3:55 - 4:00
    Stoga, pitanje i dalje ostaje, što uzrokuje autizam?
  • 4:00 - 4:02
    U stvari, vjerojatno ne postoji jednoznačan odgovor.
  • 4:02 - 4:04
    Baš kao što je autizam spektar,
  • 4:04 - 4:06
    postoji spektar etiologija,
  • 4:06 - 4:08
    čitav niz uzroka.
  • 4:08 - 4:10
    Na temelju epidemioloških podataka,
  • 4:10 - 4:12
    znamo da je jedan od uzročnika,
  • 4:12 - 4:14
    ili jedna od naznaka, rekla bih,
  • 4:14 - 4:16
    roditeljstvo u starijoj dobi,
  • 4:16 - 4:18
    što će reći, što stariji otac
  • 4:18 - 4:20
    u trenutku začeća.
  • 4:20 - 4:22
    Drugi ranjiv
  • 4:22 - 4:25
    i kritičan trenutak u smislu razvoja
  • 4:25 - 4:27
    je kad je majka trudna.
  • 4:27 - 4:30
    U tom vremenu, dok se
    mozak fetusa razvija,
  • 4:30 - 4:32
    znamo da izloženost određenim tvarima
  • 4:32 - 4:35
    može povećati rizik od autizma.
  • 4:35 - 4:38
    Konkretno, postoji lijek, valproična kiselina,
  • 4:38 - 4:41
    koji ponekad uzimaju majke s poremećajem epilepsije,
  • 4:41 - 4:44
    za koji znamo da povećava rizik od autizma.
  • 4:44 - 4:47
    Također, postoje zarazne tvari,
  • 4:47 - 4:49
    koje također mogu uzrokovati autizam.
  • 4:49 - 4:51
    I jedna od stvari na koje ću se
  • 4:51 - 4:53
    posebno usredotočiti
  • 4:53 - 4:56
    jesu geni koji uzrokuju autizam.
  • 4:56 - 4:58
    Ne činim to jer
  • 4:58 - 5:00
    su geni jedini uzrok autizma,
  • 5:00 - 5:02
    već stoga što je to uzrok
  • 5:02 - 5:04
    koji možemo spremno definirati
  • 5:04 - 5:06
    i biti bolji u razumijevanju biologije
  • 5:06 - 5:09
    i boljem razumijevanju kako funkcionira mozak
  • 5:09 - 5:11
    kako bismo osmislili strategije
  • 5:11 - 5:13
    koje nam omogućuju intervenciju.
  • 5:13 - 5:16
    Jedan od generičkih faktora, a koji ne razumijemo,
  • 5:16 - 5:19
    jest razlika koju vidimo
  • 5:19 - 5:21
    između muškaraca i žena.
  • 5:21 - 5:24
    Muškarci su naspram žena pogođeni u omjeru četiri naprema jedan
  • 5:24 - 5:25
    autizmom,
  • 5:25 - 5:29
    i mi zaista ne razumijemo zašto.
  • 5:29 - 5:31
    Jedan od načina kako smo spoznali
  • 5:31 - 5:33
    da je genetika faktor
  • 5:33 - 5:34
    jest gledajući nešto što se naziva
  • 5:34 - 5:36
    stopa podudarnosti.
  • 5:36 - 5:39
    Drugim riječima, ako je jedno od braće/sestara autistično,
  • 5:39 - 5:41
    koja je vjerojatnost
  • 5:41 - 5:44
    da će drugi član obitelji biti autističan?
  • 5:44 - 5:45
    Konkretno, možemo promotriti
  • 5:45 - 5:47
    tri vrste srodstva:
  • 5:47 - 5:49
    jednojajčane blizance,
  • 5:49 - 5:51
    blizance koji dijele sto posto
  • 5:51 - 5:53
    svojih gena
  • 5:53 - 5:56
    i koji su dijelili jednako materično okruženje,
  • 5:56 - 5:58
    nasuprot dvojajčanih blizanaca,
  • 5:58 - 6:00
    blizanaca koji dijele pedeset posto
  • 6:00 - 6:02
    svojih genetskih informacija,
  • 6:02 - 6:04
    nasuprot običnih,
  • 6:04 - 6:06
    braće i sestara,
  • 6:06 - 6:08
    koji također dijele pedeset posto svog genetskog koda,
  • 6:08 - 6:12
    ali ne dijele unutarmaterično okruženje.
  • 6:12 - 6:14
    I kad se pogledaju te stope podudarnosti,
  • 6:14 - 6:16
    jedna od zapanjujućih stvari koja je vidljiva
  • 6:16 - 6:18
    je da kod jednojajčani blizanci,
  • 6:18 - 6:21
    stopa podudarnosti iznosi 77 posto.
  • 6:21 - 6:22
    Iako osobito visok postotak,
  • 6:22 - 6:25
    nije stopostotan.
  • 6:25 - 6:29
    Znači nije sav rizik na genima,
  • 6:29 - 6:31
    ali geni igraju značajnu ulogu,
  • 6:31 - 6:33
    jer ako promotrimo dvojajčane blizance,
  • 6:33 - 6:36
    vidimo da je stopa podudarnosti samo 31 posto.
  • 6:36 - 6:38
    S druge strane, postoji razlika
  • 6:38 - 6:41
    između dvojajčanih blizanaca i ostalih braće/sestara,
  • 6:41 - 6:44
    koja ukazuje da postoje zajedničke izloženosti
  • 6:44 - 6:45
    kod dvojajčanih blizanaca
  • 6:45 - 6:47
    koje se neće tako često pojaviti
  • 6:47 - 6:49
    kod ostalih braće/sestara.
  • 6:49 - 6:51
    Dakle to nam govori u prilog tome
  • 6:51 - 6:53
    da je autizam genetski.
  • 6:53 - 6:55
    Međutim, koliko je genetski?
  • 6:55 - 6:57
    Kad ga usporedimo s ostalim bolestima
  • 6:57 - 6:58
    s kojima smo upoznati,
  • 6:58 - 7:02
    bolestima kao što su rak, srčana oboljenja ili dijabetes
  • 7:02 - 7:06
    genetika igra znatno značajniju ulogu u autizmu
  • 7:06 - 7:08
    nego što je to slučaj u ostalim navedenim bolestima.
  • 7:08 - 7:12
    Ali s tim, ne govori
    nam koji su to geni.
  • 7:12 - 7:14
    Čak nam ne govori ni u jednom dijetetu,
  • 7:14 - 7:16
    je li to stvar jednog gena
  • 7:16 - 7:18
    ili potencijalno kombinacije više gena?
  • 7:18 - 7:22
    Zapravo, kod nekih pojedinaca s autizmom,
  • 7:22 - 7:24
    to jest genetski!
  • 7:24 - 7:27
    To jest, to je jedan jedini,
  • 7:27 - 7:29
    moćan, deterministički gen
  • 7:29 - 7:31
    koji uzrokuje autizam.
  • 7:31 - 7:33
    Međutim, kod drugih pojedinaca,
  • 7:33 - 7:34
    je genetski, što će reći,
  • 7:34 - 7:37
    da je zapravo kombinacija gena
  • 7:37 - 7:40
    zajedno s razvojnim procesom
  • 7:40 - 7:44
    koji konačno određuje rizik od autizma.
  • 7:44 - 7:46
    Ni za jednu osobu ne možemo nužno tvrditi,
  • 7:46 - 7:48
    koji je slučaj od ova dva navedena
  • 7:48 - 7:51
    dok ne počnemo kopati dublje.
  • 7:51 - 7:52
    Sada se pitamo,
  • 7:52 - 7:54
    kako početi identificirati
  • 7:54 - 7:56
    koji su to točno geni.
  • 7:56 - 7:57
    Dopustite da predložim nešto
  • 7:57 - 7:59
    što možda nije intuitivno.
  • 7:59 - 8:02
    Kod određenih pojedinaca,
  • 8:02 - 8:03
    oni mogu imati autizam
  • 8:03 - 8:06
    zbog genetičkih razloga
  • 8:06 - 8:09
    ali ne zato što se autizam javlja u obitelji.
  • 8:09 - 8:12
    A razlog je zato što određeni pojedinci,
  • 8:12 - 8:15
    oni mogu zapravo imati genetske promjene ili mutacije
  • 8:15 - 8:18
    koje nisu prenesene od majke
  • 8:18 - 8:19
    ili od oca
  • 8:19 - 8:22
    već počinju kao novi u njima,
  • 8:22 - 8:24
    mutacije koje su prisutne
  • 8:24 - 8:25
    u jajašcu ili spermiju
  • 8:25 - 8:27
    u trenutku začeća
  • 8:27 - 8:28
    ali nisu prenošene
  • 8:28 - 8:31
    generaciju kroz generaciju unutar obitelji.
  • 8:31 - 8:34
    I zapravo možemo koristiti tu strategiju
  • 8:34 - 8:36
    da razumijemo i identificiramo
  • 8:36 - 8:39
    one gene koji uzrokuju autizam u tih pojedinaca.
  • 8:39 - 8:41
    Zapravo, u Simons Fondaciji
  • 8:41 - 8:44
    uzeli smo oko 2.600 pojedinaca
  • 8:44 - 8:46
    koji nisu imali autizam u obiteljskoj povijesti,
  • 8:46 - 8:50
    uzeli smo to dijete, te negovu majku i oca
  • 8:50 - 8:52
    i koristili smo ih kako bi pokušali razumjeti
  • 8:52 - 8:54
    koji su to geni
  • 8:54 - 8:56
    što uzrokuju autizam u tim slučajevima?
  • 8:56 - 8:59
    Kako bi smo to učinili, morali smo zapravo opsežno
  • 8:59 - 9:02
    pregledavati sve njihove genetske informacije
  • 9:02 - 9:04
    i odrediti koje su to razlike
  • 9:04 - 9:08
    između majke, oca i djeteta.
  • 9:08 - 9:10
    Kako bi to uradili, ispričavam se,
  • 9:10 - 9:12
    koristit ću jedno zastarjelu analogiju
  • 9:12 - 9:14
    enciklopedija, a ne Wikipedije,
  • 9:14 - 9:17
    ali učinit ću to kako bi pokušala i pomogla stvoriti smisao
  • 9:17 - 9:20
    da dok smo radili inventar,
  • 9:20 - 9:21
    trebala nam je mogućnost gledanja natrag
  • 9:21 - 9:23
    na veliku količinu informacija.
  • 9:23 - 9:26
    Naše genetičke informacije su organizirane
  • 9:26 - 9:28
    u setu od 46 svezaka,
  • 9:28 - 9:30
    i kada smo to učinili, morali smo biti u mogućnost koristiti
  • 9:30 - 9:32
    svaki od tih 46 svezaka,
  • 9:32 - 9:34
    jer u nekim slučajevima autizma,
  • 9:34 - 9:37
    zapravo nedostaje jedan svezak.
  • 9:37 - 9:39
    Morali smo biti još temeljitiji,
  • 9:39 - 9:41
    morali smo početi otvarati te knjige,
  • 9:41 - 9:43
    i u nekim slučajevima, genetske razlike
  • 9:43 - 9:45
    su bile više suptilne.
  • 9:45 - 9:48
    To je možda bio jedan
    odlomak koji je nedostajao,
  • 9:48 - 9:51
    ili možda čak suptilnije od toga,
  • 9:51 - 9:53
    samo slovo,
  • 9:53 - 9:56
    jedno od tri milijarde slova
  • 9:56 - 9:58
    koje je promjenjeno, koje je drugačije,
  • 9:58 - 9:59
    ali ipak ima dubok učinak
  • 9:59 - 10:01
    govoreći o tome kako mozak funkcionira
  • 10:01 - 10:03
    i utječe na ponašanje.
  • 10:03 - 10:06
    Radeći ovo s obiteljima,
  • 10:06 - 10:08
    uspjeli smo utvrditi za otprilike
  • 10:08 - 10:10
    25% pojedinaca
  • 10:10 - 10:13
    i odrediti da postoji jedan
  • 10:13 - 10:15
    snažan genetski faktor
  • 10:15 - 10:18
    koji uzrokuje autizam unutar tih obitelji.
  • 10:18 - 10:20
    U drugu ruku, postoji 75%
  • 10:20 - 10:23
    koje još nismo otkrili.
  • 10:23 - 10:24
    Kako smo ovo radili,
  • 10:24 - 10:26
    to je bilo zapravo poražavajuće
  • 10:26 - 10:29
    jer smo shvatili da jednostavno ne postoji
  • 10:29 - 10:31
    jedan gen za autizam.
  • 10:31 - 10:32
    Zapravo, trenutne pretpostavke su
  • 10:32 - 10:35
    da postoji između 200 i 400 različitih gena
  • 10:35 - 10:37
    koji mogu uzrokovati autizam.
  • 10:37 - 10:38
    To objašnjava, djelomično,
  • 10:38 - 10:40
    zašto vidimo tako širok spektar
  • 10:40 - 10:43
    govoreći o njegovim učincima.
  • 10:43 - 10:45
    Iako postoji tako puno gena,
  • 10:45 - 10:47
    postoje neke metode u ovom ludilu.
  • 10:47 - 10:49
    Nisu jednostavno nasumice
  • 10:49 - 10:51
    200, 400 različitih gena,
  • 10:51 - 10:53
    već se oni zajedno slažu.
  • 10:53 - 10:55
    Zajedno se slažu u putu nastanka.
  • 10:55 - 10:56
    Slažu se zajedno u mreži
  • 10:56 - 10:58
    koja počinje imati smisla sada
  • 10:58 - 11:01
    govoreći o tome kako mozak funkcionira.
  • 11:01 - 11:03
    Počinjemo koristiti pristup odozdo prema gore
  • 11:03 - 11:05
    gdje identificiramo te gene,
  • 11:05 - 11:07
    te proteine, te molekule,
  • 11:07 - 11:09
    razumijevajući kako međusobno djeluju
  • 11:09 - 11:11
    i ostvaruju rad neurona,
  • 11:11 - 11:13
    razumijevajući kako ti neuroni djeluju međusobno
  • 11:13 - 11:15
    u omogućavanju rada krugova,
  • 11:15 - 11:17
    i razumijevajući kako ti krugovi rade,
  • 11:17 - 11:18
    te kako kontroliraju ponašanje,
  • 11:18 - 11:21
    i razumijevajući to i kod pojedinaca s autizmom
  • 11:21 - 11:25
    kao i kod pojedinaca koji imaju normalne kognitivne sposobnosti.
  • 11:25 - 11:28
    Rana dijagnoza je ključ za nas.
  • 11:28 - 11:29
    Mogućnost dijagnosticiranja
  • 11:29 - 11:31
    nekoga tko je podložan
  • 11:31 - 11:33
    u to vrijeme u okviru
  • 11:33 - 11:35
    gdje imamo mogućnost promijeniti,
  • 11:35 - 11:37
    gdje možemo utjecati
  • 11:37 - 11:40
    na rastući, razvijajući mozak je kritično.
  • 11:40 - 11:44
    Ljudi poput Ami Klin su razvili metode
  • 11:44 - 11:46
    koje omogućuju na novorođenčadi i malim bebama
  • 11:46 - 11:49
    koristiti biomarkere,
  • 11:49 - 11:52
    u ovom slučaju kontakt očima i praćenje očima
  • 11:52 - 11:54
    kako bi identificirali rizično novorođenče.
  • 11:54 - 11:56
    Ovo određeno novorođenče, vidite,
  • 11:56 - 11:58
    ostvaruje jako dobar kontakt očima s ovom ženom
  • 11:58 - 12:01
    dok ona pjeva „Itsy, Bitsy Spider,“
  • 12:01 - 12:04
    i ono neće razviti autizam.
  • 12:04 - 12:07
    Ova beba koju smo upoznali će biti dobro.
  • 12:07 - 12:09
    U drugu ruku, kod ove druge bebe
  • 12:09 - 12:11
    razvit će se autizam.
  • 12:11 - 12:14
    Kod ovog djeteta, vidite,
  • 12:14 - 12:16
    ne ostvaruje dobar kontakt očima.
  • 12:16 - 12:18
    Umjesto fokusa očiju
  • 12:18 - 12:20
    i ostvarivanja društvenog kontakta,
  • 12:20 - 12:23
    gledau usta, gleda u nos,
  • 12:23 - 12:25
    gleda dalje u drugom smjeru,
  • 12:25 - 12:27
    i dalje ne ostvaruje društveni kontakt,
  • 12:27 - 12:30
    i ako ovo radimo u velikom razmjeru,
  • 12:30 - 12:33
    pregledavanje novorođenčadi, pregledavanje djece zbog autizma,
  • 12:33 - 12:36
    kroz nešto vrlo robusno, vrlo pouzdano,
  • 12:36 - 12:39
    bit će nam veoma korisno u smislu
  • 12:39 - 12:41
    da ćemo moći intervenirati vrlo rano
  • 12:41 - 12:44
    kada možemo imati najbolji učinak.
  • 12:44 - 12:47
    Kako ćemo intervenirati?
  • 12:47 - 12:49
    To će vjerojatno biti kombinacija faktora.
  • 12:49 - 12:51
    Djelomično, kod nekih pojedinaca
  • 12:51 - 12:53
    ćemo pokušati koristiti lijekove.
  • 12:53 - 12:56
    I zapravo, detekcija gena za autizam
  • 12:56 - 12:58
    je važna za nas
  • 12:58 - 12:59
    kako bi identificirali cilj lijeka,
  • 12:59 - 13:02
    kako bi identificirali ono na što možemo utjecati
  • 13:02 - 13:04
    i biti sigurni da je to upravo
  • 13:04 - 13:05
    ono što trebamo činiti u autizmu.
  • 13:05 - 13:08
    Ali to neće biti jedini odgovor.
  • 13:08 - 13:12
    Osim lijekova koristit ćemo
    edukacijske strategije.
  • 13:12 - 13:13
    Pojedinci s autizmom,
  • 13:13 - 13:15
    neki od njih imaju drugačije neuronske mreže.
  • 13:15 - 13:17
    Uče na drugačiji način.
  • 13:17 - 13:19
    Upijaju okolinu na drugačiji način,
  • 13:19 - 13:22
    i trebamo ih učiti
  • 13:22 - 13:25
    na način koji je najbolji za njih.
  • 13:25 - 13:27
    Osim toga, ovdje postoji mnogo pojedinaca
  • 13:27 - 13:29
    u ovoj prostoriji koji imaju velike ideje
  • 13:29 - 13:31
    govoreći o novim tehnologijama koje možemo koristiti
  • 13:31 - 13:34
    sve od uređaja koje možemo koristiti za treniranje mozga
  • 13:34 - 13:36
    kako bi bio učinkovitiji
  • 13:36 - 13:38
    i nadomjestiti za dijelove u kojima
  • 13:38 - 13:39
    ima malo problema,
  • 13:39 - 13:42
    pa čak i stvari poput Google naočala.
  • 13:42 - 13:43
    Možete zamisliti,na primjer Gabriela
  • 13:43 - 13:45
    s njegovom društvenom nespretnošću,
  • 13:45 - 13:47
    možda može nositi Google naočale
  • 13:47 - 13:48
    sa slušalicama u ušima,
  • 13:48 - 13:50
    i tako mu trener može pomoći
  • 13:50 - 13:53
    može pomoći da razmišlja o razgovorima,
  • 13:53 - 13:54
    započinjanju razgovora,
  • 13:54 - 13:56
    možda će jednog dana čak moći
  • 13:56 - 13:59
    pitati djevojku za spoj.
  • 13:59 - 14:01
    Sve ove nove tehnologije
  • 14:01 - 14:03
    nam daju odlične prilike
  • 14:03 - 14:05
    za ostvarivanje učinka
  • 14:05 - 14:07
    kod pojedinaca s autizmom,
  • 14:07 - 14:10
    ali još smo na dugačkom putu.
  • 14:10 - 14:11
    Koliko god da znamo,
  • 14:11 - 14:14
    postoji puno toga što ne znamo,
  • 14:14 - 14:16
    i zato vas sve pozivam
  • 14:16 - 14:19
    da nam pomognete razmisliti o
  • 14:19 - 14:20
    tome kako ovo učiniti bolje,
  • 14:20 - 14:23
    da kao društvo koristimo zajedničku mudrost
  • 14:23 - 14:25
    kako bi došlo do promjene,
  • 14:25 - 14:26
    točnije
  • 14:26 - 14:29
    za pojedince u obiteljima s autizmom,
  • 14:29 - 14:32
    pozivam vas da se uključite u interaktivnu mrežu autizma,
  • 14:32 - 14:34
    da budete dio rješenja
  • 14:34 - 14:37
    jer trebat će stvarno puno nas
  • 14:37 - 14:39
    kako bi razmislili što je to bitno,
  • 14:39 - 14:41
    što će biti bitna razlika.
  • 14:41 - 14:43
    Dok razmišljamo o nečem,
  • 14:43 - 14:44
    što je potencijalno rješenje,
  • 14:44 - 14:46
    koliko je to uspješno?
  • 14:46 - 14:48
    Je li to nešto što će stvarno napraviti razliku
  • 14:48 - 14:50
    u vašim životima, kao pojedinca,
  • 14:50 - 14:52
    kao obitelji s autizmom?
  • 14:52 - 14:55
    Trebat će nam pojedinci svih uzrasta,
  • 14:55 - 14:56
    od mladih do starih,
  • 14:56 - 14:58
    sa različitim oblicima i veličinama
  • 14:58 - 15:00
    spektra autističnog poremećaja
  • 15:00 - 15:02
    kako bi bili sigurni da ostvarujemo učinak.
  • 15:02 - 15:05
    Pozivam vas se da se priključite misiji
  • 15:05 - 15:08
    i pomognete da učinimo živote
  • 15:08 - 15:09
    pojedinaca s autizmom
  • 15:09 - 15:11
    mnogo boljima i bogatijima.
  • 15:11 - 15:14
    Hvala vam.
  • 15:14 - 15:18
    (Pljesak)
Title:
Autizam -- što znamo (i što još uvijek ne znamo)
Speaker:
Wendy Chung
Description:

U ovom činjeničnom govoru, genetičarka Wendy Chung dijeli ono što znamo o spektru poremećaja autizma -- na primjer, da autizam ima različite, možda preklapajuće, uzroke. Gledajući dalje od brige i pažnje koja obavija ovu dijagnozu, Chung i njen tim koriste ono što smo naučili kroz istraživanja, liječenja i pažljivo slušanje.

more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TEDTalks
Duration:
15:35

Croatian subtitles

Revisions