Zašto je naš kvocijent inteligencije viši nego kod naših baba i deda
-
0:01 - 0:03Poći ćemo na kratko putovanje
-
0:03 - 0:07kroz kognitivnu istoriju 20. veka,
-
0:07 - 0:08jer tokom tog veka,
-
0:08 - 0:11naši umovi su se zapanjujuće menjali.
-
0:11 - 0:15Kao što znate,
kola koja su ljudi vozili 1900. -
0:15 - 0:17su se menjala jer su putevi bolji,
-
0:17 - 0:19a i zbog tehnologije.
-
0:19 - 0:21I naš um se takođe menjao.
-
0:21 - 0:25Od ljudi koji su se suočavali
sa opipljivim svetom -
0:25 - 0:28i analizirali taj svet u smislu
-
0:28 - 0:31koliko od njega imaju koristi
-
0:31 - 0:35do ljudi koji se suočavaju
sa veoma kompleksnim svetom, -
0:35 - 0:37a to je svet u kome
smo morali da razvijemo -
0:37 - 0:41nove mentalne navike, nove navike uma.
-
0:41 - 0:43A to uključuje stvari poput
-
0:43 - 0:47oblačenja tog sveta u klasifikaciju,
-
0:47 - 0:50uvođenja apstrakcije
koje pokušavamo da učinimo -
0:50 - 0:52logičnim,
-
0:52 - 0:55i toga da hipotetično shvatamo ozbiljno,
-
0:55 - 0:57to jest, razmišljamo o onome
što je moglo da bude, -
0:57 - 1:00pre nego o onome što jeste.
-
1:00 - 1:03Ova dramatična promena
je privukla moju pažnju -
1:03 - 1:07kroz masivan porast
kvocijenta inteligencije tokom vremena, -
1:07 - 1:09koji je zaista masivan porast.
-
1:09 - 1:14To jest, ne rešavamo tačno
samo nekoliko dodatnih pitanja -
1:14 - 1:15na testu inteligencije.
-
1:15 - 1:19Odgovorimo tačno na mnogo više pitanja
-
1:19 - 1:21od svake sledeće generacije,
-
1:21 - 1:24sve do vremena kad su testovi izmišljeni.
-
1:24 - 1:27Ako merite KI ljudi od pre jednog veka
-
1:27 - 1:29po savremenim normama
-
1:29 - 1:32oni bi imali prosečan KI 70.
-
1:32 - 1:35Ako nas merimo po njihovim normama,
-
1:35 - 1:38mi bismo imali 130.
-
1:38 - 1:42Ovo donosi mnoga pitanja.
-
1:42 - 1:44Da li su naši bliski preci bili
-
1:44 - 1:47na ivici mentalne retardiranosti?
-
1:47 - 1:51Jer je 70 obično rezultat
za mentalnu retardaciju. -
1:51 - 1:54Ili smo svi mi maltene nadareni?
-
1:54 - 1:58Jer je 130 granica za nadarenost.
-
1:58 - 2:01Ja ću sad probati da obrazložim
i treći izbor -
2:01 - 2:05koji više rasvetljava od druga dva,
-
2:05 - 2:08i da bismo ovo shvatili,
-
2:08 - 2:11hajde da zamislimo da je Marsovac
došao na Zemlju -
2:11 - 2:14i našao uništenu civilizaciju.
-
2:14 - 2:16A ovaj Marsovac je bio arheolog,
-
2:16 - 2:19i našao je bodove sa meta,
-
2:19 - 2:22koje su ljudi koristili za gađanje.
-
2:22 - 2:24Prvo su pogledali 1865. god.
-
2:24 - 2:26i videli da je u minuti,
-
2:26 - 2:30ispaljivan jedan metak u centar.
-
2:30 - 2:33Onda su našli da je u 1898.
-
2:33 - 2:36bilo 5 metaka u centru u minutu.
-
2:36 - 2:42A u 1918. su gađali sto metaka u centar.
-
2:42 - 2:45Najpre bi taj arheolog bio zbunjen.
-
2:45 - 2:48Rekao bi, vidite, ovi testovi
su napravljeni tako -
2:48 - 2:52da se sazna koliko je ljudima
bila mirna ruka, -
2:52 - 2:54koliko im je bio oštar vid,
-
2:54 - 2:57da li su imali kontrolu
nad svojim oružjem. -
2:57 - 3:00Kako su ove osobine
mogle da se poboljšaju -
3:00 - 3:02u tolikoj meri?
-
3:02 - 3:04Mi sada, naravno, znamo odgovor.
-
3:04 - 3:07Da je taj Marsovac
pogledao na bojna polja, -
3:07 - 3:10saznao bi da su ljudi imali samo muskete
-
3:10 - 3:12u doba građanskog rata,
-
3:12 - 3:14a da su imali repetirke
-
3:14 - 3:17u doba Špansko-američkog rata,
-
3:17 - 3:19a da su imali mašinke
-
3:19 - 3:21u doba Prvog svetskog rata.
-
3:21 - 3:24I drugim rečima,
-
3:24 - 3:26oprema u rukama prosečnog vojnika
-
3:26 - 3:29je bila odgovorna za rezultat,
ne bolja oštrina oka -
3:29 - 3:31ili mirnoća ruke.
-
3:31 - 3:35Ono što sada treba da zamislimo
je mentalna artiljerija -
3:35 - 3:38koju smo pokupili tokom tih sto godina,
-
3:38 - 3:42i mislim da će nam jedan mislilac
u tome pomoći, -
3:42 - 3:44a to je Lurija.
-
3:44 - 3:47Lurija je posmatrao ljude
-
3:47 - 3:50neposredno pre Savremenog doba,
-
3:50 - 3:52i našao je da su ovi ljudi
-
3:52 - 3:56odbijali da klasifikuju opipljiv svet.
-
3:56 - 3:57Hteli su da ga raščlane
-
3:57 - 3:59na sitne komade koje su mogli da koriste.
-
3:59 - 4:02Našao je da su odbijali
-
4:02 - 4:05da zaključuju šta je hipotetično,
-
4:05 - 4:08da razmišljaju o onome
što bi moglo da bude -
4:08 - 4:11i na kraju je uvideo
da se nisu dobro nosili -
4:11 - 4:15sa apstraktnim pojmovima ili koristili
logiku za rešavanje apstrakcija. -
4:15 - 4:18Sad ću vam dati neke primere
njegovih razgovora. -
4:18 - 4:20On je pričao sa vođom osoblja
-
4:20 - 4:22u ruralnoj Rusiji.
-
4:22 - 4:25Oni su imali,
kao što je to bilo normalno 1900. -
4:25 - 4:27oko 4 godine škole.
-
4:27 - 4:29Pitao bi tu osobu,
-
4:29 - 4:33šta zajedničko imaju vrane i ribe?
-
4:33 - 4:36I čovek bi odgovorio:
"Nemaju ništa zajedničko. -
4:36 - 4:39Znate, ja mogu da jedem ribu,
vranu ne mogu da jedem. -
4:39 - 4:41Vrana može da kljuca ribu.
-
4:41 - 4:44Riba ne može ništa vrani."
-
4:44 - 4:47A Lurija bi upitao:
"Zar nisu i jedno i drugo životinje"? -
4:47 - 4:49"Naravno da nisu",
čovek bi odgovorio. -
4:49 - 4:51"Jedna je riba.
-
4:51 - 4:52Druga je ptica."
-
4:52 - 4:54I zanimalo ga je
-
4:54 - 4:58šta se može učiniti
sa tim opipljivm stvarima. -
4:58 - 5:01Onda je Lurija našao drugog čoveka,
-
5:01 - 5:03i rekao mu:
-
5:03 - 5:06"U Nemačkoj nema kamila,
-
5:06 - 5:08Hamburg je grad u Nemačkoj.
-
5:08 - 5:11Ima li kamila u Hamburgu"?
-
5:11 - 5:12I čovek bi odgovorio,
-
5:12 - 5:16"Pa, ako je dovoljno veliki,
trebalo bi da tamo ima kamila". -
5:16 - 5:20Lurija bi ga upitao:
"A šta ti moje reči nagoveštavaju"? -
5:20 - 5:22On bi odgovorio:
"Pa, možda je to malo selo, -
5:22 - 5:25i nema mesta za kamile."
-
5:25 - 5:27Drugim rečima, nije želeo
da na ovo gleda -
5:27 - 5:30kao ni na šta drugo do opipljiv problem
-
5:30 - 5:32i navikao je da su kamile u selima
-
5:32 - 5:36i nije bio sposoban
da upotrebi nešto hipotetično, -
5:36 - 5:41da se zapita šta ako nema kamila
u Nemačkoj. -
5:41 - 5:44Treći intervju je bio
-
5:44 - 5:47sa osobom o Severnom polu.
-
5:47 - 5:51I Lurija je rekao:
"Na Severnom polu je uvek sneg. -
5:51 - 5:55Gde god uvek ima snega,
medvedi su beli. -
5:55 - 5:58Koje boje su medvedi
na Severnom polu"? -
5:58 - 6:01A odgovor je bio: "Takva stvar
-
6:01 - 6:03treba da se reši uz dokaz.
-
6:03 - 6:06Ako bi mudrac
došao sa Severnog pola -
6:06 - 6:08i rekao mi da su medvedi beli,
-
6:08 - 6:09možda bih mu poverovao,
-
6:09 - 6:13ali svaki medved kog sam ja video
je smeđe boje (mrki medved)". -
6:13 - 6:16Tako da vidite,
i ova osoba je takođe odbila -
6:16 - 6:19da razmišlja ispod opipljivog sveta
-
6:19 - 6:22i da nešto analizira
kroz svakodnevno iskustvo, -
6:22 - 6:24a toj osobi je bilo važno
-
6:24 - 6:25koje su boje medvedi -
-
6:25 - 6:27to jest, morala je da lovi medvede.
-
6:27 - 6:30Nisu bili voljni
da se unesu u to razmišljanje. -
6:30 - 6:32Jedan od njih je rekao Luriji
-
6:32 - 6:35"Kako možemo da rešimo stvari
koje nisu pravi problemi? -
6:35 - 6:37Nijedan od ovih problema nije pravi.
-
6:37 - 6:40Kako da se odnosimo prema njima?"
-
6:40 - 6:43Sada, ove tri kategorije -
-
6:43 - 6:45klasifikacija,
-
6:45 - 6:47korišćenje logike u apstraktnim pojmovima,
-
6:47 - 6:50shvatati hipotetično ozbiljno -
-
6:50 - 6:52kakvu razliku one prave u stvarnom svetu,
-
6:52 - 6:54izvan sobe za testiranje?
-
6:54 - 6:57I daću vam još nekoliko ilustracija.
-
6:57 - 7:00Prvo, skoro svi danas dobiju
diplomu srednje škole. -
7:00 - 7:04To jest, sa 4 smo prešli
na 8 godina školovanja, -
7:04 - 7:06na 12 godina formalnog obrazovanja,
-
7:06 - 7:08i 52% Amerikanaca
-
7:08 - 7:12je imalo neku vrstu
tercijarnog obrazovanja. -
7:12 - 7:16Ne samo da danas imamo
više obrazovanja, -
7:16 - 7:19čiji je veliki deo naučni,
-
7:19 - 7:23a naukom ne možete da se bavite
a da ne klasifikujete svet. -
7:23 - 7:27Ne možete da se bavite naukom
a da ne ponudite hipotezu. -
7:27 - 7:31Ne možete da se bavite naukom
a da je ne učinite logičnom. -
7:31 - 7:35A stvari su se promenile,
čak i u osnovnoj školi. -
7:35 - 7:38Kad se gledaju ispiti iz 1910. godine
-
7:38 - 7:42koje je država Ohajo
davala četrnaestogodišnjacima, -
7:42 - 7:43nađeno je da su to ispiti
-
7:43 - 7:47za opipljive podatke
koji su važni u društvu. -
7:47 - 7:48Bilo je pitanja kao što su:
-
7:48 - 7:51koji su glavni gradovi 44 ili 45 država
-
7:51 - 7:53koje su postojale u to vreme?
-
7:53 - 7:55Kad se gledaju ispiti
-
7:55 - 7:58u državi Ohajo iz 1990.
-
7:58 - 8:00svi su o apstraktnim pojmovima.
-
8:00 - 8:02Bilo je pitanja kao što je:
-
8:02 - 8:07zašto je najveći grad u državi
retko i glavni grad? -
8:07 - 8:09I trebalo je da razmišljaš
-
8:09 - 8:12da je državno zakonodavstvo
kontrolisano ruralnom sredinom -
8:12 - 8:14i da su mrzeli velike gradove,
-
8:14 - 8:16pa umesto da stave da je glavni grad
u velikom gradu, -
8:16 - 8:18on je u sedištu okruga.
-
8:18 - 8:21Glavni grad je postavljen u Olbani,
a ne Njujork. -
8:21 - 8:24U Harisburg, a ne u Filadelfiju.
-
8:24 - 8:26I tako dalje.
-
8:26 - 8:28Tako da se pravac obrazovanja promenio.
-
8:28 - 8:32Učimo ljude da hipotetično
shvataju ozbiljno, -
8:32 - 8:36da koriste apstraktno
i da ih logično povezuju. -
8:36 - 8:38Šta je sa zapošljavanjem?
-
8:38 - 8:42Pa, 1900. 3% Amerikanaca
-
8:42 - 8:46imalo je profesije
koje su bile kognitivno zahtevne. -
8:46 - 8:50Samo 3% su bili advokati
ili doktori ili predavači. -
8:50 - 8:52Danas se 35% Amerikanaca
-
8:52 - 8:56bavi kognitivno zahtevnim profesijama,
-
8:56 - 8:58ne samo profesijama kao što je advokat,
-
8:58 - 9:01doktor, naučnik ili predavač,
-
9:01 - 9:03već mnogim, mnogim podprofesijama
-
9:03 - 9:05koje imaju veze sa tim da li si tehničar,
-
9:05 - 9:07kompjuterski programer.
-
9:07 - 9:11Čitav niz profesija
sada ima kognitivnu potrebu. -
9:11 - 9:14I možemo da ispunimo
očekivanja zaposlenja -
9:14 - 9:16u modernom svetu
tako što smo kognitivno -
9:16 - 9:19mnogo fleksibilniji.
-
9:19 - 9:22I ne samo da ima mnogo više ljudi
-
9:22 - 9:25u kognitivno zahtevnim profesijama.
-
9:25 - 9:27Same profesije su unapređene.
-
9:27 - 9:29Uporedite lekara iz 1900.
-
9:29 - 9:32koji je stvarno imao samo
nekoliko kečeva u rukavu, -
9:32 - 9:35sa savremenim lekarom
opšte prakse ili specijalistom -
9:35 - 9:38koji imaju godine naučnog obučavanja.
-
9:38 - 9:40Uporedite bankara iz 1900,
-
9:40 - 9:43kome je trebao samo dobar računovođa
-
9:43 - 9:46i da zna ko je pouzdan
u lokalnoj zajednici -
9:46 - 9:48za otplaćivanje hipoteke.
-
9:48 - 9:51Bankari trgovci,
koji su porazili svet -
9:51 - 9:53su možda bili moralno nemarni,
-
9:53 - 9:56ali su kognitivno bili vrlo sposobni.
-
9:56 - 10:01Otišli su mnogo ispred bankara iz 1900.
-
10:01 - 10:03trebalo je da gledaju
kompjuterske projekcije -
10:03 - 10:05za tržište stambene izgradnje.
-
10:05 - 10:09Trebalo je da dobiju komplikovan
kvadrat kolateralne obaveze duga -
10:09 - 10:11da bi spojili dug
-
10:11 - 10:15i da bi napravili da dug izgleda
kao profitabilan objekat. -
10:15 - 10:18Morali su da pripreme slučaj
da bi pridobili agencije za rejting -
10:18 - 10:19da im ovo odobre,
-
10:19 - 10:24iako su u mnogo slučajeva,
u stvari podmitili rejting agencije. -
10:24 - 10:26I takođe su morali da nateraju ljude
-
10:26 - 10:28da prihvate ovu takozvanu dobit
-
10:28 - 10:30i da za nju daju pare
-
10:30 - 10:32iako su bile visoko osetljive.
-
10:32 - 10:34Ili pogledajte današnjeg poljoprivrednika.
-
10:34 - 10:37Mislim da je današnji menadžer
na imanju mnogo drugačiji -
10:37 - 10:40od onog iz 1900.
-
10:40 - 10:42Tako da nije samo bilo širenja
-
10:42 - 10:45u kognitivno zahtevnim profesijama.
-
10:45 - 10:47Takođe je došlo do unapređenja zadataka
-
10:47 - 10:50advokata, doktora i kojih još,
-
10:50 - 10:54koji su povećali zahteve
naših kognitivnih mogućnosti. -
10:54 - 10:57Ali pričao sam
o obrazovanju i zaposlenju. -
10:57 - 11:00Neke navike uma koje su se razvile
-
11:00 - 11:02tokom 20. veka
-
11:02 - 11:04su se isplatile u neočekivanim oblastima.
-
11:04 - 11:06Ja sam prvobitno moralni filozof.
-
11:06 - 11:10Jedva da imam godišnji iz psihologije,
-
11:10 - 11:15i ono što me zanima uopšte uzev
je moralna rasprava. -
11:15 - 11:17Sada, tokom prošlog veka,
-
11:17 - 11:20u razvijenim nacijama
kao što je Amerika, -
11:20 - 11:22moralna debata je napredovala
-
11:22 - 11:25jer mi ono što je hipotetično
shvatamo ozbiljno, -
11:25 - 11:28i mi takođe univerzalije
shvatamo ozbiljno -
11:28 - 11:31i tražimo logičke veze.
-
11:31 - 11:35Kad sam se vratio kući
sa fakulteta 1955. -
11:35 - 11:37u vreme Martina Lutera Kinga,
-
11:37 - 11:39mnogo ljudi se vratilo kući u to vreme
-
11:39 - 11:43i počelo sa raspravama
sa svojim roditeljima i babama i dedama. -
11:43 - 11:46Moj otac je rođen 1885,
-
11:46 - 11:49i bio je blago rasno pristrasan.
-
11:49 - 11:51Pošto je bio Irac,
mnogo je mrzeo Engleze, -
11:51 - 11:53a ni za druge nije imao mnogo emocija.
-
11:53 - 11:57(Smeh)
-
11:57 - 12:01Ali je mislio da su crnci niža rasa
-
12:01 - 12:04I kad smo pitali naše roditelje,
babe i dede, -
12:04 - 12:08"Kako biste se vi osećali da se
sutra ujutru probudite kao crnci?" -
12:08 - 12:12oni su rekli da je to
najgluplja stvar koju si ikada rekao. -
12:12 - 12:15Da li ste ikad znali nekoga
ko se probudio ujutru... -
12:15 - 12:17(Smeh)
-
12:17 - 12:18kao crnac?
-
12:18 - 12:22Drugim rečima,
bili su fiksirani u konkretnim -
12:22 - 12:25normama i ponašanjima
koje su nasledili. -
12:25 - 12:28Nisu hteli da uzimaju u obzir
nešto hipotetično, -
12:28 - 12:30a bez toga,
-
12:30 - 12:34vrlo je teško da se pokrenu
moralni argumenti. -
12:34 - 12:36Morate da kažete, zamislite da ste
-
12:36 - 12:42u Iranu, i zamislite da su vaši rođaci
-
12:42 - 12:45svi doživeli kolateralnu štetu
-
12:45 - 12:47iako ništa loše nisu učinili.
-
12:47 - 12:49Kako biste se osećali povodom toga?
-
12:49 - 12:51I ako neko iz starijih generacija kaže,
-
12:51 - 12:53pa, naša vlada se brine o nama,
-
12:53 - 12:56i na njihovoj je vladi
da se brine o njima, -
12:56 - 13:00oni ne žele da nešto hipotetično
ozbiljno shvate. -
13:00 - 13:04Ili uzmite oca Muslimana
čija ćerka je silovana, -
13:04 - 13:07i on oseća da je vezan čašću
da je ubije. -
13:07 - 13:09Dakle, on se odnosi
prema svojim normama -
13:09 - 13:13kako da su drvlje, kamenje
i stenje koje je on nasledio, -
13:13 - 13:16i da nikakvom logikom
ne mogu da se pomere. -
13:16 - 13:18To su samo nasleđene norme.
-
13:18 - 13:21Danas mi kažemo nešto kao
-
13:21 - 13:24dakle, zamisli da te neko
onesvesti i siluje? -
13:24 - 13:26Da li zaslužuješ da budeš ubijen?
-
13:26 - 13:29On bi odgovorio, pa to nije po Kuranu.
-
13:29 - 13:33To nije jedan od mojih principa.
-
13:33 - 13:36Dobro, danas principi
postaju univerzalni. -
13:36 - 13:39Utvrdite da su apstrakcije
i koristite logiku na njima. -
13:39 - 13:41Ako imate princip kao što je,
-
13:41 - 13:45ljudi ne treba da pate
ako nisu krivi za nešto, -
13:45 - 13:47a onda da isključite crnce
-
13:47 - 13:50morate da napravite izuzetke, zar ne?
-
13:50 - 13:53Morate da kažete, dobro,
to što je koža crna, -
13:53 - 13:55ne može da se pati samo zbog toga.
-
13:55 - 13:59Mora da su crnci nekako uprljani.
-
13:59 - 14:02I onda treba da donesemo
empirijski dokaz, zar ne, -
14:02 - 14:05i da kažemo, kako možete
da smatrate da su svi crnci uprljani -
14:05 - 14:08kad je Sveti Avgustin bio crnac
i Tomas Soul je crnac. -
14:08 - 14:12I onda možete da pokrenete
moralni argument -
14:12 - 14:16jer se ne odnosite prema moralnim
pricipima kao opipljivim entitetima. -
14:16 - 14:18Odnosite se prema njima
kao prema univerzalijama -
14:18 - 14:21da bi bile logične.
-
14:21 - 14:24A sada, kako se sve ovo razvilo
iz testova inteligencije? -
14:24 - 14:28To je ono što me je prvo i pokrenulo
na kognitivnu istoriju. -
14:28 - 14:30Ako pogledate testove inteligencije,
-
14:30 - 14:34vidite da su rezultati bili najviši
u određenim oblastima. -
14:34 - 14:37Podtest sličnosti Vekslerovog testa
-
14:37 - 14:39je o klasifikaciji,
-
14:39 - 14:41i postignuti su ogromni rezultati
-
14:41 - 14:44na tom podtestu klasifikacije.
-
14:44 - 14:47Ima drugih delova
skupa testa inteligencije -
14:47 - 14:51koji su o logici apstraktnog.
-
14:51 - 14:54Neki od vas su možda radili
Ravenove progresivne matrice, -
14:54 - 14:57koje se sastoje od analogija.
-
14:57 - 15:00A 1900, ljudi su mogli
da rešavaju proste analogije. -
15:00 - 15:05To jest, ako biste im rekli:
mačke liče na divlje mačke. -
15:05 - 15:06Na koga liče psi?
-
15:06 - 15:08Oni bi rekli: na vukove.
-
15:08 - 15:12Ali do 1960. ljudi su mogli
da reše Ravenove testove -
15:12 - 15:15na složenijem nivou.
-
15:15 - 15:19Ako biste pitali: ako imamo
dva kvadrata koje prati trougao, -
15:19 - 15:21šta prati dva kruga?
-
15:21 - 15:24Odgovorili bi polukrug.
-
15:24 - 15:26Kao što je trougao polovina kvadrata,
-
15:26 - 15:29polukrug je polovina kruga.
-
15:29 - 15:32Do 2010, diplomci sa koledža bi,
ako biste im rekli -
15:32 - 15:35dva kruga prati polukrug,
-
15:35 - 15:38a šta prati dve šesnaestice?
-
15:38 - 15:42Oni bi rekli osmica,
jer je to polovina od 16. -
15:42 - 15:45Što će reći, daleko su odmakli
od opipljivog sveta u razmišljanju -
15:45 - 15:47da su čak mogli da ignorišu
-
15:47 - 15:52postojanje simbola koji su u pitanju.
-
15:52 - 15:55A sada ću reći nešto vrlo rastužujuće.
-
15:55 - 15:58Nismo napredovali u svim poljima.
-
15:58 - 16:00Jedan od načina na koji
bismo hteli da se nosimo -
16:00 - 16:03sa napretkom savremenog sveta
-
16:03 - 16:05je kroz politiku,
-
16:05 - 16:08i nažalost, možete da imate
humane moralne principe, -
16:08 - 16:12možete da klasifikujete, da koristite
logiku kod apstraktnih pojmova, -
16:12 - 16:15i ako se ne osvrćete na istoriju
i na druge zemlje, -
16:15 - 16:18ne možete da se bavite politikom.
-
16:18 - 16:21Primećeno je, da je glavni pravac
među mladim Amerikancima, -
16:21 - 16:24da čitaju sve manje istorije i književnosti
-
16:24 - 16:26i literature o stranim zemljama,
-
16:26 - 16:28i da su u suštini bez istorije.
-
16:28 - 16:30Žive pod staklenim zvonom sadašnjice.
-
16:30 - 16:33Ne razlikuju Korejski rat
od Vijetnamskog. -
16:33 - 16:37ne znaju ko je bio saveznik Amerike
u Drugom svetskom ratu. -
16:37 - 16:40Razmislite koliko bi drugačija
bila Amerika -
16:40 - 16:43da svaki Amerikanac zna
da je ovo peti put -
16:43 - 16:47da Zapadne vojske idu u Avganistan
da naprave red -
16:47 - 16:51i ako bi imali neku ideju
šta se tačno desilo -
16:51 - 16:53u ta prethodna 4 puta u Avganistanu.
-
16:53 - 16:54(Smeh)
-
16:54 - 16:56A desilo se, da nisu ni odlazili,
-
16:56 - 16:58a od njih ni traga u pesku.
-
16:58 - 17:02Ili zamislite koliko bi stvari
bile drugačije -
17:02 - 17:04da većina Amerikanaca
zna da su nas lagali -
17:04 - 17:07o 4 od naših 6 poslednjih ratova.
-
17:07 - 17:10Jer znate, nisu Španci potopili
ratni brod Mejn, -
17:10 - 17:12Luzitanija nije bila samo obično plovilo
-
17:12 - 17:15već je bila napunjena municijom,
-
17:15 - 17:19Severni Vijetnam nije napao Sedmu flotu,
-
17:19 - 17:23i Sadam Husein naravno
nije voleo Al Kaidu -
17:23 - 17:25i nije imao nikakve veze sa njima,
-
17:25 - 17:28a administracija je ubedila 45% ljudi
-
17:28 - 17:30da su oni braća po oružju,
-
17:30 - 17:34kad bi on obesio nekog
na najbližu banderu. -
17:34 - 17:37Ali neću da završim ovaj govor
u pesimističnom tonu. -
17:37 - 17:42Dvadeseti vek je pokazao
ogromne kognitivne rezerve -
17:42 - 17:45u običnim ljudima koje smo sad uvideli,
-
17:45 - 17:48a aristokratija je ubeđena
-
17:48 - 17:50da prosečna osoba ne može da uspe,
-
17:50 - 17:53da nisu sposobni da podele
svoja razmišljanja -
17:53 - 17:55ili svoje kognitivne mogućnosti.
-
17:55 - 17:57Lord Kurzon je jednom rekao
-
17:57 - 17:59da je video ljude da se kupaju
u Severnom moru, -
17:59 - 18:01i da je pitao:
"Zašto mi niko nije rekao -
18:01 - 18:04kako ovi iz nižeg reda imaju beo ten".
-
18:04 - 18:06Kao da su gmizavci.
-
18:06 - 18:09Dikens je bio u pravu, a ovaj ne.
[ispravka: citat Radjarda Kiplinga]. -
18:09 - 18:13Kipling je rekao:
"Pukovnikova žena i Džudi O'Grejdi -
18:13 - 18:16su jednake bez obzira na boju kože".
-
18:16 - 18:20(Aplauz)
- Title:
- Zašto je naš kvocijent inteligencije viši nego kod naših baba i deda
- Speaker:
- Džejms Flin (James Flynn)
- Description:
-
Zovu ga "Flin efekat" - činjenica da svaka naredna generacija ima bolje rezultate na testovima inteligencije od prethodne. Da li zapravo postajemo pametniji ili samo razmišljamo drugačije? U ovom brzom okretu po kognitivnoj istoriji 20. veka, moralni filozof Džejms Flin ukazuje da su promene u načinu na koji razmišljamo imale iznenađujuć (ali ne i uvek pozitivan) ishod.
- Video Language:
- English
- Team:
closed TED
- Project:
- TEDTalks
- Duration:
- 18:40
![]() |
Mile Živković approved Serbian subtitles for Why our IQ levels are higher than our grandparents' | |
![]() |
Mile Živković edited Serbian subtitles for Why our IQ levels are higher than our grandparents' | |
![]() |
Mile Živković edited Serbian subtitles for Why our IQ levels are higher than our grandparents' | |
![]() |
Ivana Korom accepted Serbian subtitles for Why our IQ levels are higher than our grandparents' | |
![]() |
Ivana Korom edited Serbian subtitles for Why our IQ levels are higher than our grandparents' | |
![]() |
Ivana Korom edited Serbian subtitles for Why our IQ levels are higher than our grandparents' | |
![]() |
Ivana Korom edited Serbian subtitles for Why our IQ levels are higher than our grandparents' | |
![]() |
Ivana Korom edited Serbian subtitles for Why our IQ levels are higher than our grandparents' |