(h) TROM - 1.1 Znanost
-
0:35 - 0:36Čuješ li me?
-
0:37 - 0:38Da,
-
0:38 - 0:39mislim da me sad možeš čuti,
-
0:39 - 0:41ali me ne vidiš.
-
0:41 - 0:43To je zato što imaš uši.
-
0:43 - 0:46Ako zatvoriš oči i posegneš za ekranom,
-
0:47 - 0:48znat ćeš da je tu.
-
0:48 - 0:50Osjećaš ga pomoću kože.
-
0:51 - 0:53Ako ti ne bi dozvolili da ga dotakneš,
-
0:53 - 0:55mogao bi ga bar pomirisati,
-
0:55 - 0:57i nakon mirisa vruće plastike,
-
0:57 - 1:00shvatio bi da tvoj monitor mora biti tu.
-
1:00 - 1:03Srećom, imaš nos.
-
1:03 - 1:06Ali, što kad bi ga okusio?
-
1:06 - 1:08Pa, to bi bilo teže,
-
1:08 - 1:10ali vremenom bi osjetio plastiku,
-
1:10 - 1:12jer imaš jezik.
-
1:13 - 1:15Razumiješ svijet oko sebe,
-
1:15 - 1:17mislim sve što se nalazi oko tebe,
-
1:18 - 1:19pomoću tih pet osjetila.
-
1:19 - 1:21Ako imaš uši,
-
1:21 - 1:22čuješ.
-
1:22 - 1:23Ako imaš oči,
-
1:23 - 1:24možeš vidjeti.
-
1:25 - 1:26Pomoću kože,
-
1:26 - 1:27možeš osjetiti.
-
1:27 - 1:28Jezik će ti pomoći okusiti,
-
1:29 - 1:32a ako imaš nos, možeš mirisati.
-
1:33 - 1:37Oči, uši, jezik i koža su "alat",
-
1:38 - 1:39s kojim si rođen.
-
1:39 - 1:42Alat koji ti pomaže shvatiti svijet oko tebe.
-
1:43 - 1:45Ali, kako si znao to sve?
-
1:46 - 1:48Samo zato jer si primjetio?
-
1:48 - 1:52I, kako smo ih podijelili u pet osjetila?
-
2:12 - 2:18[ ZNANOST ]
-
2:26 - 2:28Odgovor je ZNANOST!
-
2:28 - 2:30Jer je svijet tako kompliciran,
-
2:31 - 2:34koristimo znanost da bi otkrili i definirali.
-
2:34 - 2:35Ali što je znanost?
-
2:36 - 2:38Istraživanje i proučavanje prirode,
-
2:38 - 2:41pomoću opažanja i razumijevanja
-
2:41 - 2:42skupine znanja
-
2:42 - 2:44dobivenih istraživanjem.
-
2:44 - 2:48U osnovi, skupina testova, brojeva i slova
-
2:48 - 2:51koji, zajedno definiraju.
-
2:51 - 2:52Ali kako?
-
2:52 - 2:55Većina ljudi prepoznaje oznake kao vrijednosti
-
2:55 - 2:58a najbolje poznate grupe su brojke i slova.
-
2:58 - 3:01One su izumi koji nam pomažu
-
3:01 - 3:03razumjeti okolinu.
-
3:04 - 3:05Da bi bolje shvatili kako su ovi znakovi
-
3:05 - 3:07nastali,
-
3:07 - 3:10pogledajmo kratku povijest matematike:
-
3:14 - 3:16Ljudska bića su od najranijeg početka,
-
3:16 - 3:19tražili rješenja za osnovne probleme.
-
3:20 - 3:21Gradeći domove, mjereći prostor,
-
3:21 - 3:24prateći godišnja doba i brojeći predmete.
-
3:25 - 3:26Preko 30.000 godina prije,
-
3:26 - 3:28rani ljudi paleolitskog doba
-
3:28 - 3:29su pratili godišnja doba koja prolaze
-
3:29 - 3:31i promjene u vremenu zbog sadnje.
-
3:32 - 3:34Da bi prikazali prolaznost vremena,
-
3:34 - 3:36uklesali bi zareze na zidove pećina,
-
3:36 - 3:39ili bi urezali zareze na kosti, drvo ili kamen.
-
3:39 - 3:42Svaki zarez bi predstavljao jedan.
-
3:42 - 3:43Ali ovaj sustav bi postao nespretan
-
3:43 - 3:45kad se radilo o većim količinama,
-
3:45 - 3:46pa su vremenom kreirali simbole
-
3:47 - 3:48koji su predstavljali grupe objekata.
-
3:48 - 3:51Nađene su sumerske glinene pločice,
-
3:51 - 3:53koje datiraju iz 4.milenija pK.
-
3:53 - 3:56Mali glineni stup je korišten za 1,
-
3:56 - 3:58glinena kugla je korištena za 10
-
3:58 - 4:00a veliki stožac za 60.
-
4:01 - 4:04Zapisi iz otprilike 3.300 pK pokazuju
-
4:04 - 4:06da su babilonci pisali iznose
-
4:06 - 4:07na glinene pločice pomoću trske.
-
4:08 - 4:10Koristili su oblik čavla za 1,
-
4:10 - 4:13i V sa strane za 10,
-
4:13 - 4:15kombinirajući ove simbole za druge brojeve.
-
4:15 - 4:16Na primjer,
-
4:16 - 4:18babilonci su broj 19 pisali kao:
-
4:20 - 4:22Drevni egipćani su koristili objekte
-
4:22 - 4:24iz svakodnevnog života kao simbole.
-
4:24 - 4:27Prut je predstvaljao 1, kravlja glava 10,
-
4:27 - 4:28namotano uže 100,
-
4:28 - 4:31cvijet lotusa je pretstavljaju 1000 itd.
-
4:31 - 4:3519 su pisali kao kravlja glava i 9 prutova.
-
4:36 - 4:38Rani rimljani su osmislili sustav brojki
-
4:38 - 4:40koji i danas vidimo.
-
4:40 - 4:41Zajedno s ostalim simbolima
-
4:41 - 4:44koristili su X za 10 i I za 1,
-
4:44 - 4:45sve do srednjeg doba
-
4:45 - 4:47rimljani su stavljali I desno od X
-
4:47 - 4:50za 11 i lijevo za 9.
-
4:50 - 4:52Tako su 19 pisali kao XIX
-
4:53 - 4:54Svi ovi kreativni sustavi brojki
-
4:55 - 4:58pokazuju gupe predmeta kao i individualne predmete.
-
4:59 - 5:00Neki od najstarijih ljudskih brojevnih sustava
-
5:00 - 5:03se oslanjaju na prste ruku i nogu.
-
5:03 - 5:06Temeljili su se na jedinicama, peticama, deseticama i dvadeseticama.
-
5:06 - 5:08Zulu izraz za 6 znači
-
5:08 - 5:11uzeti palac desne ruke
-
5:11 - 5:12podrazumijevajući da su svi prsti lijeve ruke
-
5:13 - 5:16već dodani i da je trebalo dodati šesti.
-
5:16 - 5:18Drugi sustavi su se razvili iz trgovine.
-
5:18 - 5:20Yoruba u Nigeriji,
-
5:20 - 5:22su koristili školjke kao valutu
-
5:22 - 5:25i razvili su zadivljujuće kompleksan sustav brojeva.
-
5:25 - 5:26Temeljio se na dvadeseticama,
-
5:26 - 5:28i na operacijama množenja,
-
5:28 - 5:30oduzimanja i zbrajanja.
-
5:30 - 5:31Na primjer:
-
5:31 - 5:36na 45 su mislili kao na 3x20 minus 10 minus 5.
-
5:37 - 5:39Korišteni su čvorovi vezani na konopima
-
5:39 - 5:41za zapisivanje količina u mnogim kulturama.
-
5:41 - 5:43Kao perzijanci npr.
-
5:43 - 5:44Inke su koristili profinjeniju verziju
-
5:44 - 5:45zvanu "quipu":
-
5:45 - 5:48deblji konop držan horizontalno
-
5:48 - 5:49s kojeg su visili konopčići s čvorovima.
-
5:50 - 5:52Vrsta čvorova koji su koristili inke,
-
5:52 - 5:53zajedno s dužinom i bojom konopa,
-
5:53 - 5:56predstavljali su jedinice, desetice i stotine.
-
5:56 - 5:58U današnjem svijetu skoro svaka industrijska kultura
-
5:58 - 6:00koristi brojeve od 0 do 9.
-
6:01 - 6:02Ovi simboli nisu izumljeni do
-
6:02 - 6:04trećeg stoljeća pK u Indiji
-
6:05 - 6:06a i trebalo je još 800 godina
-
6:06 - 6:10da bi ideja nule s decimalama bila osmišljena.
-
6:10 - 6:11Ova velika ideja
-
6:11 - 6:13je dramatično promijenila lice matematike.
-
6:15 - 6:17Mi ljudi smo oduvijek dijelili jedni s drugima,
-
6:17 - 6:19kad su rane kulture dijelile hranu i vodu
-
6:19 - 6:21ili kad su htjeli podijelitii zemlju,
-
6:21 - 6:22na pošten i jednak način,
-
6:23 - 6:24postepeno su se javili razlomci,
-
6:24 - 6:27kao simboli za ove situacije poštene diobe.
-
6:28 - 6:30Drevni egipćani su koristili jedinice za razlomke,
-
6:30 - 6:32razlomke u kojima je brojnik 1,
-
6:32 - 6:35kao 1/2, 1/3 i 1/5,
-
6:35 - 6:37i onda su dodavali polovice ovih razlomaka.
-
6:37 - 6:40Kad bi htjeli podijeliti 3 štruce kruha,
-
6:40 - 6:42u peteročlanoj obitelji,
-
6:42 - 6:44prvo bi podijelili prvu i drugu štrucu
-
6:44 - 6:45na trećine,
-
6:46 - 6:48a onda bi treću podijelili na petine,
-
6:50 - 6:51konačno bi trećinu viška
-
6:52 - 6:55od druge štruce podijelili na petine.
-
6:56 - 7:00Pisali bi ovo kao 1/3, 1/5, 1/15
-
7:01 - 7:02Danas bi ovakvo dijeljenje iskazali
-
7:02 - 7:04razlomkom: 3/5
-
7:04 - 7:063/5 štruce za svakog člana,
-
7:07 - 7:09ili 3 štruce podijeljene na 5.
-
7:10 - 7:12Sumerani i rani babilonci
-
7:12 - 7:13su izumili sustav brojeva razlomaka
-
7:13 - 7:17temeljenih na 60, koji koristimo i 4.000 godina kasnije.
-
7:17 - 7:19Naši dani imaju sate od 60 minuta,
-
7:19 - 7:20a minute 60 sekundi,
-
7:21 - 7:23a naši krugovi sadrže 360 stupnjeva.
-
7:25 - 7:27Kineska društva su koristila računaljke,
-
7:27 - 7:30sa sustavom temeljenom na deseticama, iako nisu imali nulu.
-
7:31 - 7:32Raniji oblik decimalnih razlomaka,
-
7:32 - 7:33su proizašli iz računaljki,
-
7:34 - 7:34na primjer:
-
7:34 - 7:383/5 bi na računaljki bilo 6 od 10.
-
7:38 - 7:41Kinezi su brojnik ljupko nazvali "sin",
-
7:41 - 7:43a nazivnik "majka".
-
7:44 - 7:45Tek u 12.stoljeću
-
7:45 - 7:46uobičajeni razlomci
-
7:46 - 7:48sa oznakama koje koristimo danas,
-
7:48 - 7:49su izumljeni.
-
7:50 - 7:52Čak ni tad nisu imali širu primjenu,
-
7:52 - 7:54sve do perioda renesanse, do prije 500 godina.
-
7:56 - 7:58Kroz povijest svaka kultura na svijetu
-
7:58 - 8:00je kreirala inovativan način računanja.
-
8:01 - 8:03Da bi riješili problem, npr. 12x15,
-
8:04 - 8:05rani ruski seljaci
-
8:05 - 8:07su koristili sustav duplanja i dijeljenja.
-
8:10 - 8:12Kad bi polovica nekog broja bila razlomak,
-
8:13 - 8:14zaokružili bi rezultat
-
8:16 - 8:17i dodali bi faktore
-
8:17 - 8:19povezane s množiteljem.
-
8:24 - 8:27Drevni egipćani su se oslanjali na proceduru duplanja
-
8:27 - 8:28dok ne bi umnožili dovoljno grupa..
-
8:32 - 8:35onda bi dodali te grupe da bi našli rezultat.
-
8:41 - 8:43Diljem Europe i Azije, tijekom srednjeg vijeka,
-
8:43 - 8:46računaljka je bila kalkulator vremena.
-
8:46 - 8:48Ali samo su je neki znali koristiti,
-
8:48 - 8:50najčešće bogati trgovci i bankari.
-
8:51 - 8:53Jednostavno pomjerajući zrno a svako je imalo vrijednost,
-
8:54 - 8:56računaljka je bila vrlo efikasan kalkulator.
-
8:57 - 8:59I tad je, veliki arapski matematičar al-Khwarizmi
-
8:59 - 9:02predstavio hindu-arapski sustav brojki od 0 do 9,
-
9:02 - 9:04sjevernoj Americi i Europi,
-
9:04 - 9:06i tako osmislio nove postupke računanja.
-
9:07 - 9:09Ovakvi algoritmi su mogli biti zapisani na papir.
-
9:10 - 9:12Kroz stoljeća učenja algoritmi
-
9:12 - 9:14su postali simbol edukacije
-
9:14 - 9:15dok su studenti učili računati
-
9:15 - 9:17duge kolone brojeva,
-
9:17 - 9:18posuđivati i prenositi,
-
9:18 - 9:21i raditi duga dijeljenja efikasno i pouzdano.
-
9:22 - 9:23Sad su već mogli čuvati zapise ovih procedura
-
9:23 - 9:25i provjeravati rezultate.
-
9:26 - 9:28Danas se kompleksni izračuni
-
9:28 - 9:30rade s ručnim kalkulatorima.
-
9:30 - 9:31Ovo znači da studenti trebaju sposobnost
-
9:31 - 9:33provjere prihvatljivosti rezultata
-
9:33 - 9:35i trebaju imati bogat repertoar
-
9:35 - 9:37umnih matematičkih procedura da to naprave.
-
9:38 - 9:40Puno jednostavniji izračun npr 12x15
-
9:41 - 9:43može biti umno riješen koristeći više strategija.
-
9:54 - 9:55Dok putujemo kroz bogatu
-
9:55 - 9:57i uzbudljivu povijest matematike
-
9:57 - 9:59možemo vidjeti kako ideje i kreacije
-
9:59 - 10:01izrastaju iz jednostavne ljudske potrebe
-
10:01 - 10:04da se riješe problemi iz svakodnevnice.
-
10:04 - 10:06Kroz vrijeme, matetamtička istraživanja
-
10:06 - 10:08muškaraca i žena diljem svijeta,
-
10:08 - 10:10su nam dala fascinantne leće
-
10:10 - 10:12koje su nam pomogle da matematički gledamo
-
10:12 - 10:14i svijetu damo smisao.
-
10:15 - 10:17Znanost je skupina činjenica
-
10:17 - 10:20do kojih se došlo definirajući promatrano
-
10:21 - 10:23i testirajući da bi otkrili.
-
10:24 - 10:28Matematika, kemija i fizika predstavljaju fiksne
-
10:29 - 10:32jezike koji nisu podložni interpretaciji.
-
10:32 - 10:35Jezike koje koristimo da opišemo ono što promatramo
-
10:36 - 10:39i da testiramo da bi dokazali.
-
10:39 - 10:41Pomislite na DNA,
-
10:41 - 10:44stanice, galaksije,
-
10:44 - 10:46voće,
-
10:46 - 10:48laptope,
-
10:49 - 10:51klima uređaje,
-
10:51 - 10:54pomislite na automobile,
-
10:54 - 10:57hranu,
-
10:57 - 10:59kuće,
-
11:00 - 11:03faunu,
-
11:03 - 11:06floru,..
-
11:06 - 11:09pomislite na atome,
-
11:09 - 11:11dijelove tijela,
-
11:12 - 11:14klimu,
-
11:15 - 11:18ili na odjeću koju nosite ..
-
11:20 - 11:23I shvatite da je sve definirano,
-
11:23 - 11:25ili stvoreno
-
11:25 - 11:27pomoću znanosti.
-
11:34 - 11:36Da bi razumjeli koncept znanosti,
-
11:36 - 11:40trebali biste znati što je znanstvena teorija:
-
11:41 - 11:42Znanstvena teorija
-
11:42 - 11:45obuhvaća skup koncepata,
-
11:45 - 11:48uključujući dijelove promatrajućeg fenomena,
-
11:48 - 11:51izraženog kao kvantificirane karakteristike,
-
11:51 - 11:54zajedno s pravilima (nazvanim znanstveni zakoni)
-
11:54 - 11:56koji izražavaju vezu
-
11:56 - 11:59između opažanja takvog koncepta.
-
11:59 - 12:02Znanstvena teorija je konstruirana da odgovara
-
12:02 - 12:05dostupnim empirijskim podacima o takvim opažanjima,
-
12:05 - 12:09i postavljena je kao princip ili grupa principa
-
12:09 - 12:11koji objašnjavaju takav fenomen.
-
12:12 - 12:14Znanstvena teorija je potpuno drugačija
-
12:14 - 12:15od bilo koje druge teorije,
-
12:16 - 12:18to je najvjerovatnija varijanta
-
12:18 - 12:21koja je rezultat najnovijih istraživanja.
-
12:33 - 12:36Znanost je najbolji alat ikad izumljen
-
12:37 - 12:39za razumijevanje funkcioniranja svijeta.
-
12:39 - 12:42Znanost je vrlo ljudski način znanja.
-
12:42 - 12:45Mi smo uvijek na granici poznatog.
-
12:45 - 12:47Znanost je poduzetnost u kojoj se surađuje
-
12:51 - 12:53Sjećamo se onih koji su nam pripremili put,
-
12:54 - 12:57gledajući naprijed.
-
12:57 - 12:58Ako ste znanstveno pismeni
-
12:59 - 13:00svijet vam izgleda potpuno drugačije,
-
13:00 - 13:03i to razumijevanje vas osnažuje.
-
13:09 - 13:12Postoji istinita poezija o stvarnom svijetu.
-
13:12 - 13:15Znanost je poezija o stvarnosti.
-
13:16 - 13:18Možemo biti znastvenici, i s njom,
-
13:19 - 13:21možemo poboljšati naše živote.
-
13:21 - 13:24Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.
-
13:24 - 13:27Znanost je poezija o stvarnosti.
-
13:27 - 13:30Priča o ljudima je priča o idejama,
-
13:30 - 13:34koje osvjetljavaju mračne kuteve.
-
13:40 - 13:44Znanstvenici vole tajne, vole ne znati,
-
13:46 - 13:48ne bojim se neznanja,
-
13:49 - 13:51mislim da je tako puno zanimljivije.
-
13:52 - 13:55Postoji velika univerzalna stvarnost
-
13:55 - 13:58koje smo svi dio.
-
13:58 - 14:00Što istražujemo dublje u svemir
-
14:00 - 14:04to su otkrića izvanrednija.
-
14:04 - 14:06Potraga za istinom,
-
14:06 - 14:09je priča ispunjena uvidima.
-
14:16 - 14:18Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.
-
14:19 - 14:22Znanost je poezija o stvarnosti.
-
14:23 - 14:25Možemo biti znanstvenici, i sa znanošću
-
14:26 - 14:28možemo poboljšati naše živote.
-
14:28 - 14:31Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.
-
14:31 - 14:34Znanost je poezija o stvarnosti.
-
14:34 - 14:37Priča o ljudima je priča o idejama
-
14:38 - 14:40koje osvjetljavaju mračne kutove.
-
14:40 - 14:43Iz naše usamljene točke u svemiru,
-
14:43 - 14:46uz moć razmišljanja
-
14:46 - 14:49pogledali smo unatrag na kratak trenutak
-
14:50 - 14:52nakon postanka svemira.
-
14:52 - 14:53Mislim da znanost
-
14:53 - 14:55mijenja način na koji tvoj um funkcionira,
-
14:55 - 14:58da razmišljaš malo dublje o stvarima.
-
14:58 - 15:02Znanost zamijeni osobne predrasude
-
15:02 - 15:04čvrsto dokazanim činjenicama.
-
15:04 - 15:07Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.
-
15:08 - 15:11Znanost je poezija stvarnosti.
-
15:11 - 15:14Možemo biti znanstvenici, i s njom
-
15:15 - 15:16možemo unaprijediti naše živote.
-
15:16 - 15:19[ Znanost je predivan alat za razumijevanje
-
15:20 - 15:22svijeta koji nas okružuje ]
-
15:22 - 15:24[ Zamisli ga kao povećalo
-
15:24 - 15:26kroz koje možeš vidjeti
-
15:26 - 15:30stvarnost koja te okružuje ]
- Title:
- (h) TROM - 1.1 Znanost
- Description:
-
http://tromsite.com - Full documentary, very well organized (download, youtube stream, subtitles, credits, share, get involved, and many more)
Documentary´s description :
-------------------------------------------------------------------------
TROM (The Reality of Me) represents the biggest documentary ever created, it is also the only one that tries to analyse everything : from science to the monetary system as well as real solutions to improve everyone's life.A new and ´real´ way to see the world.
"Before the Big-Bang, till present, and beyond."
------------------------------------------------------------------------- - Video Language:
- English
- Duration:
- 15:34
tinapapilio edited Croatian subtitles for (h) TROM - 1.1 Science | ||
tinapapilio edited Croatian subtitles for (h) TROM - 1.1 Science | ||
ana.glavocevic edited Croatian subtitles for (h) TROM - 1.1 Science | ||
ana.glavocevic edited Croatian subtitles for (h) TROM - 1.1 Science | ||
ana.glavocevic edited Croatian subtitles for (h) TROM - 1.1 Science | ||
ana.glavocevic added a translation |