Rasipanje hrane: Skriveni troškovi hrane koju bacamo / ClimateScience #9

Diljem svijeta, 30% hrane se izgubi ili baci - to je 1.6 MILIJARDI tona hrane svake godine! Od vitalnog je značaja da ljudi budu svjesni utjecaja rasipanja hrane i onoga što mogu učiniti kako bi nešto promijenili.

Pogledajte naš video o rasupoanju hrane kako biste saznali više: https://climatescience.org/advanced-food-waste/

ClimateScience je registrirana dobrotvorna organizacija u Ujedinjenom Kraljevstvu koju predvodi više od 200 mladih entuzijastičnih volontera. Naša je misija učiniti stvarna, dugoročna klimatska rješenja djelotvornima.

RASPRAVE I DRUŠTVENI MEDIJI
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
Web stranca: https://climatescience.org/
Instagram: https://www.instagram.com/climate_science/
Twitter: https://twitter.com/Climate_Sci
Facebook: https://www.facebook.com/ClimateScienceEducation/
Olympiad: https://climatescience.org/olympiad/

NAŠA ANIMACIJA
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
Originalna animacija koju je producirala Bruna Hernandes koristeći After Effects

NAŠA SCENARIJ
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
Stvorio ga je tim ClimateScience-a za pisanje znanstvenih tekstova (https://climate-science.com/about/)

NAŠ GLAS
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
Glas ClimateScience-a je JP Arellano koji koristi mikrofon Yeti BLUE

NAŠA GLAZBA ♬♪
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
Originalna glazba koju je skladao Mackenzie Boys-Eddy koristeći Logic ProX

NAŠI IZVORI:
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
https://bit.ly/3CogDwC

U svijetu propadne ili se baci 30% hrane.
To je otprilike 614 kalorija po osobi,

svaki dan, otprilike isto kao 10 jaja
srednje veličine ili 21 velika mrkva.

Ali čekajte?! Kakve veze to ima
sa klimatskim promjenama?

Kada hrana propadne ili se baci,
svi resursi uloženi u njezinu proizvodnju

također su potraćeni.

Globalno, to je 1.4 milijarde hektara
potraćene zemlje

i 250 km³ potraćene vode godišnje.

To je kopneno područje veće
od Kanade i Indije zajedno

i dovoljno vode da se napuni
100 milijuna olimpijskih bazena.

Štoviše, gubitak i bacanje hrane
odgovorni su za 8-10%

globalnih emisija stakleničkih plinova.

Ove emijsije ne dolaze samo od
proizvodnje i transporta

potraćene hrane već
i izravno iz same trule hrane

za vrijeme dok je
razgrađuju mikroorganizmi.

Unatoč svom tom otpadu, u 2019. godini
gotovo 1 od 10 osoba na svijetu bilo je

izloženo ozbiljnoj nestašici hrane.
Smanjenje gubitka hrane za samo 50%

osiguralo bi dovoljno hrane
da prehrani sve te ljude, i više od toga!

Iako se gubici hrane događaju
u svim fazama lanca opskrbe hranom,

glavni uzrok varira među
različitim zemljama.

U bogatijim zemljama, više od 40% gubitka
hrane događa se u maloprodajnoj

i potrošačkoj fazi, uglavnom zbog
ponašanja potrošača i ponude hrane

koja premašuje potražnju.

Gubitak hrane u zemljama nižih prihoda
uglavnom se javlja ranije u lancu opskrbe,

zbog loših tehnika berbe,
nedovoljnih objekata za skladištenje

i hlađenje te nedostatka infrastrukture

za prijevoz hrane i marketing.

Dakle, što možemo učiniti kako bismo
smanjili taj gubitak i rasipanje hrane?

Pa, počnimo na početku opskrbnog lanca:

moramo smanjiti gubitke hrane
na samoj farmi.

Nedostatni uvjeti, kao što su
manjak vode i previše topline,

znatano smanjuju potencijalni rast usjeva
i 20-40% usjeva na globalnoj razini

izgubljeno je zbog štetočina,
korova i bolesti.

Globalna kvaliteta tla također opada,
što otežava biljkama

pristup hranjivim tvarima potrebnim za
njihov rast i prisiljava poljoprivrednike

da se oslanjanju na umjetna gnojiva.

Poboljšanjem kvalitete tla i korištenjem
prirodnih interakcija između biljaka,

životinja i njihovog okoliša,
poljoprivrednici mogu poboljšati prinose

usjeva istovremeno smanjujući otpad
i iskorištavanje resursa.

Pružanje učinkovitih tehnologija
berbe poljoprivrednicima

je također važno jer se hrana često gubi
zbog oštećenja ili prolijavanja

tijekom žetvenog procesa.

Jedan od najvećih uzroka gubitka hrane u
zemljama nižeg dohotka je skladištenje:

ako je hrana na pretoplom ili prevlažnom
mjestu, lako se pokvari ili istrune.

Poboljšanje skladišnih kapaciteta i
prometne infrastrukture stoga može

značajno smanjiti gubitke: kad bi zemlje
s nižim prihodima imale isti pristup

rashlađivanju kao i bogatije zemlje,
gubici hrane smanjili bi se za 25%!

Kako bi riješili ovaj problem, moramo
razviti jeftina, izvanmrežna rješenja

za očuvanje hrane, kao što je
mobilno skladište na solarni pogon.

Prerada hrane i trajnija ambalaža također
mogu spriječiti kvarenje hrane prilikom

skladištenja, prijevoza i u potrošačkoj
fazi, iako bismo trebali razmotriti

održivost ambalaže koja se koristi.

Međutim, inovacije nas neće
dovesti daleko.

Ponašanje trgovaca i potrošača
također se moraju promijeniti.

Primjerice, supermarketi postavljaju
visoke standarde izgleda hrane

što znači da je nesavršena hrana često
odbačena iako je potpuno jestiva.

Prihvaćanje "ružne" hrane na
maloprodajnoj i potrošačkoj razini

značajno će smanjiti
količinu bačene hrane.

Restorani, trgovci i dobavljači također
mogu smanjiti svoj otpad prodajom

hrane u prikladnijim porcijama
i doniranjem nepotrošene hrane

onima koji si je ne mogu priuštiti.

Ali što možemo napraviti kao pojedinci?

Možemo početi planirati unaprijed i
kupovati samo ono što nam je potrebno.

Možemo kuhati ostatke i zamrzavati hranu
kako bi ju održali duže svježom.

Osim što treba poticati manje rasipanja,
također moramo

biti svjesniji kako pravilno pohranjivati
hranu i kako znati je li hrana

i dalje dobra nakon
isteka roka trajanja.

Dok svijet postaje bogatiji, rasipanje
hrane na potrošačkoj razini

vjerojatno će postati sve veći problem.

Stoga je neophodno da ljudi budu svjesni
učinka bacanja hrane

i što mogu učiniti da promijene stvari.

Ako vam se svidio video, pretplatite se
i pritisnite zvono za obavijesti

kako bi bili obaviješteni
čim izađe naš novi video!

Do sljedećeg puta!