Kako menopauza utječe na mozak

Mnogi simptomi menopauze - naleti vrućine, noćno znojenje, nesanica, gubitak pamćenja, depresija i anksioznost - započinju u mozgu. Kako točno menopauza utječe na kognitivno zdravlje? Dijeleći revolucionarna otkrića iz svojeg istraživanja, neuroznanstvenica Lisa Mosconi otkriva kako smanjenje razine hormona utječe na starenje mozga te kako jednostavne promjene životnog stila pomažu u održavanju zdravlja mozga tijekom cijelog života.

Žene su umjetnička djela.

Kako izvana tako i iznutra.

Ja sam neuroznanstvenica
i usredotočujem se na nutrinu,

posebno na ženski mozak.

Postoje brojne teorije
o tome kako se ženski mozak

razlikuje od muškog.

Promatram mozgove već 20 godina

i mogu vam jamčiti

da mozak nema spol.

Ružičasta i plava, Barbie i Lego kocke,

to su sve izumi
koji nemaju nikakve veze

s načinom na koji je izrađen naš mozak.

Ipak, ženski se mozgovi
razlikuju od muških

u nekim aspektima.

I ovdje ću vam govoriti o tim razlikama

jer su jako važne za naše zdravlje.

Na primjer,

ženama se češće nego muškarcima
dijagnosticira anksiozni poremećaj

ili depresija,

a naročito glavobolje i migrene.

Također, moje istraživanje pokazuje

da su žene sklonije
Alzheimerovoj bolesti.

Alzheimerova bolest
najčešći je uzrok demencije

na svijetu,

pogađajući blizu šest milijuna ljudi
samo u Sjedinjenim Državama.

Ali gotovo dvije trećine tih ljudi

čine žene.

Na svakog muškarca
koji boluje od Alzheimera

postoje dvije žene.

Zbog čega je to tako?

Je li u pitanju starost?

Ili životni vijek?

Što bi drugo moglo biti?

Prije nekoliko godina

pokrenula sam Inicijativu

na Medicinskom fakultetu
u New Yorku

da bih mogla odgovoriti na ta pitanja.

I večeras vam nudim neke odgovore.

Ispostavilo se da
naši mozgovi drugačije stare

i da menopauza igra ključnu ulogu za žene.

Mnogi ljudi mozak zamišljaju
poput crne kutije,

izolirane od ostatka tijela.

Ali u stvarnosti, naš je mozak
u stalnoj interakciji

s ostatkom tijela.

Iznenađuje to što je

veza s reproduktivnim sustavom

ključna za starenje mozga kod žena.

Ovim interakcijama posreduju hormoni.

A znamo da se hormoni razlikuju
među spolovima.

Muškarci imaju više testosterona,
žene imaju više estrogena.

A važno je napomenuti

da se ti hormoni razlikuju
u svojoj dugovječnosti.

Muški se testosteroni ne troše
do kasne starosti,

što je prilično spor proces
bez simptoma, naravno.

(Smijeh)

S druge strane, ženski estrogeni

počinju se gubiti tijekom menopauze,

što svakako nije proces bez simptoma.

Menopauzu povezujemo s jajnicima,

ali kada žene kažu
da im je iznenada jako vruće,

da se znoje noću, imaju nesanicu,
gubitak pamćenja, depresiju, anksioznost,

ti simptomi ne započinju u jajnicima.

Započinju u mozgu.

To su neurološki simptomi.

Samo nismo naviknuti
razmišljati o njima tako.

Zbog čega je to tako?

Zbog čega menopauza utječe na naš mozak?

Prije svega,

naš mozak i jajnici dio su
neuroendokrinog sustava.

U tom sustavu
mozak razgovara s jajnicima

i jajnici razgovaraju s mozgom,

svaki dan tijekom života žene.

Stoga je zdravlje jajnika
povezano sa zdravljem mozga.

I obratno.

Istovremeno,

hormoni poput estrogena
nisu samo uključeni u reprodukciju,

već i u funkciju mozga.

A posebno je estrogen, ili estradiol,

zaista ključan
za proizvodnju energije u mozgu.

Na staničnoj razini,

estrogen doslovno gura neurone
da sagorijevaju glukozu za energiju.

Ako vam je razina estrogena visoka,

visoka vam je i razina energije u mozgu.

Kad vam opadne razina estrogena,

vaši neuroni počinju usporavati
i brže stare.

Istraživanja su pokazala da taj proces

može dovesti do formacije
amiloidnih plakova,

odnosno Alzheimerovih plakova,

što je znak Alzheimerove bolesti.

Ovi su učinci jači
u određenim dijelovima mozga,

počevši od hipotalamusa,

koji je odgovoran za regulaciju
tjelesne temperature.

Kada estrogen ne aktivira
pravilno hipotalamus,

mozak ne može pravilno
regulirati tjelesnu temperaturu.

Onaj iznenadni osjet vrućine kod žena,

to je hipotalamus.

Postoji i moždano deblo
zaduženo za san i budnost.

Kada estrogen ne aktivira pravilno
moždano deblo,

imamo problema sa spavanjem.

Postoji i amigdala,

emocionalni centar mozga,
u blizini hipokampusa,

središte mozga za memoriju.

Kada na tom području opadne
razina estrogena,

počinjemo mijenjati raspoloženje

i zaboravljamo stvari.

To je anatomija mozga
menopauze, bolje rečeno.

Dopustite da vam pokažem

kako zapravo može izgledati ženski mozak.

Ovo je svojevrsna snimka mozga

nazvana Pozitronska emisijska
tomografija ili PET.

Snimljene su energetske razine mozga.

Željeli biste da vam mozak ovako izgleda

u četrdesetima.

Lijepo i osvijetljeno.

Ovo je snimka mozga žene
od 43 godine,

pri prvom skeniranju, prije menopauze.

A ovo je isti mozak
samo osam godina poslije,

nakon menopauze.

Ako ih stavimo jedan pored drugog,

s lakoćom možete vidjeti
kako svijetložuta

prelazi u narančastu, gotovo ljubičastu.

Riječ je o padu od 30 %
u energetskoj razini mozga.

Na koncu ipak,

to se ne događa muškarcu iste dobi.

U istraživanjima na stotinama ljudi,

pokazujemo kako sredovječni muškarci
obično imaju visoku energetsku razinu.

Ženama je energetska razina mozga
obično u redu prije menopauze,

a zatim postupno opada tijekom prijelaza.

Pokazalo se da ne ovisi o dobi.

Nije važno imaju li žene
40, 50 ili 60 godina.

Najvažnije je da su u menopauzi.

Naravno da trebamo dodatna istraživanja,

ali izgleda da je ženski mozak
u srednjoj dobi

osjetljiviji na hormonsko starenje

nego na uobičajeno kronološko starenje.

A ta nam je informacija vrlo važna

jer jako puno žena osjeća te promjene.

Brojne su mi pacijentice rekle

da osjećaju kako se njihov um
poigrava njima,

najblaže rečeno.

Zaista želim potvrditi tu tezu,
jer je stvarna.

I da razjasnimo, ako ste vi u pitanju,

niste ludi.

(Smijeh)

(Pljesak)

Hvala.

Važno je.

Toliko se žena brinulo
da možda gubi razum.

Ali istina je da ti mozak
možda doživljava prijelaz,

ili se to već događa

i potrebno mu je vrijeme za prilagodbu.

Također, ako se itko pita

ostvaruju li žene srednjih godina
slabije rezultate,

dodat ću samo
da smo provjerili kognitivne sposobnosti.

Ne daj Bože, zar ne?

(Smijeh)

Radije ne.

Provjerili smo kognitivne sposobnosti

i nismo pronašli baš nikakve razlike
između muškaraca i žena

prije i poslije menopauze.

I druga istraživanja to potvrđuju.

Ukratko, možda smo umorne,

ali i dalje smo bistre.

(Smijeh)

To smo zaključili.

U svemu tome

postoji nešto još ozbiljnije
što zaslužuje našu pozornost.

Ako se sjećate,

spomenula sam da opadanje estrogena
može potaknuti

stvaranje amiloidnih plakova,
odnosno Alzheimerovih plakova.

Postoji još jedna snimka mozga
koja prati upravo te plakove.

Koristimo je kako bismo pokazali
da ih sredovječni muškarci imaju malo,

što je odlično.

Ali kod žena,

veliki je porast
tijekom prijelaza u menopauzu.

I željela bih biti vrlo, vrlo jasna.

Ne razviju sve žene plakove,

niti sve žene s plakovima
razviju demenciju.

Plakovi su rizični faktor,

ni u kojem slučaju nisu dijagnoza,
posebno u ovoj fazi.

Ipak, prilično je zanimljivo

povezati Alzheimera s menopauzom.

Smatramo da menopauza
pripada srednjoj dobi

a Alzheimer starosti.

Ali zapravo,

brojne su studije, uključujući moj rad,

pokazale da Alzheimerova bolest
započinje s negativnim promjenama u mozgu

godinama, ako ne i desetljećima
prije kliničkih simptoma.

Za žene,

čini se da taj proces
započinje u srednjim godinama,

tijekom menopauze.

Ta nam je informacija važna

jer nam pruža vremenski okvir
za početak traženja tih promjena.

Kada je riječ o vremenskom okviru,

mnoge žene ulaze u menopauzu
u ranim pedesetima.

Može biti i ranije,

najčešće zbog medicinskih intervencija.

Uobičajen je primjer histerektomija
i/ili ovariektomija,

odnosno kirurško uklanjanje maternice

i/ili jajnika.

Nažalost, postoje dokazi

da je uklanjanje maternice i jajnika

prije menopauze

u uskoj vezi s većim rizikom
od demencije kod žena.

Znam da su ovo uznemirujuće vijesti

i svakako su depresivne,

ali moramo razgovarati o njima

jer većina žena
nije svjesna ove korelacije,

a riječ je o vrlo važnoj informaciji.

Nitko ne predlaže da žene
odbiju te medicinske postupke

ako su im potrebni.

Smisao je ovoga bolje razumijevanje

onoga što se događa s našim mozgom
za vrijeme menopauze,

prirodne ili nametnute,

i kako zaštititi
svoj mozak u procesu.

Kako ćemo to učiniti?

Kako ćemo zaštititi mozak?

Trebamo li uzimati hormone?

To je dobro pitanje.

I trenutno je najkraći mogući odgovor

da hormonska terapija može pomoći

ublažiti simptome, poput naleta vrućine,

ali trenutno se ne preporuča
za sprječavanje demencije.

Mnogi od nas rade
na testiranju različitih formula,

različitih doziranja i vremenskih okvira,

i nadamo se da će sav taj trud
dovesti do promjena

u budućnosti.

Za to vrijeme postoje druge stvari
koje možemo učiniti danas

kako bismo zaštitili hormone
i njihov utjecaj na mozak,

a koje ne zahtijevaju lijekove,

već pomno promatranje
vlastitog stila života.

Jer hrana koju jedemo,

redovito vježbanje,

višak ili manjak sna,

stres u svojem životu,

sve su to stvari koje zaista mogu
utjecati na naše hormone --

nabolje i nagore.

Na primjer, hrana.

Postoje brojni načini prehrane,

ali istraživanja su pokazala
da je posebno mediteranska prehrana

dobra za žensko zdravlje.

Žene ovim načinom prehrane
imaju manji rizik

od kognitivnog pada, depresije,

srčanih bolesti, srčanog udara ili raka,

a i manje osjećaju nalete vrućine.

Zanimljivo za ovu prehranu jest

to što je bogata namirnicama
koje sadrže estrogen

u obliku fitoestrogena,
odnosno biljnih estrogena,

koji se ponašaju kao blagi estrogeni
u našim tijelima.

Neki se fitoestrogeni povezuju
s mogućim rizicima od raka,

ali ne i oni iz ove prehrane,
oni su sigurni.

Posebno iz lanenih sjemenki,

sezamovih sjemenski, suhih marelica,

mahunarki i voća.

A dobra je vijest

da tamna čokolada također
sadrži fitoestrogene.

Estrogene možemo dobiti iz prehrane,

ali je jednako važno izbjegavati stvari
koje potiskuju naše estrogene,

posebno stres.

Stres vam doslovno krade estrogene,

a to je zbog toga što kortizol,
glavni hormon stresa,

radi u ravnoteži s našim estrogenom.

Kad se kortizol podiže,
estrogen se spušta.

Kad se kortizol spušta,
estrogen se podiže.

Stoga je vrlo važno umanjiti stres.

Ne samo da vam uljepšava dan,

već pomaže i vašem mozgu.

To su samo neke od stvari

kojima možemo pomoći mozgu,

ali ima ih još.

Ovdje je vrlo važno

da promjena u načinu razumijevanja
ženskog mozga

zbilja mijenja način
na koji brinemo o njemu,

i način na koji gradimo žensko zdravlje.

Što žene više potražuju ove informacije,

prije ćemo razbiti tabue
u vezi s menopauzom

i pronalaziti rješenja koja djeluju,

ne samo za Alzheimerovu bolest,

već za kompletno žensko zdravlje.

Zdravlje mozga jest zdravlje žene.

Hvala.

(Pljesak)

Hvala.

Hvala vam.