Što ne znamo o majčinom mlijeku

Dojeno mlijeko pomaže rastu djeteta, neurorazvoju, osigurava esencijalne imunoglobuline i štiti od gladi i bolesti – pa zašto znanost zna više o rajčicama nego o majčinom mlijeku? Kate Hindes dijeli razmišljanja o ovoj kompleksnoj, za život važnoj substanci i govori o velikoj praznini koju znanstvena istraživanja trebaju popuniti kako bi to bolje razumjeli.

Jeste li ikad čuli
kako je dojenje besplatno?

(Smijeh)

Da, poprilično smiješno,

Jer je besplatno samo ako ne cijenimo
majčino vrijeme i energiju.

Bilo koja majka može reći
koliko je vremena i energije potrebno

da svoje tiijelo

doslovno pretvori u tekućinu

(Smijeh)

dok hrani svog dragocjenog
malog kanibala.

(Smijeh)

Mliijeko je razlog zašto sisavci sišu.

Na Sveučilištu Arizona,

u Odjelu za komparativnu laktaciju

rastavila sam majčino
mlijeko na sastavnice

kako bi razumjela njegovu složenost

I način na koji utječe
na razvitak djeteta.

Najvažnija stvar koju sam naučila je

da ne činimo dovoljno
kako bi poduprli majke i njihovu djecu.

A kada zapostavimo majke i njihovu djecu,

iznevjerili smo sve
koji vole majke i djecu

očeve, partnere,
djedove i bake, stričeve i tete,

prijatelje i rodbinu
koji čine društvenu mrežu.

Vrijeme je da napustimo
jednostavna rješenja i gesla,

i pozabavimo s detaljima.

Imala sam sreće

da se podrobno suočim
s detaljima dosta rano

za vrijeme mog prvog intervjua
s novinarkom

kada me je pitala

„Koliko dugo bi majka
trebala dojiti svoje dijete?“

I ta riječ „trebala“
me jako iznenadila

Jer nikada ne bih ženi rekla
što bi trebala raditi sa svoji tijelom.

Novorođenčad preživljavaju i napeduju

Jer majčino mlijeko
je hrana, lijek i znak.

Za dojenčad,

majčino mlijeko je prehrana

koja osigurava svu gradivnu
snagu za njihova tijela,

koje kreira njihov mozak

i daje snagu za ostale aktivnosti.

Majčino mlijeko također hrani mikrobe

koje nastanjuju
probavu dojenčeta.

Majke ne jedu samo za dvoje,

već za dva do tri bilijuna.

Mlijeko osigurava imunoglobuline
koji pomažu u borbi protiv patogena

i osigurava hormone koji
daju signale dojenčetu.

U posljednje vrijeme

uzimamo majčino mlijeko zdravo za gotovo.

Ne vidimo ono što je očito.

Smatramo miljeko kao standardizirano,
homogenizirao, pasterizirano,

pakirano, u prahu,
s okuso i formulom.

Odustali smo od ljudskog mlijeka

i odredili druge prioritete.

U Nacionalnom istitutu zdravlja

u Washingtonu,

u Nacionalnoj medicinskoj knjižnici,

koja sadrži preko 25 milijuna članaka -

je središte znanosti života
i biomedicinskog istraživanja.

Možemo koristiti ključne riječi
kako bi pretražili bazu podataka,

a kada to i napravimo,

možemo otkriti skoro milijun
članaka o trudnoći,

ali mnogo manje
o dojenju i laktaciji.

Kada se fokusiramo a broj članaka
koji se odnose na dojenje,

možemo vidjeti da znamo mnogo više
o kavi, vinu i rajčicama.

(Smijeh)

Znamo duplo više
o erektilnoj disfunkciji.

(Smijeh)

Ne kažem da ne bi trebali
znati o takvim stvarima --

Znanstvnica sam, smatram
da bi trebali znati o svemu.

Ali znamo mnogo manje -

(Smijeh)

o dojenju --

prva tekućina koju je mladi sisvac
sposoban konzumirati--

trebalo bi nas razljutiti.

U svijetu, devet od deset žena
imat će barem jedno dijete u svom životu.

Što znači da je skoro 10 milijuna
djece rođeno svake godine.

Ove majke i djeca
Zaslužuju najbolje od znanosti.

posljednja straživanja pokazuju
da mlijeko ne pomaže samo rastu tijela,

već i oblikovanju ponašanja,
te sudjeluje u neurorazvoju.

U 2015, istraživači su otkrili

da kombinaija majčinog mlijeka
i dječje sline -

specifično dječe sline-

dovodi do kemijske reakcije
u kojoj nastaje vodikov peroksid

koji ubija stafilokoke i salmonelu.

Istražujući ljude i druge sisavce,

počinjemo razumijevati
kako je biološki mliječni recept

drukčiji kada se proizvodi
za sinove i kćeri.

Kada posegnemo za donorskim mlijekom
u neonatalnoj intenzivnoj jedinici,

ili formulom iz trgovine,

gotovo da svima odgovara.

ne razmšljamo o tome kako naši sinovi
i kćeri mogu rasti u različitim stopama,

ili na drukčiji način,

i da mljeko ima utjecaja na to.

Majke su razumjele tu poruku

i velika većina majki
namjerava dojiti,

ali mnoge ne dođu
do tog zaključka.

To nije njihova krivica

već naša.

Sve ćešća pojava medicinskih stanja
kao što je pretilost, endokini poremećaji,

carski rez i prijevremeni porodi

mogu dovesti do promjena
u laktaciji.

Također mnogo žena nema
stručnu kliničku podršku.

Prije dvadeset pet godina,

Svjetska zdravstvena organizacija
I UNICEF utvrdili su kriterije

za bolnice kako bi bile
prilagođene bebama

i pružale podršku
povezivanju majke i bebe,

i hranjenu bebe.

danas, samo jedna od
pet beba u SAD-u

Rođena je u takvoj bolnici.

Ovo je problem,

jer majke se mogu suočiti
s raznim problemima

U prvim mintama, satima, danima
i tjednima laktacije.

mogu voditi borbu
s uspostavljanjem laktacije,

boli,

s gubitkom mlijeka

i mliječnim zalihama.

ove majke zaslužuju
stručnu kliničku podršku

koje razumiju ove procese.

Majke me zovu dok se
bore s ovim problemima,

plačući slabašnim glasom.

„Ne ide mi.

U ovome bi trebala
biti po prirodi dobra.

Zašto mi ne ide?“

Samo zato što je nešto
evolucijski staro

ne znači da je lagano
i da smo odmah dobri u tome.

Znate što je još
evolucijski staro?

(Smijeh)

Seks.

I nitko ne očekuje od nas
da u startu budemo dobri u tome.

(Smijeh)

Klinčari nabolje osiguravaju
kvalitetnu njegu

kada imaju kontinuiranu edukaciju

o tome kako najbolje osigurati
lakatciju i dojenje.

A kako bi postojalo
kontinuirano educiranje

mora se temeljiti
na najnovijim istraživanjima

I u znanosti o životu,
i u društvenim znanostima,

jer moramo prepoznati

da prečesto

povijesne traume i predrasude

stoje u prostoru između
mlade majke i liječnika.

Tijelo je nastrojeno politčki.

Ako podrška dojenju nije opće prihvaćena,

to nije dovoljno dobro.

Neke majke se moraju vratiti na posao,

jer zemlje kao što je SAD
ne osiguravaju plaćen porodiljni dopust,

već se moraju vratiti u kratkom periodu
samo nekoliko dana nakon poroda.

Kako ćemo optimizirati
zdravlje majke i djeteta

samo kroz poruke
majkama o dojenju

bez pružanja
institucijske potpore

koja podupire tu vezu
majke i bebe

i podržava dojenje?

Odgovor je: ne možemo.

Govorim zakonodavcima

I glasačima koji ih izaberu.

Govorim stvarateljima radnih mjesta
i kolektivnim pregovaračkim jedinicama

Radnicima i dioničarima.

Svi imamo udio u kreiranju
općeg zdravlja zajednice,

i svi imamo ulogu
koju igrao kako bi to postigli.

Dojeno miljeko je dio
poboljšanja ljudskog zdravlja.

Na intenzivnoj kada su novorođenčad
već bolesna ili ozljeđena,

mlijeko i njegove bioaktivne sastavnice
imaju kritičnu ulogu.

U okolinama, okolišima

ili zajednicama gdje postoji
veliki rizik od infektivne bolesti,

dojeno mlijeko može djelovati zaštitnički.

Kada postoje nesreće
kao što su oluje i potresi,

kada nestane struje,

kada nije dostupna pitka voda,

dojeno mlijeko drži dojenčad
uhranjenima i hidratiziranima.

U kontekst humanitarnih kriza,

kao što su sirijske majke izbjeglice,

i najmanje kapi mogu odmaknuti djecu
od velikih globalnih izazova.

Poznavanje dojenog mlijeka
nije samo poruka majkama

i političarma.

Radi se o razumjevanu
što je važno u majčinom mlijeku

kak bi mogli napviti što bolje formule

za majke koje ne mogu il zbog
bilo kojeg razloga ne doje.

Svi možemo biti bolji u

podržavanju različitih majki i
različitih načina odgoja

njihove djece.

Žene u cijelome svijetu bore se

kako bi postigle političku,
društvenu i ekonomsku jednakost

trebamo zamisliti majčinstvo

ne samo kao centralni,
sržni aspekt ženstvenosti,

ceć i kao jedan od mnogih potencijala
koji čine žene čudesnima.

Vrijeme je.

(Aplauz)