< Return to Video

Razmera udaljenosti do najbližih zvezda

  • 0:01 - 0:04
    Pre nego sto pocnemo sa stvarima van naseg Suncevog sistema
  • 0:04 - 0:08
    zelim da se vratim malo u nazad zato sto sam pronasao ovu
    ovde divnu sliku
  • 0:08 - 0:12
    Sunca, a razlog zasto je bar u mojoj
    glavi na neki nacin
  • 0:12 - 0:17
    zadivljujuca je sto pri ovoj razmeri Sunce je
    ocigledno jos uvek ogroman objekat
  • 0:17 - 0:22
    pri ovoj razmeri, Zemlja bi grubo bila, i ovo je
    procena,
  • 0:22 - 0:28
    odprilike ove velicine, tako da, bar za mene, ovo je
    zadivljujuce zbog ideje
  • 0:28 - 0:33
    da je nasa cela planeta, sve bi moglo da stane u
    jedan od ovih plazma zraka
  • 0:33 - 0:37
    koji ide iz Sunca, i mozete samo da zamislite,
    mi ne mozemo realno
  • 0:37 - 0:40
    da budemo tamo ali ako biste bili u nekakvoj zastitnoj
    kapsuli, kako bi izgledalo
  • 0:40 - 0:43
    da se nalazite u ovakvom okruzenju
  • 0:43 - 0:47
    pa sam samo pomislio kako je ovo fascinantan
    koncept, ali, kako bilo,
  • 0:47 - 0:50
    neka ga to sa strane, hajde da razmislimo kako bi
    izgledalo biti
  • 0:50 - 0:53
    na granici Solarnog Sistema, u poslednjem videu
    istrazili smo
  • 0:53 - 0:59
    Oortov pojas koji je bio oko, on pocinje nesto
    ispod jedne svetlosne godine od Sunca
  • 0:59 - 1:03
    ali u zavisnosti od toga sta posmatrate kao granicu
    ona moze biti nesto kao
  • 1:03 - 1:08
    malo pre ili kao udaljenost do Oortovog
    oblaka.
  • 1:08 - 1:14
    Znaci ako Sunce, kao sto vidimo ove stvari su izbacene,
    ali cak i na nepojmljivi nacin
  • 1:14 - 1:22
    nevidjene cestice, elektroni super visoke energije
    i protoni takodje
  • 1:22 - 1:29
    bivaju izbaceni sa Sunca super velikim brzinama,
    400 km/s, evo da zapisem to
  • 1:29 - 1:33
    400 km/s.
  • 1:33 - 1:37
    a mi na Zemlji smo zasticeni od ovh visoko
    energetskih cestica
  • 1:37 - 1:43
    Zemljinim magnetnim poljem, ali ako ste na
    povrsini Meseca
  • 1:43 - 1:48
    kada je Sunce iznad Meseca, a vi
    ste na tamnoj strani Meseca
  • 1:48 - 1:52
    imacete direktan kontakt sa ovim, i mozete zamisliti,
    nije bas najbolja stvar
  • 1:52 - 1:57
    da se tu zadrzavate predugo, i ceo razlog
    zbog cega ja pricam o ovome,
  • 1:57 - 2:00
    ove napunjene cestice koje izlecu
    ogromnim brzinama
  • 2:00 - 2:03
    sa povrsine Sunca, one se smatraju za
    Solarni vetar
  • 2:03 - 2:09
    One su Solarni vetar, i "Vetar"cu da stavim
    pod navodnike
  • 2:09 - 2:13
    zato sto je to drasticno drugacije od naseg tradicionalnog
    shvatanja prijatnog povetarca.
  • 2:13 - 2:18
    Ovo su super napunjene cestice koje izlecu
    velikim brzinama iz Sunca
  • 2:18 - 2:22
    a ja ulazim u ideju o Solarnom vetru
    jer donekle
  • 2:22 - 2:27
    on nam moze pomoci sa definicijom o mogucim
    granicama Solarnog Sistema
  • 2:27 - 2:31
    i to je granica gde je Solarni Vetar
    stizao ranije
  • 2:31 - 2:36
    na neki nacin u konfrotaciju sa medjuzvezdanim
    pojasom
  • 2:36 - 2:40
    i ovo ovde je prikaz toga,
    tako da je Oortov oblak
  • 2:40 - 2:44
    ili krajevi najgusceg dela je van ovoga
  • 2:44 - 2:48
    i kao sto smo videli ovo je dokle su
    Vojadzer 1 i Vojadzer 2 ,
  • 2:48 - 2:55
    Ako bismo zeleli da orbitiramo oko Sedne, to bi bilo kao,
    da bi jednim delom
  • 2:55 - 2:59
    bili ovde negde a onda bi islo okolo
    ali Oortov Oblak je
  • 2:59 - 3:03
    mnogo mnogo dalje, tako da ako gledate na
    ovaj nacin na Solarnni Sistem kao
  • 3:03 - 3:07
    na produzetak Solarnog Vetraipak je mnogo manji od
    Oortovog oblaka ali ipak
  • 3:07 - 3:12
    je prilicno veliki. Znaci, ovo ovde je Heliopause,
    i ovo sam dobio od
  • 3:12 - 3:20
    Wikipedije, ovo je u sustini mesto gde brzina i
    sile Solarnog Vetra
  • 3:20 - 3:26
    nisu delotvorne, pritisak je toliko razredjen na ovoj
    udaljenosti da nije vise delotvoran
  • 3:26 - 3:32
    uglavnom od strane Hidrogena i Helijuma da je
    medjuzvezdani medijum
  • 3:32 - 3:38
    , koji je na neki nacin tamo, Nakon ovoga on vise
    nije izbacivan upolje,
  • 3:38 - 3:42
    vec je, na neki nacin pauziran ovde. Mislim da
    biste mogli reci
  • 3:42 - 3:46
    da su Vojadzer 1 i Vojadzer 2 u sustini
    stigli veoma blizu
  • 3:46 - 3:51
    prema misljenju ljudi, ove "pauze"ovde, i to je jedan pogled na granicu Solarnog Sistema
  • 3:51 - 3:55
    jer nikada nece biti vidljive granice. Drugi nacin
    gledanja na to je
  • 3:56 - 4:01
    Oortov oblak, razumete, oblast gde
    imate staticne objekte,
  • 4:01 - 4:05
    i ovo je sve, jer mi zapravo nismo posmatrali objekte u Oortovom oblaku,
  • 4:05 - 4:11
    mi mislimo da su tamo, i zbog toga najabstraktnija
    definicija bi bila
  • 4:11 - 4:17
    Znacajan uticaj od Suncevog
    gravitacionog povlacenja, tako da sva ova objasnjenja
  • 4:17 - 4:21
    su da zamislite nastavak Suncevog Sistema, ali
    oni svi na neki nacin napustaju sivu zonu
  • 4:21 - 4:25
    koja je granica onoga sto je u i izvan Solarnog Sistema.
    Cela moja poenta ovde,
  • 4:25 - 4:28
    ono sto hocu da probam da objasnim, malo izvan
    Solarnog Sistema
  • 4:28 - 4:34
    i malo da vam, dam osecaj velicine je ako krenemo od najblizeg pocetka
  • 4:34 - 4:39
    tako da ako odemo dovde, ovo pokjazuje nas
    lokalni komsiluk
  • 4:39 - 4:42
    iz zvezdane tacke gledista, i cak i odavde
    zvezde izgledaju prilicno velike,
  • 4:42 - 4:48
    ako biste nacrtali, ovo je nas Suncev Sistem
    ovde, ali jasno je,
  • 4:48 - 4:51
    vi mozete reci: "To je Sunce", ne, Sunce
  • 4:51 - 4:54
    ako biste hteli da nacrtate ovde, ne bi bilo cak
    ni jedan pixel, stvari
  • 4:54 - 5:00
    citava orbita Plutona, i sve unutra jos uvek
    ne bi cinilo
  • 5:00 - 5:06
    jedan pixel na ekranu ovde. Ono sto vidimo ovde,
    je radijus
  • 5:06 - 5:13
    je grubo radijus, manje ili vise, jedne svetlosne
    godine. Ovo je odprilike
  • 5:13 - 5:19
    recimo radijus Oortovog oblaka, a u prethodnom
    videu smo videli koliko je on ogroman
  • 5:19 - 5:28
    recimo relativno radijusu Plutonove
    orbite , koja je recimo
  • 5:28 - 5:38
    ovolika. I to je samo za sebe ogromno, ogroman precnik,
    veoma velika udaljenost od Sunca
  • 5:38 - 5:44
    i to ne bi cinilo ni jedan pixel
    na ovom ovde dijagramu.
  • 5:44 - 5:52
    I samo da vam dam ideju koliko smo mi daleko,
    mi smo tackica na tackici tackice unutar ovoga,
  • 5:52 - 5:59
    pixel jednog pixela u centru ovoga. Da biste stigli od naseg Solarnog Sistema, ili recimo od Zemlje mozda
  • 5:59 - 6:04
    do najblize zvezde, ili do najblize grupe Zvezda,
    Alpha Centauri
  • 6:04 - 6:09
    to je nabliza grupa Zvezda, ima 3 zvezde,
    Alpha Centauri A, koja je
  • 6:09 - 6:13
    najveca, Alpha Centauri B, i ima jos jedna koju
    ne mozete ni da vidite
  • 6:13 - 6:18
    golim okom, Alpha Proksimus, ili
    Proksimus Centauri mislim da se zove,
  • 6:18 - 6:23
    ne Alpha Proksimus, Proksimus Centauri, je znaci, mnogo manja zvezda,
  • 6:23 - 6:31
    ali je najbliza zvezda, znaci ceo ovaj skup zvezda,
    koje su nam najblize,
  • 6:31 - 6:40
    su oko 4.2 svetlosne godine daleko, ili kako se drugacije moze misliti o tome, ako bi neko uperio zrak svetlosti
  • 6:40 - 6:44
    u jednu od ovih planeta, pod pretpostavkom da to svetlo moze stici do tamo, trebalo bi 4.2 godine
  • 6:44 - 6:50
    da dodje do tamo. Ili ako bi te planete nestale
    ili eksplodirale, mi za to ne bismo znali naredne 4.2 godine
  • 6:50 - 6:54
    Za to mozete reci, hej pa to nije lose, trebalo bi da krenemo na put ka njima i da ih proverimo
  • 6:54 - 6:58
    dali ima nekih drugih civilizacija tamo, sa kojima mozemo da se upoznamo, i da razmenimo tehnologije
  • 6:58 - 7:06
    sa njima ili time, ali to je ogroimna razdaljina, samo te 4.2 svetlosne godine je neverovatno nepojmljivo
  • 7:06 - 7:11
    velika razdaljina, i samo da vam predocim, Vojadzer 1 i Vojadzer 2, pricali smo o njima
  • 7:11 - 7:14
    u prethodnom videu i cak smo videli i koliko su
    daleko stigli, oni su dosli do
  • 7:14 - 7:26
    recimo do heliopause, njih dvojca putuju
    brzinom od 60 000 km/h
  • 7:26 - 7:34
    sto je ekvivallet 17 km/s, ako bismo mogli da
    dostignemo te brzine
  • 7:34 - 7:39
    a njih dvojca su dostigli te brzine uskladjivanjem sa
    gravitacionim povlacenjima
  • 7:39 - 7:43
    od nekih najvecih planeta da bi konstantno ubrzavale,
    znaci ovo je
  • 7:43 - 7:49
    veoma velika brzina za dostici, ali ako
    biste uspeli da je dostignete
  • 7:49 - 7:58
    i da krenete pravo put Alpha Centauri sistema,
    najblizih zvezda Zemlji,
  • 7:58 - 8:09
    trebalo bi vam 80 000 godina pptovanja istom brzinom kao i Vojadzer 1, koji je brzi od
  • 8:09 - 8:15
    oba Vojadzera, tako da je to nepojmljivo puno vremena,
    tako da cemo morati da nadjemo neki drugi nacin da
  • 8:15 -
    to uradimo :)
Title:
Razmera udaljenosti do najbližih zvezda
Description:

Razmera udaljenosti do najbližih zvezda

more » « less
Video Language:
English
Duration:
08:18
Igor Popov edited Serbian subtitles for Scale of Distance to Closest Stars
Igor Popov edited Serbian subtitles for Scale of Distance to Closest Stars
Khan Academy Serbian edited Serbian subtitles for Scale of Distance to Closest Stars
Khan Academy Serbian added a translation

Serbian subtitles

Revisions