< Return to Video

Udaljenost do Najblizih Zvezda

  • 0:01 - 0:04
    Pre nego sto pocnemo sa stvarima van naseg Suncevog sistema
  • 0:04 - 0:08
    zelim da se vratim malo u nazad zato sto sam pronasao ovu
    ovde divnu sliku
  • 0:08 - 0:12
    Sunca, a razlog zasto je bar u mojoj
    glavi na neki nacin
  • 0:12 - 0:17
    zadivljujuca je sto pri ovoj razmeri Sunce je
    ocigledno jos uvek ogroman objekat
  • 0:17 - 0:22
    pri ovoj razmeri, Zemlja bi grubo bila, i ovo je
    procena,
  • 0:22 - 0:28
    odprilike ove velicine, tako da, bar za mene, ovo je
    zadivljujuce zbog ideje
  • 0:28 - 0:33
    da je nasa cela planeta, sve bi moglo da stane u
    jedan od ovih plazma zraka
  • 0:33 - 0:37
    koji ide iz Sunca, i mozete samo da zamislite,
    mi ne mozemo realno
  • 0:37 - 0:40
    da budemo tamo ali ako biste bili u nekakvoj zastitnoj
    kapsuli, kako bi izgledalo
  • 0:40 - 0:43
    da se nalazite u ovakvom okruzenju
  • 0:43 - 0:47
    pa sam samo pomislio kako je ovo fascinantan
    koncept, ali, kako bilo,
  • 0:47 - 0:50
    neka ga to sa strane, hajde da razmislimo kako bi
    izgledalo biti
  • 0:50 - 0:53
    na granici Solarnog Sistema, u poslednjem videu
    istrazili smo
  • 0:53 - 0:59
    Oortov pojas koji je bio oko, on pocinje nesto
    ispod jedne svetlosne godine od Sunca
  • 0:59 - 1:03
    ali u zavisnosti od toga sta posmatrate kao granicu
    ona moze biti nesto kao
  • 1:03 - 1:08
    malo pre ili kao udaljenost do Oortovog
    oblaka.
  • 1:08 - 1:14
    Znaci ako Sunce, kao sto vidimo ove stvari su izbacene,
    ali cak i na nepojmljivi nacin
  • 1:14 - 1:22
    nevidjene cestice, elektroni super visoke energije
    i protoni takodje
  • 1:22 - 1:29
    bivaju izbaceni sa Sunca super velikim brzinama,
    400 km/s, evo da zapisem to
  • 1:29 - 1:33
    400 km/s.
  • 1:33 - 1:37
    a mi na Zemlji smo zasticeni od ovh visoko
    energetskih cestica
  • 1:37 - 1:43
    Zemljinim magnetnim poljem, ali ako ste na
    povrsini Meseca
  • 1:43 - 1:48
    kada je Sunce iznad Meseca, a vi
    ste na tamnoj strani Meseca
  • 1:48 - 1:52
    imacete direktan kontakt sa ovim, i mozete zamisliti,
    nije bas najbolja stvar
  • 1:52 - 1:57
    da se tu zadrzavate predugo, i ceo razlog
    zbog cega ja pricam o ovome,
  • 1:57 - 2:00
    ove napunjene cestice koje izlecu
    ogromnim brzinama
  • 2:00 - 2:03
    sa povrsine Sunca, one se smatraju za
    Solarni vetar
  • 2:03 - 2:09
    One su Solarni vetar, i "Vetar"cu da stavim
    pod navodnike
  • 2:09 - 2:13
    zato sto je to drasticno drugacije od naseg tradicionalnog
    shvatanja prijatnog povetarca.
  • 2:13 - 2:18
    Ovo su super napunjene cestice koje izlecu
    velikim brzinama iz Sunca
  • 2:18 - 2:22
    a ja ulazim u ideju o Solarnom vetru
    jer donekle
  • 2:22 - 2:27
    on nam moze pomoci sa definicijom o mogucim
    granicama Solarnog Sistema
  • 2:27 - 2:31
    i to je granica gde je Solarni Vetar
    stizao ranije
  • 2:31 - 2:36
    na neki nacin u konfrotaciju sa medjuzvezdanim
    pojasom
  • 2:36 - 2:40
    i ovo ovde je prikaz toga,
    tako da je Oortov oblak
  • 2:40 - 2:44
    ili krajevi najgusceg dela je van ovoga
  • 2:44 - 2:48
    i kao sto smo videli ovo je dokle su
    Vojadzer 1 i Vojadzer 2 ,
  • 2:48 - 2:55
    Ako bismo zeleli da orbitiramo oko Sedne, to bi bilo kao,
    da bi jednim delom
  • 2:55 - 2:59
    bili ovde negde a onda bi islo okolo
    ali Oortov Oblak je
  • 2:59 - 3:03
    mnogo mnogo dalje, tako da ako gledate na
    ovaj nacin na Solarnni Sistem kao
  • 3:03 - 3:07
    na produzetak Solarnog Vetraipak je mnogo manji od
    Oortovog oblaka ali ipak
  • 3:07 - 3:12
    je prilicno veliki. Znaci, ovo ovde je Heliopause,
    i ovo sam dobio od
  • 3:12 - 3:20
    Wikipedije, ovo je u sustini mesto gde brzina i
    sile Solarnog Vetra
  • 3:20 - 3:26
    nisu delotvorne, pritisak je toliko razredjen na ovoj
    udaljenosti da nije vise delotvoran
  • 3:26 - 3:32
    uglavnom od strane Hidrogena i Helijuma da je
    medjuzvezdani medijum
  • 3:32 - 3:38
    , koji je na neki nacin tamo, Nakon ovoga on vise
    nije izbacivan upolje,
  • 3:38 - 3:42
    vec je, na neki nacin pauziran ovde. Mislim da
    biste mogli reci
  • 3:42 - 3:46
    da su Vojadzer 1 i Vojadzer 2 u sustini
    stigli veoma blizu
  • 3:46 - 3:51
    prema misljenju ljudi, ove "pauze"ovde, i to je jedan pogled na granicu Solarnog Sistema
  • 3:51 - 3:55
    jer nikada nece biti vidljive granice. Drugi nacin
    gledanja na to je
  • 3:56 - 4:01
    Oortov oblak, razumete, oblast gde
    imate staticne objekte,
  • 4:01 - 4:05
    i ovo je sve, jer mi zapravo nismo posmatrali objekte u Oortovom oblaku,
  • 4:05 - 4:11
    mi mislimo da su tamo, i zbog toga najabstraktnija
    definicija bi bila
  • 4:11 - 4:17
    Znacajan uticaj od Suncevog
    gravitacionog povlacenja, tako da sva ova objasnjenja
  • 4:17 - 4:21
    su da zamislite nastavak Suncevog Sistema, ali
    oni svi na neki nacin napustaju sivu zonu
  • 4:21 - 4:25
    koja je granica onoga sto je u i izvan Solarnog Sistema.
    Cela moja poenta ovde,
  • 4:25 - 4:28
    ono sto hocu da probam da objasnim, malo izvan
    Solarnog Sistema
  • 4:28 - 4:34
    i malo da vam, dam osecaj velicine je ako krenemo od najblizeg pocetka
  • 4:34 - 4:39
    tako da ako odemo dovde, ovo pokjazuje nas
    lokalni komsiluk
  • 4:39 - 4:42
    iz zvezdane tacke gledista, i cak i odavde
    zvezde izgledaju prilicno velike,
  • 4:42 - 4:48
    ako biste nacrtali, ovo je nas Suncev Sistem
    ovde, ali jasno je,
  • 4:48 - 4:51
    vi mozete reci: "To je Sunce", ne, Sunce
  • 4:51 - 4:54
    ako biste hteli da nacrtate ovde, ne bi bilo cak
    ni jedan pixel, stvari
  • 4:54 - 5:00
    citava orbita Plutona, i sve unutra jos uvek
    ne bi cinilo
  • 5:00 - 5:06
    jedan pixel na ekranu ovde. Ono sto vidimo ovde,
    je radijus
  • 5:06 - 5:13
    je grubo radijus, manje ili vise, jedne svetlosne
    godine. Ovo je odprilike
  • 5:13 - 5:19
    recimo radijus Oortovog oblaka, a u prethodnom
    videu smo videli koliko je on ogroman
  • 5:19 - 5:28
    recimo relativno radijusu Plutonove
    orbite , koja je recimo
  • 5:28 - 5:38
    ovolika. I to je samo za sebe ogromno, ogroman precnik,
    veoma velika udaljenost od Sunca
  • 5:38 - 5:44
    i to ne bi cinilo ni jedan pixel
    na ovom ovde dijagramu.
  • 5:44 - 5:52
    I samo da vam dam ideju koliko smo mi daleko,
    mi smo tackica na tackici tackice unutar ovoga,
  • 5:52 - 5:59
    pixel jednog pixela u centru ovoga. Da biste stigli od naseg Solarnog Sistema, ili recimo od Zemlje mozda
  • 5:59 - 6:04
    do najblize zvezde, ili do najblize grupe Zvezda,
    Alpha Centauri
  • 6:04 - 6:09
    to je nabliza grupa Zvezda, ima 3 zvezde,
    Alpha Centauri A, koja je
  • 6:09 - 6:13
    najveca, Alpha Centauri B, i ima jos jedna koju
    ne mozete ni da vidite
  • 6:13 - 6:18
    golim okom, Alpha Proksimus, ili
    Proksimus Centauri mislim da se zove,
  • 6:18 - 6:23
    ne Alpha Proksimus, Proksimus Centauri, je znaci, mnogo manja zvezda,
  • 6:23 - 6:31
    ali je najbliza zvezda, znaci ceo ovaj skup zvezda,
    koje su nam najblize,
  • 6:31 - 6:40
    su oko 4.2 svetlosne godine daleko, ili kako se drugacije moze misliti o tome, ako bi neko uperio zrak svetlosti
  • 6:40 - 6:44
    u jednu od ovih planeta, pod pretpostavkom da to svetlo moze stici do tamo, trebalo bi 4.2 godine
  • 6:44 - 6:50
    da dodje do tamo. Ili ako bi te planete nestale
    ili eksplodirale, mi za to ne bismo znali naredne 4.2 godine
  • 6:50 - 6:54
    Za to mozete reci, hej pa to nije lose, trebalo bi da krenemo na put ka njima i da ih proverimo
  • 6:54 - 6:58
    dali ima nekih drugih civilizacija tamo, sa kojima mozemo da se upoznamo, i da razmenimo tehnologije
  • 6:58 - 7:06
    sa njima ili time, ali to je ogroimna razdaljina, samo te 4.2 svetlosne godine je neverovatno nepojmljivo
  • 7:06 - 7:11
    velika razdaljina, i samo da vam predocim, Vojadzer 1 i Vojadzer 2, pricali smo o njima
  • 7:11 - 7:14
    u prethodnom videu i cak smo videli i koliko su
    daleko stigli, oni su dosli do
  • 7:14 - 7:26
    recimo do heliopause, njih dvojca putuju
    brzinom od 60 000 km/h
  • 7:26 - 7:34
    sto je ekvivallet 17 km/s, ako bismo mogli da
    dostignemo te brzine
  • 7:34 - 7:39
    a njih dvojca su dostigli te brzine uskladjivanjem sa
    gravitacionim povlacenjima
  • 7:39 - 7:43
    od nekih najvecih planeta da bi konstantno ubrzavale,
    znaci ovo je
  • 7:43 - 7:49
    veoma velika brzina za dostici, ali ako
    biste uspeli da je dostignete
  • 7:49 - 7:58
    i da krenete pravo put Alpha Centauri sistema,
    najblizih zvezda Zemlji,
  • 7:58 - 8:09
    trebalo bi vam 80 000 godina pptovanja istom brzinom kao i Vojadzer 1, koji je brzi od
  • 8:09 - 8:15
    oba Vojadzera, tako da je to nepojmljivo puno vremena,
    tako da cemo morati da nadjemo neki drugi nacin da
  • 8:15 -
    to uradimo :)
Title:
Udaljenost do Najblizih Zvezda
Description:

Udaljenost do Najblizih Zvezda

more » « less
Video Language:
English
Duration:
08:18

Serbian, Latin subtitles

Revisions