-
Incubate Pictures predstavlja
-
U saradnji sa Post Carbon Institute
-
NEMA SUTRAŠNJICE
-
Ovo je Zemlja,
-
onako kako je izgledala pre 90 miliona godina.
-
Geolozi ovaj period zovu "kasna Kreda".
-
Bio je to period ekstremnog globalnog zagrevanja,
-
kada su dinosaurusi još uvek gospodarili planetom.
-
Živeli su bezbrižno,
-
sigurni na vrhu lanca ishrane,
-
nesvesni promena koje su se dešavale oko njih.
-
Kontinenti su se razdvajali,
-
otvarajući ogromne procepe u Zemljinoj kori.
-
Ispunjeni vodom, ovi procepi postajali su mora.
-
Alge su bujale u ekstremoj toploti,
-
trujući tako vodu.
-
Izumirale su,
-
i taložile se, bilioni njih, na dno procepa.
-
Reke su spirale talog u mora,
-
sve dok organski ostaci algi nisu bili prekriveni.
-
Kako je pritisak rastao, rasla je i temperatura,
-
sve dok hemijska reakcija nije transformisala organsku materiju
-
u ugljovodonična fosilna goriva:
-
naftu i prirodni gas.
-
Sličan proces se odvijao i na kopnu,
-
proizvodeći tako ugalj.
-
Prirodi je bilo potrebno oko 5 miliona godina
-
da kreira onu količinu fosilnih goriva koju svet potroši za 1 godinu.
-
Moderan način života
-
zavisi od ovog fosilizovanog sunčevog žara,
-
mada, iznenađujuće veliki broj ljudi ga prihvata zdravo za gotovo.
-
Od 1860. geolozi su otkrili preko 2 biliona barela nafte. (1 barel = 159 litra)
-
Od tada, svet je potrošio oko polovinu.
-
Pre vađenja, nafta mora da se otkrije.
-
Isprva, bilo je lako pronaći i jeftino vaditi.
-
Prvo veliko američko naftno polje bilo je Spindletop,
-
otkriveno 1900. godine.
-
Usledila su i mnoga druga.
-
Geolozi su pretražili celu Ameriku.
-
Otkrili su ogromna nalazišta nafte, prirodnog gasa i uglja.
-
Amerika je proizvodila više nafte od bilo koje druge zemlje,
-
što joj je omogućilo da postane industrijska super-sila.
-
Kada naftni izvor počne davati naftu,
-
samo je pitanje vremena kada će proizvodnja početi da opada.
-
Različiti izvori imaju različitu stopu proizvodnje.
-
Kada se posmatra prosečna vrednost više izvora,
-
kombinovani grafik ima oblik zvona.
-
Obično je potrebno
-
40 godina nakon pika (vrhunca) u otkrivanju nalazišta
-
da zemlja dostigne pik (vrhunac) proizvodnje,
-
nakon čega sledi permanentno opadanje.
-
1950-ih,
-
geofizičar M. King Hubbert iz Shell-a
-
predvideo je da će Američka proizvodnja nafte dostići pik 1970-ih,
-
40 godina nakon pika u otkrivanju nalazišta nafte u SAD.
-
Malo ljudi mu je poverovalo.
-
Medutim, 1970.
-
Americka proizvodnja nafte ipak dostiže pik,
-
i od tad počinje konstantno opadanje.
-
Pokazalo se da je Hubbert bio u pravu.
-
Od ovog trenutka nadalje,
-
Amerika sve više zavisi od uvežene nafte.
-
Ovo je učinilo ranjivom na prekide u snabdevanju,
-
i doprinelo ekonomskim krizama
-
iz 1973. i 1979. godine
-
Najveća stopa otkrivanja nafte u Američkoj istoriji je bila 1930-ih.
-
Uprkos napretku tehnologije,
-
pad u otkrivanju novih američkih naftnih polja je bio neumoljiv.
-
Skorija nalazišta, kao što je ANWAR,
-
bi u najboljem slučaju obezbedila dovoljno nafte za 17 meseci.
-
Čak i nova "Jack 2" bušotina u meksičkom zalivu
-
bi zadovoljila svega par meseci domaće potražnje.
-
Iako velika, nijedno od ovih nalazišta ni približno
-
ne zadovoljava američke energetske zahteve.
-
Sada se gomilaju dokazi
-
da je svetska proizvodnja nafte na piku, ili blizu njega.
-
Globalno, stopa otkrića novih naftnih nalazišta je dostigla pik 1960-ih.
-
Više od 40 godina kasnije,
-
pad u otkrivanju novih nalazišta
-
deluje nezaustavljiv.
-
54 od 65 zemalja najvećih proizvođača nafte
-
je već dostiglo pik proizvodnje.
-
Mnoge ostale očekuje isto u bliskoj budućnosti.
-
Svetu će biti neophodno da uvodi u proizvodnju
-
ekvivalent nove Saudijske Arabije
-
na svake 3 godine
-
kako bi nadoknadio pad proizvodnje postojećih nalazišta.
-
Šezdesetih godina prošlog veka,
-
6 barela nafte je otkrivano na svaki 1 potrošen.
-
Četiri decenije kasnije,
-
svet konzumira između 3 i 6 barela nafte
-
na svaki 1 otkriven.
-
Jednom kada se pik svetske proizvodnje nafte dostigne,
-
potražnja za naftom će nadmašiti ponudu,
-
a cene benzina će postati izrazito nestabilne,
-
što će uticati na mnogo toga osim troškova vožnje.
-
Moderni gradovi zavise od fosilnih goriva.
-
Čak se i putevi prave od asfalta,
-
koji je naftni derivat,
-
baš kao i krovovi mnogih kuća.
-
Velike površine bi postale nenaseljive
-
bez grejanja zimi ili klimatizacije leti.
-
Širenje stanovanja u predgrađu zahteva
-
da ljudi putuju na posao, u škole i trgovine.
-
Veliki gradovi su podeljeni u rezidencione
-
i komercijalne zone, međusobno udaljene,
-
što primorava ljude na vožnju.
-
Predgrađa, kao i mnoga naselja
-
su projektovani na pretpostavci obilja nafte i energije.
-
Hemikalije - derivati fosilnih goriva,
-
tj. petro-hemikalije,
-
su esencijalne za proizvodnju nebrojeno mnogo proizvoda.
-
Moderna poljoprivreda
-
umnogome zavisi od fosilnih goriva,
-
baš kao i bolnice,
-
vazduhoplovstvo,
-
vodovodi,
-
i vojska SAD,
-
koja samostalno troši oko 140 miliona barela nafte godišnje.
-
Fosilna goriva su takođe esencijalna za proizvodnju plastike i polimera,
-
ključnih sastojaka kompjutera, elektronike zabave i odeće.
-
Globalna ekonomija trenutno zavisi od neograničenog rasta,
-
zahtevajući sve veće snabdevanje jeftinom energijom.
-
Toliko zavisimo od nafte i ostalih fosilnih goriva,
-
da čak i mali prekid snabdevanja
-
može imati dalekosežne posledice na sve aspekte naših života.
-
ENERGIJA
-
Energija je sposobnost obavljanja rada.
-
Prosečni Amerikanac danas raspolaže energetskim ekvivalentom 150 robova, koji rade 24 sata dnevno.
-
Materiju koja skladišti ovu energiju za rad zovemo gorivom.
-
Neka goriva sadrže više energije od ostalih.
-
Ovo zovemo gustina energije.
-
Od ovih goriva, nafta je najkritičnija.
-
Svet troši 30 milijardi barela godišnje,
-
što je jednako 1 kubnoj milji nafte,
-
a ta količina sadrži onoliko energije
-
kolko bi generisale 52 nuklearne elektrane
-
da rade narednih 50 godina.
-
Iako se nafta koristi za proizvodnju 1.6% struje u SAD,
-
ona napaja 96% svog transporta.
-
U 2008. dve trećine američke nafte je uveženo.
-
Najviše iz Kanade,
-
Meksika,
-
Saudijske Arabije,
-
Venecuele,
-
Nigerije, Iraka i Angole.
-
Nekoliko faktora čini naftu unikatnom.
-
Velika gustina energije.
-
Jedan barel nafte sadrži energetski ekvivalent
-
skoro trogodišnjeg ljudskog rada.
-
Tečna je na sobnoj temperaturi,
-
laka za transport
-
i može se koristiti u malim motorima.
-
Da bi se dobila energija, mora se utrošiti energija.
-
Trik je u tome da se koristi manja količina da bi se našla i ekstrahovala veća.
-
Ovo se zove DEnUE
-
Dobijena Energija na Uloženu Energiju.
-
Konvencionalna nafta je dobar primer.
-
Visoko kvalitetna sirova nafta, koja je bila laka za ekstrakciju je vađena najpre.
-
Naftaši su trošili ekvivalent 1 barela nafte da bi otkrili i izvadili 100.
-
DEnUE nafte bio je 100.
-
Nakon što je dostupnija nafta izvađena,
-
pretraga je preseljena u dubine mora,
-
ili udaljene zemlje,
-
pritom trošeći sve veće količine energije.
-
Često, nafta koju danas nalazimo je tzv. teška ili pak kisela sirova nafta,
-
i skupa je za preradu.
-
DEnUE za naftu danas je spao na 10.
-
Ukoliko, da bi dobili gorivo, trošimo više energije nego što je sadržano u samom gorivu,
-
onda ono nije ni vredno truda.
-
Moguće je jednu vrstu goriva konvertovati u drugu.
-
Svaki put kada se to radi
-
nešto od energije sadržane u originalnom gorivu se gubi.
-
Na primer, postoji nekonvencionalna nafta:
-
bitumenozni pesak i uljni škriljac.
-
Nalazišta bitumenoznog peska većinom su u Kanadi.
-
Dve trećine svetskih zaliha uljnog škriljca su u SAD.
-
Obe ove vrste goriva mogu se preraditi u sintetičku sirovu naftu.
-
Međutim, to zahteva velike količine toplote i sveže vode,
-
što smanjuje njihov DEnUE,
-
koji se kreće od 5 do čak 1,5.
-
Škriljac je gorivo veoma lošeg kvaliteta,
-
koje, gram za gram, sadrži oko jedne trećine energije
-
kutije žitnih pahuljica.
-
Ugalj postoji u ogromnim količinama,
-
i koristi se za proizvodnju gotovo polovine svetske električne energije.
-
Svet troši skoro 2 kubne milje uglja godišnje.
-
Ali, globalna proizvodnja uglja može dostići pik pre 2040.
-
Tvrdnja da Amerika ima zalihe uglja dovoljne za više vekova je varljiva,
-
jer ona ne uzima u obzir rast potražnje, ni pad kvaliteta.
-
Veliki udeo visoko kvalitetnog antracit uglja je potrošen,
-
ostavivši ugalj manjeg kvaliteta, koji ima manju gustinu energije.
-
Kako se zalihe površinskog uglja iscrpljuju, pojavljuju se problemi u proizvodnji
-
jer rudari moraju da kopaju dublje i u manje pristupačnim oblastima.
-
Mnogi koriste destruktivne metode rudarstva kako bi došli do naslaga uglja,
-
izazivajući pri tom ekološke katastrofe.
-
Prirodni gas se često otkriva uz naftu i ugalj.
-
Otkriće konvencionalnog gasa u severnoj Americi dostiže pik 1950-ih,
-
a proizvodnja ranih 70-ih.
-
Ako grafik otkrića pomerimo unapred za 23 godine
-
dobijamo moguću budućnost proizvodnje prirodnog gasa
-
u severnoj Americi.
-
Skorašnji napredak, omogućio je ekstrakciju nekonvencionalnog prirodnog gasa,
-
kao što je škriljačni gas, što će možda pomoći da odložimo pad proizvodnje.
-
Nekonvencionalni prirodni gas je kontroverzan,
-
jer su neophodne visoke cene energije da bi bio profitabilan.
-
Čak i uz nekonvencionalni gas,
-
globalna proizvodnja prirodnog gasa može dostići pik do 2030.
-
Velike rezerve uranijuma za nuklearnu fisiju još uvek postoje.
-
Da bi se zamenilo 10 teravati koje svet trenutno proizvodi iz fosilnih goriva,
-
bilo bi neophodno 10 000 nuklearnih elektrana.
-
Tim tempom, poznate rezerve uranijuma bi potrajale svega 10 do 20 godina.
-
Eksperimenti sa reaktorima razmnožiteljima baziranim na plutonijumu
-
u Francuskoj i Japanu
-
pokazali su se skupim neuspesima.
-
Nuklearna fuzija mora prevazići ogromne tehničke prepreke.
-
Zatim, postoje obnovljivi izvori energije.
-
Vetar ima visok DEnUE, ali nije neprekidan.
-
Vodena energija je pouzdana,
-
ali na većini reka u razvijenom svetu su već postavljene brane.
-
Konvencionalne geotermalne elektrane
-
koriste postojeće vruće tačke blizu površine zemlje.
-
One su ograničene na te oblasti.
-
U eksperimentalnom EGS sistemu,
-
dve cevi bi bile sprovedene do dubine od 6 milja.
-
Voda se pumpa niz jednu cev, gde se greje u procepu,
-
a zatim se diže uz drugu, generišući struju.
-
Prema skorašnjem izveštaju iz MIT-a, ova tehnologija
-
bi mogla obezbeđivati 10% električne energije u SAD do 2050.
-
Energija od talasa je ograničena na obalna područja.
-
Gustina energije talasa varira od oblasti do oblasti.
-
Transport el. energije generisane talasima u unutrašnjost kopna bi bio težak.
-
Takođe, salinitet okeana je korozivan po turbine.
-
Biogoriva su goriva koja se uzgajaju.
-
Drvo ima malu gustinu energije, i raste sporo.
-
Svet troši 3.7 kubnih milja drva godišnje.
-
Biodizel i etanol se proizvode
-
od kultura uzgajanih pomoću poljoprivrede zasnovane na nafti.
-
Energetski profit ovih goriva je veoma nizak.
-
Neki političari žele da kukuruz pretvore u etanol.
-
Da bi etanol obezbedio 1/10 predviđene potrošnje nafte u SAD 2020-e,
-
bilo bi potrebno 3% Američke teritorije.
-
Da bi obezbedio 1/3 zahtevalo bi 3 puta veću površinu od one koja se trenutno koristi za uzgoj kukuruza.
-
Da bi obezbedio celokupnu potrošnju nafte u SAD 2020-e
-
zahtevalo bi duplo veću teritoriju od one koja se danas koristi za uzgoj sve hrane.
-
Vodonik je potrebno ekstrahovati iz prirodnog gasa, uglja ili vode,
-
što zahteva više energije nego što se dobija od vodonika.
-
Stoga, ekonomija zasnovana na vodoniku nije verovatna.
-
Svi fotovoltažni solarni paneli u svetu generišu onoliko el. struje
-
koliko dve elektrane na ugalj.
-
Za proizvodnju jednog solarnog panela je potreban
-
ekvivalent od 1 do 4 tone uglja.
-
Morali bi da prekrijemo panelima čak 140 000 kvadratnih milja
-
da bi zadovoljili trenutnu svetsku potražnju.
-
Do 2007-e, tek je postojalo oko 4 kvadratne milje.
-
Koncentrisana solarna energija, ili solarna termalna, ima sjajan potencijal,
-
mada trenutno postoji samo mali broj ovakvih elektrana.
-
One su takođe ograničene na sunčanu klimu,
-
što zahteva distribuciju velike količine el. energije
-
na velike daljine.
-
Sve alternative nafte zavise od mašina koje rade na naftu,
-
ili zahtevaju materijale poput plastike, koji se proizvode od nafte.
-
Kada budete razmatrali buduće tvrdnje neverovatnih novih goriva ili izuma,
-
upitajte:
-
Da li promoteri imaju funkcionalan, komercijalan model izuma?
-
Koja je njegova gustina energije?
-
Da li može biti skladišten ili distribuiran?
-
Da li je pouzdan ili nekontinualan?
-
Da li se može proširiti na nivo države?
-
Ima li skrivenih inženjerskih prepreka?
-
Kakav je DEnUE koeficijent?
-
Kakav uticaj ima na okolinu?
-
Upamtite da veliki brojevi mogu biti obmanljivi.
-
Na primer: 1 milijarda barela nafte
-
zadovoljava samo globalnu potražnju za 12 dana.
-
Prelazak sa fosilnih goriva predstavljao bi monumentalan izazov.
-
U 2007. ugalj je proizvodio 48.5% el. struje u SAD.
-
21.6% je od prirodnog gasa,
-
1.6% je od nafte,
-
19.4% je od nuklearnih elektrana,
-
5.8% od vode.
-
Ostali obnovljivi izvori zaslužni su za 2.5%.
-
Da li je moguće zameniti sistem baziran na fosilnim gorivima
-
kombinacijom alternativnih?
-
Neophodni su ogromni tehnološki pomaci,
-
kao i politička volja i saradnja,
-
masivna ulaganja,
-
internacionalni konsenzus,
-
modifikacija globalne ekonomije vredne 45 biliona dolara,
-
uključujući transport,
-
proizvodne industrije,
-
i poljoprivredne sisteme,
-
ali i zvaničnici kompetentni da upravljaju tranzicijom.
-
Ako se sve navedeno postigne,
-
da li se sadašnji način života može nastaviti?
-
Rast
-
Ove bakterije žive u flaši.
-
Njihova populacija se duplira svakog minuta.
-
U 11 časova tu je jedna bakterija.
-
U podne, flaša je puna.
-
Polu-puna je 11:59
-
ostavljajući mesta za još samo jedno dupliranje.
-
Bakterije vide opasnost.
-
One tragaju za novim flašama, i pronalaze 3.
-
Pretpostavljaju da je njihov problem rešen.
-
Do podneva, prva flaša je puna.
-
U 12:01, druga flaša je puna.
-
U 12:02, sve flaše su pune.
-
Ovo je problem s kojim se mi suočavamo,
-
zbog dupliranja izazvanog Eksponencijalnim Rastom.
-
Kada je čovečanstvo počelo da koristi ugalj i naftu kao goriva,
-
doživelo je do tada nezabeleženi rast.
-
Čak i male stope rasta rezultuju velikim uvećanjem tokom vremena.
-
Pri stopi od 1% rasta,
-
ekonomija će se duplirati na 70 godina.
-
Stopa od 2% duplira na 35 godina.
-
Pri stopi od 10% rasta,
-
ekonomija će se duplirati na svega 7 godina.
-
Ako ekonomija raste trenutnom prosečnom stopom od 3%,
-
dupliraće se na svake 23 godine.
-
Sa svakim dupliranjem, potražnja za energijom i resursima
-
će prevazići sva prethodna dupliranja zajedno.
-
Finansijski sistem je izgrađen pod pretpostavkom rasta
-
što zahteva sve veće snabdevanje energijom kako bi opstao.
-
Banke pozajmljuju novac koji nemaju,
-
čime ga, zapravo, kreiraju.
-
Zajmoprimci koriste novokreirani pozajmljeni novac kako bi uvećali svoj biznis,
-
i otplatili nazad dug,
-
sa kamatom, koja zahteva još veći rast.
-
Zbog ovakvog kreiranja novca iz duga,
-
većina svetskog novca u opticaju zapravo predstavlja dug na koji tek treba platiti kamatu.
-
Bez stalnog priliva novih i sve većih generacija zajmoprimaca
-
koji bi obezbedili rast,
-
i time otplatili ove dugove,
-
svetska ekonomija bi se urušila.
-
Kao Poncijeva šema,
-
sistem se mora proširiti ili umire.
-
Delom usled ovog sistema duga,
-
efekti ekonomskog rasta su bili spektakularni:
-
u Bruto Domaćem Proizvodu,
-
postavljanju brana na rekama,
-
korišćenju vode,
-
potrošnji đubriva,
-
gradskoj populaciji,
-
potrošnji papira,
-
motornim vozilima,
-
komunikacijama
-
i turizmu.
-
Svetska populacija je narasla na 7 milijardi,
-
a očekuje se da pređe 9 milijardi do 2050.
-
Na ravnoj beskonačnoj zemlji, ovo ne bi bio problem.
-
Međutim, kako je Zemlja okrugla i konačna,
-
kad-tad ćemo dostići granice rasta.
-
Ekonomska ekspanzija
-
dovela je do povećanja koncentracije azot-suboksida
-
i metana u atmosferi,
-
oštećenja ozonskog omotača,
-
povećanja broja velikih poplava,
-
oštećenja okeanskih ekosistema,
-
uključujući slivanje azota,
-
uništavanja prašuma i šuma,
-
povećanja obradivih površina,
-
i istrebljenja vrsta.
-
Ukoliko stavimo jedno zrno pirinča
-
na prvo polje šahovske table,
-
dupliramo ovo i stavimo 2 zrna na drugo polje,
-
dupliramo opet i stavimo 4 na treće,
-
dupliramo opet i stavimo 8 na četvrto,
-
i nastavimo ovako,
-
stavljajući na svako polje duplo više zrnevlja
-
nego što je na prethodnom,
-
onda će nam do trenutka kad budemo stigli do poslednjeg polja
-
biti potreban astronomski broj zrna:
-
9 triliona,
-
223 bilijarde,
-
372 biliona,
-
36 milijardi,
-
854 miliona
-
776 hiljada zrna:
-
više zrnevlja nego što je ljudska rasa
-
uzgajala u zadnjih 10 000 godina.
-
Moderne ekonomije se,
-
poput zrna na šahovskoj tabli,
-
udvostručuju na svakih par decenija.
-
Na kom polju šahovske table se mi nalazimo?
-
Osim energije,
-
civilizacija zahteva brojne esencijalne resurse:
-
svežu vodu,
-
obradivo zemljište,
-
hranu,
-
šume,
-
i mnoge vrste minerala i metala.
-
Rast je ograničen onim resursom
-
kojeg ima najmanje u opticaju.
-
Bure je sastavljeno od dasaka,
-
i poput vode koja puni bure,
-
rast ne može ići dalje od najkraće daske,
-
tj. najređeg esencijalnog resursa.
-
Ljudi trenutno koriste
-
40% ukupne fotosinteze na Zemlji.
-
Iako je možda moguće koristiti 80%,
-
teško da ćemo ikada koristiti 160%.
-
Hrana
-
Globalno snabdevanje hranom
-
umnogome zavisi od fosilnih goriva.
-
Pre Prvog svetskog rata,
-
celokupna poljoprivreda bila je organska.
-
Nakon razvoja đubriva i pesticida, koji su izvedeni iz fosilnih goriva,
-
došlo je do ogromnog poboljšanja u proizvodnji hrane,
-
što je omogućilo rast ljudske populacije.
-
Upotreba veštačkih đubriva
-
je hranila mnogo više ljudi nego što bi bilo moguće
-
isključivo organskom poljoprivredom.
-
Fosilna goriva su neophodna za poljoprivrednu opremu,
-
transport,
-
hlađenje,
-
pakovanje - u plastiku,
-
i kuvanje.
-
Moderna poljoprivreda koristi zemljište da bi pretvorila fosilna goriva u hranu
-
a hranu u ljude.
-
Oko 7 kalorija energije iz fosilnih goriva
-
se koristi za proizvodnju 1 kalorije hrane.
-
U Americi, hrana putuje približno 1500 milja od farme do mušterije.
-
Osim pada zaliha fosilnih goriva,
-
postoji još nekoliko pretnji po trenutni sistem proizvodnje hrane:
-
Jeftina energija,
-
poboljšanje tehnologije
-
i subvencije, omogućili su ogromne ulove riba.
-
Globalni ulov riba doživeo je pik kasnih 1980-ih,
-
što je primoralo ribolovce da krenu u dublje vode.
-
Slivanje azota iz veštačkih đubriva
-
zagađuje reke i mora, stvarajući ogromne mrtve zone.
-
Ovim tempom,
-
predviđa se kolaps svih populacija riba
-
do 2048. godine.
-
Kisele kiše iz gradova i industrija uništavaju hranljive sastojke zemljišta,
-
kao što su kalijum,
-
kalcijum,
-
i magnezijum.
-
Još jedna opasnost je manjak vode.
-
Mnoge farme za navodnjavanje koriste vodu koja se pumpa iz podzemnih izdana.
-
Izdanima je potrebno hiljade godina da bi se napunili,
-
ali se ispumpavanjem mogu isprazniti za par decenija,
-
baš kao i naftni izvori.
-
Američki ogromni Ogallala izdan je spao na toliko nizak nivo
-
da su mnogi farmeri morali da se vrate na manje produktivnu zemljoradnju bez navodnjavanja.
-
Pored toga, upotreba navodnjavanja i đubriva može dovesti do salinizacije:
-
akumulacije soli u zemljištu.
-
Ovo je jedan od glavnih uzroka dezertifikacije.
-
Još jednu pretnju predstavlja gubitak površinskog tla.
-
Pre 200 godina,
-
na američkim prerijama je bilo do 2 metra površinskog tla.
-
Danas, usled obrade zemljišta i loših praksi,
-
približno polovina je nestala.
-
Navodnjavanje pospešuje rast štetnih gljivica kao što je UG-99,
-
koja ima potencijal da uništi 80% svetskih prinosa žitarica.
-
Prema Normanu Borlaugu,
-
ocu Zelene revolucije
-
bolesti koje izazivaju ove gljivice "imaju ogroman potencijal za socijalno i ljudsko uništenje".
-
Upotreba biogoriva znači da će
-
manje zemljišta biti raspoloživo za proizvodnju hrane.
-
Određena oblast ima konačan kapacitet koji može da podrži.
-
To je broj životinja ili ljudi
-
koji mogu na njoj da žive neograničeno dugo.
-
Ukoliko te životinje ili ljudi prekorače taj kapacitet oblasti,
-
oni će odumirati sve dok se populacija ne vrati na svoja prirodna ograničenja.
-
Svet je uspevao da izbegne ovo odumiranje
-
otkrivanjem novog zemljišta za obradu,
-
ili povećanjem proizvodnje,
-
koje je bilo moguće najviše zahvaljujući nafti.
-
Da bi se rast nastavio,
-
neophodno je više resursa nego što Zemlja može da pruži,
-
a nove planete nam nisu dostupne.
-
Suočena sa svim ovim izazovima,
-
globalna proizvodnja hrane se mora udvostručiti do 2050-e
-
kako bi prehranila rastuću svetsku populaciju.
-
1 milijarda ljudi je već neuhranjena ili gladuje.
-
Prehraniti preko 9 milijardi u narednim godinama,
-
kada će svetska nafta i prirodni gas biti u padu, biće teško.
-
Srećan kraj
-
Globalna ekonomija raste eksponencijalno,
-
stopom od oko 3% godišnje,
-
konzumirajući sve veće količine neobnovljivih goriva,
-
minerala i metala,
-
kao i obnovljivih resursa,
-
poput vode, šuma, zemljišta i riba
-
brže nego što se mogu obnoviti.
-
Čak i pri stopi od 1%,
-
ekonomija će se udvostručiti za 70 godina.
-
Problem intenziviraju drugi faktori:
-
Globalizacija omogućava da ljudi na jednom kontinentu
-
kupuju dobra i hranu proizvedene od strane ljudi na drugom.
-
Rute snabdevanja su duge,
-
što nateže ograničene rezerve nafte.
-
Danas računamo na udaljene zemlje za osnovne potrepštine.
-
Moderni gradovi zavise od fosilnih goriva.
-
Većina bankarskih sistema je bazirana na dugu,
-
primoravajući ljude na začarani krug zajmova i otplata,
-
što za posledicu ima rast.
-
Šta se može učiniti povodom ovih problema?
-
Mnogi veruju da se kriza može sprečiti
-
kroz štednju,
-
tehnologiju,
-
pametan rast,
-
recikliranje,
-
električne automobile i hibride,
-
zamenu
-
ili glasanje.
-
Štednja će nam uštedeti novac,
-
ali ona sama neće spasiti planetu.
-
Ako neki ljudi smanje potrošnju nafte,
-
smanjena potražnja će oboriti cene,
-
što će drugima omogućiti da je kupe za manje.
-
Na isti način,
-
efikasniji motor, koji troši manje energije će,
-
paradoksalno, dovesti do veće potrošnje energije.
-
U 19. veku,
-
engleski ekonomista William Stanley Jevons
-
je shvatio da bolji parni motori čine ugalj
-
isplativijim gorivom,
-
što je rezultovalo širom upotrebom parnih motora,
-
što je zauzvrat povećalo ukupnu potrošnju uglja.
-
Rast upotrebe bi potrošio svu energiju i resurse
-
koje bi eventualno uštedeli.
-
Mnogi veruju da će naučnici
-
rešiti ove probleme novim tehnologijama.
-
Međutim, tehnologija nije energija.
-
Tehnologija može kanalisati energiju u rad,
-
ali je ne može zameniti.
-
Ona takođe troši resurse:
-
na primer,
-
kompjuteri se prave pomoću
-
1/10 energije potrebne da se napravi automobil.
-
Naprednije tehnologije
-
mogu učiniti situaciju gorom,
-
jer mnoge zahtevaju retke minerale,
-
koji su takođe blizu svojih granica.
-
Na primer,
-
97% svetskih retkih minerala se proizvodi u Kini,
-
većinom u jednom rudniku u unutrašnjosti Mongolije.
-
Ovi minerali se koriste u katalitičkim konvertorima,
-
motorima aviona,
-
visoko-efikasnim magnetima i hard-diskovima,
-
akumulatorima hibridnih automobila,
-
laserima,
-
prenosivim Rentgen aparatima,
-
izolaciji nuklearnih reaktora,
-
kompakt-diskovima,
-
motorima hibridnih vozila,
-
sijalicama male energije,
-
optičkim kablovima
-
i ravnim ekranima.
-
Kina je počela da razmatra ograničavanje izvoza ovih minerala,
-
kako potražnja naglo raste.
-
Takozvani održivi razvoj ili pametni rast neće pomoći,
-
jer on takođe zahteva neobnovljive metale i minerale
-
u konstantno većim količinama,
-
uključujući i retke minerale.
-
Recikliranje neće rešiti problem,
-
jer ono zahteva energiju,
-
a i sam proces nije 100% efikasan.
-
Moguće je povratiti samo mali deo recikliranog materijala;
-
veći deo zauvek ostaje otpad.
-
Električni automobili rade na el. struju.
-
Budući da se el. struja najvećim delom generiše iz fosilnih goriva,
-
ovo nije rešenje.
-
Pored toga, automobili svih vrsta zahtevaju naftu za svoju proizvodnju.
-
Samo jedna guma zahteva oko 7 galona nafte. (1 galon = 3.78 litra)
-
U 2010. na svetu je bilo oko 800 miliona automobila.
-
Trenutnim stopama rasta,
-
ovaj broj će dostići 2 milijarde do 2025.
-
Teško da planeta može izdržavati dugo toliko mnogo vozila,
-
bez obzira na njihov izvor napajanja.
-
Mnogi ekonomisti veruju
-
da će slobodno tržište zameniti jedan izvor energije drugim
-
kroz tehnološke inovacije.
-
Međutim, i glavne zamene za naftu
-
se suočavaju sa svojim stopama opadanja.
-
Teorija zamene, pored toga, ne uzima u obzir vreme potrebno za tranziciju.
-
Hirsch izveštaj ministarstva energije SAD
-
procenjuje da bi bar 2 decenije bilo neophodno za pripremu
-
za posledice pika nafte.
-
Problemi nestašice energije,
-
iscrpljenja resursa,
-
gubitka površinskog tla,
-
i zagađenja su sve simptomi jednog, većeg problema:
-
rasta.
-
Sve dok naš finansijski sistem zahteva beskonačni rast,
-
reforma teško da ima šansi za uspeh.
-
Kako će onda budućnost izgledati?
-
Optimisti veruju da će se rast nastaviti zauvek,
-
bez ograničenja.
-
Pesimisti misle da hrlimo u novo Kameno doba,
-
ili izumiranje.
-
Istina možda leži negde između ovih ekstrema.
-
Moguće je da će se društvo vratiti na jednostavniji stupanj,
-
gde se energija koristi mnogo manje.
-
Ovo bi značilo teži život za većinu.
-
Više manuelnog rada,
-
više poljoprivrednog rada,
-
i lokalna proizvodnja dobara, hrane i usluga.
-
Šta biste mogli da uradite kako bi se pripremili za takvu budućnost?
-
Očekujte pad u snabdevanju hrane i dobara iz udaljenih mesta.
-
Počnite šetati ili voziti bicikl.
-
Navikavajte se da koristite manje el. energije.
-
Izađite iz duga.
-
Pokušajte izbegavati banke.
-
Umesto kupovine u velikim hiper-marketima,
-
podržite lokalne prodavnice.
-
Kupujte hranu uzgajanu lokalno, na pijaci.
-
Umesto travnjaka, razmislite o bašti, kako bi gajili sopstvenu hranu.
-
Naučite kako da je konzervirate.
-
Razmotrite upotrebu lokalnih valuta
-
za slučaj da šira ekonomija prestane da funkcioniše,
-
i razvijajte veću samo-održivost/nezavisnost.
-
Nijedan od ovih koraka neće sprečiti kolaps,
-
ali mogu povećati vaše šanse u budućnosti, u kojoj će biti manje energije,
-
i kada ćemo morati da se više oslanjamo na same sebe,
-
kao što su to činili naši preci.
-
(preveo janke100)