Kako funkcioniše berza

Šta je berza i kako funkcioniše?

Berza je ništa do ogromna globalna mreža

koja organizuje tržnicu đe svaki dan cirkuliše velika svota novca.

Preko šest stotina triliona (60,000,000,000,000) eura se trguje godišnje.

Više nego vrijednost svih dobara i usluga cijele svjetske ekonomije.

Međutim, ne trguju se jabuke ili korišćene četkice za zube na berzi.

Nego dominantno obveznice.

Obveznice su prava na imovinu, najčešće u formi akcija.

Akcija kao akcije u kompaniji.

Ali zašto se obveznice uopšte razmjenjuju?

Pa, najprije vrijednost akcija se povezuje sa kompanijom koja stoji iza njih.

Ako zamislite vrijednost kompanije u formi pice,

što je veća pica, veće je svako parče.

Ako je, npr., Facebook u mogućnosti da uveća svoje profite sa novim biznis modelom,

Veličina pice će se uvećati, pa tako i vrijednost njenih akcija.

Ovo je, naravno, sjajno za vlasnike akcija.

Akcija koja je vrijedila 38 eura, sad bi mogla vrijediti čitavih 50 eura.

Kad bude prodata, ovo će donijeti profit od 12 eura po akciji!

Ali šta Facebook dobija ovim?

Kompanija može da sakupi sredstva prodajući akcije i investirajući ili proširijući svoj biznis.

Facebook je, npr., zaradio šezdeset miliona dolara ulaskom na berzu.

Trgovina akcijama je, međutim, često kao loto.

Niko ne može da odredi koja će kompanija vrijediti više ili manje.

Ako kompanije ima dobru reputaciju, investitori će je podržati.

Kompanije sa lošom reputacijom ili lošim performansama će imati problema prilikom prodaje svojih akcija.

Drukčije od normalnog tržišta đe dobra mogu biti dodirnuta i ponesena kući,

na berzi su dostupni samo virtuelni proizvodi.

Pojavljuju se u formi cijena akcija i tabela na monitorima.

Cijene akcija rastu i padaju za par sekundi.

Vlasnici akcija moraju da djeluju brzo da ne bi propustili priliku.

Čak i obična glasina može dovesti do brzod opadanja potražnje akcije nezavisno od šrave vrijednosti kompanije.

Naravno i suprotno je moguće.

Ako veliki broj ljudi kupi "slabe" akcije žato što vide, npr. veliki potencijal ideje,

njihova vrijednost će rasti kao rezultat toga.

Od ovoga mogu da profitiraju naročito mlade kompanije.

Iako prodaja opada, mogu da generišu keš plasmanom svojih akcija.

U najboljem slučaju, ovo će pretvoriti njihovu ideju u realnost.

U najgorem slučaju, ovo će se pretvoriti u spekulatni mjehur pun ni čim do vrućim vazduhom.

I, kao što je slučaj sa mjehurima, nekada moraju pući.

Vrijednost trideset najvećih njemačkih kompanija se sumarizujeu nešto što se zove DAX indeks akcija.

DAX pokazuje koliko dobro ili loše stoje ove kompanije i samim tim kako ekonomija u cjelini funkcioniše u datom trenutku.

Berze u drugim zemljama takođe imaju nazive.

I sva ova tržišta zajedno kreiraju globalni mrežu tržnica.