Positive Money - reforma bankarstva (Konferencija 2013)
-
0:01 - 0:03Dakle, počnimo otpočetka.
-
0:03 - 0:07Između 1800-ih i 1840-ih godina.
-
0:07 - 0:12Banke su u to vrijeme zapravo
imale mogućnost stvaranja novca. -
0:12 - 0:16To su radile kroz tiskanje komada papira.
-
0:16 - 0:20Stavili biste novac u banku, oni bi vam dali priznanicu
-
0:20 - 0:23i na toj priznanici bi pisalo da ste položili 5 funti,
-
0:23 - 0:30a budući da je bilo zgodnije nositi sa sobom
komade papira nego metalne kovanice -
0:30 - 0:32ljudi su koristili te komade papira kao novac.
-
0:32 - 0:35Kupovali su u trgovini papirima, i dok god je
-
0:35 - 0:39trgovac poznavao banku i vjerovao joj
-
0:39 - 0:45primio bi taj papir. Dakle, te komade
papira koje su banke izdavale -
0:45 - 0:49ljudi su tretirali kao novac i postali
su jednako valjani kao i novac. -
0:49 - 0:52E kad su banke to shvatile, onda su shvatile i to da
-
0:52 - 0:56ako izdaju više komada papira,
-
0:56 - 1:00na kojima pišu veće sume novca
i ljudi ih budu tretirali kao novac, -
1:00 - 1:02onda u biti imaju moć stvaranja novca.
-
1:02 - 1:04Dakle što više izdamo
-
1:04 - 1:07više možemo pozajmiti, a što više budemo
mogli pozajmiti, dobit ćemo više kamata. -
1:07 - 1:11Pa možete zamisliti da sa ovakvim
poticajima, stvar nije dobro završila. -
1:11 - 1:16Stvorili su previše novca i to je počelo
uzrokovati nestabilnost u ekonomiji. -
1:16 - 1:19Uzrokovalo je bankarske krize i nakon
-
1:19 - 1:23određenog broja godina tadašnja vlada,
-
1:23 - 1:25na čelu sa konzervativnim premijerom
-
1:25 - 1:27Sir Robertom Peelom, se umiješala i rekla:
-
1:27 - 1:30"Ne možemo i dalje dopuštati
bankama da izdaju papirnati novac -
1:30 - 1:32zbog problema koje to uzrokuje u ekonomiji."
-
1:32 - 1:35Tako da su napisali i proveli jedan zakon
-
1:35 - 1:37"The Bank Charter Act" ("Zakonska povelja banaka")
-
1:37 - 1:39u kojem je pisalo da će od tog trenutka
samo Engleska Narodna Banka imati -
1:39 - 1:41ovlasti stvaranja papirnatog novca.
-
1:41 - 1:43Ali nešto im je promaklo,
-
1:43 - 1:46jer papirnati novac nije jedini način plaćanja
-
1:46 - 1:49i sa rastućom uporabom čekova
-
1:49 - 1:53ljudi su imali način plaćanja na
raspolaganju kroz korištenje brojeva -
1:53 - 1:56zabilježenih u računovodstvenim knjigama banke.
-
1:56 - 1:58Računovodstvene uknjižbe. Tako
da je postojao taj način plaćanja -
1:58 - 2:01pri kojem nije bio potreban
stvarni papirnati ili metalni novac. -
2:01 - 2:06Tijekom vremena, s otkrićem električne
energije dobili smo i debitne kartice, -
2:06 - 2:10elektronske prijenose sredstava
i internet bankarstvo. -
2:10 - 2:14Danas se više od 99 % svih novčanih transakcija
-
2:14 - 2:17obavlja elektronski.
-
2:17 - 2:21Najšokantina stvar je da iako je
naš novčani sustav danas elektronski -
2:21 - 2:25ovaj zakon nikada nije ažuriran,
od 1844. godine pa sve do danas, -
2:25 - 2:29što znači da je oko 170 godina zastario.
-
2:29 - 2:33Zakon koji upravlja našim novčanim sustavom.
-
2:33 - 2:36Razlog zbog kojeg banke mogu stvarati novac
-
2:36 - 2:39su "obveze" banke [pasiva],
računovodstveni unosi koje stvaraju, -
2:39 - 2:41koje mi koristimo poput novca.
-
2:41 - 2:47Kada koristite svoju debit karticu,
ne postoje neke novčanice od 10 funti -
2:47 - 2:49koje se prenose s vašeg računa na račun nekog drugog.
-
2:49 - 2:52To su jednostavno rečunovodstveni unosi među bankama.
-
2:52 - 2:56Engleska Narodna Banka to vrlo jasno objašnjava.
-
2:56 - 2:58Oni kažu: "Sektor koji stvara
novac u Ujedinjenom Kraljevstvu -
2:58 - 3:01se sastoji od privatnih banaka i građevinskih društava.
-
3:01 - 3:04Organizacije koje stvaraju novac, izdaju "obveze" [pasivu]
-
3:04 - 3:07koju drugi tretiraju kao sredstvo razmjene."
-
3:07 - 3:10Te "obveze" su brojevi koje vidite na vašem računu.
-
3:10 - 3:16Učinak toga, zbog povećanja
elektronskih oblika plaćanja, -
3:16 - 3:19je da smo došli do točke gdje:
-
3:19 - 3:22[Sir Mervyn King (guverner ENB)]:
"Većina novca u opticaju u ekonomiji -
3:22 - 3:25se sastoji od obveza banke u obliku bankovnih pologa."
-
3:25 - 3:27Dakle većina novca u opticaju se sastoji
-
3:27 - 3:30od obveza banaka u obliku bankovnih pologa.
-
3:30 - 3:35Kada kažemo da 97 % novca stvaraju banke
-
3:35 - 3:36to je ono o čemu pričamo.
-
3:36 - 3:40Ovaj graf - plava linija označava
količinu novca koji su izdale banke. -
3:40 - 3:42Ovo ovdje na dnu je gotovina.
-
3:42 - 3:47Dakle to je 3 % svog novca koji postoji.
-
3:47 - 3:51A ovo je 97 % ukupnog novca u opticaju
-
3:51 - 3:53kojeg stvara bankarski sektor.
-
3:53 - 3:56[Samo] ovih 3 % je regulirano zakonom,
-
3:56 - 4:00a ovih 97 % sadašnji zakoni ignoriraju.
-
4:00 - 4:03Uvijek mi je bilo fascinantno kako postoji dio
-
4:03 - 4:06državnog aparata, policija, koji je odgovoran
-
4:06 - 4:11za pronalaženje i sudsko gonjenje
bilo koga tko tiska vlastiti novac, -
4:11 - 4:14to zovu krivotvorenjem.
-
4:14 - 4:16A s druge strane postoji drugi dio državnog aparata
-
4:16 - 4:19koji ima više resursa i sredstava na raspolaganju,
-
4:19 - 4:23koji radi sve da bi potaknuo banke, koje su privatne tvrtke
-
4:23 - 4:24da stvaraju novac.
-
4:24 - 4:29I nikada nisam mogao doista shvatiti
zašto to proturječje postoji -
4:29 - 4:32i zašto je dobro da elektronski novac stvara
-
4:32 - 4:36privatni bankarski sektor, ali je loše
ako netko tiska papirnati novac. -
4:36 - 4:41Naletio sam na ovaj intervju sa Paulom Fisherom na BBC-u
-
4:41 - 4:46[Paul Fisher]: "Kada počnete tiskati
novac, stvarate vrijednost za sebe. -
4:46 - 4:49Ako možete svima izdati zadužnice
[obveznice] u vrijednosti od 1000 funti -
4:49 - 4:51onda ste dobili 1000 funti za ništa.
-
4:51 - 4:56Zbog toga ograničavamo ljudima
mogućnost stvaranja vlastitih novčanica." -
4:56 - 4:58[Voditelj]: "Štitite nas od nas samih?"
-
4:58 - 5:02[Paul Fisher]: "Štitimo vas od šarlatana.
-
5:02 - 5:06[smijeh publike]
-
5:06 - 5:09Pričao je o krivotvorenju,
ali za mene je ovo ključna fraza: -
5:09 - 5:13"Ako možete svima izdati zadužnice u vrijednosti 1000 funti
-
5:13 - 5:16dobili ste 1000 funti za ništa."
-
5:16 - 5:17Ono što banke rade kada izdaju zajmove je
-
5:17 - 5:22izdavanje obveznica, tj. zadužnica.
Samo u posljednjih 10 godina -
5:22 - 5:26banke su izdale više od 1 bilijun funti tih novih
-
5:26 - 5:31zadužnica, tih obveznica.
Ono što su dobili za ništa -
5:31 - 5:37je 1 bilijun funti duga, dakle ugovora koji nose kamatu.
-
5:37 - 5:41To su krediti za nekretnine,
osobni zajmovi, poslovni zajmovi. -
5:41 - 5:44To je naš dug bankarskom sektoru.
-
5:44 - 5:48Kao što ste jutros vidjeli, ukupna
kamata koju plaćamo na taj dug -
5:48 - 5:52je prijenos [vrijednosti] od društva
prema bankarskom sektoru -
5:52 - 5:57u visini od 108 do 217 milijardi funti svake godine.
-
5:57 - 5:59Naravno nešto od toga se vraća ljudima
-
5:59 - 6:01kroz kamate na štednju,
-
6:01 - 6:05i kroz bonuse, provizije i poreze koje banke plaćaju,
-
6:05 - 6:09ali još uvijek postoje enormno veliki
iznosi koji se u sred toga "okreću", -
6:09 - 6:11a to je ogroman prijenos bogatstva
[od siromašnih bogatima] -
6:11 - 6:14i pogoršava [ekonomsku] nejednakost.
-
6:14 - 6:21Mislim da ekonomisti i ljudi
u vladi koji brane ovaj sustav -
6:21 - 6:23i kažu da bismo ga trebali zadržati i da je koristan,
-
6:23 - 6:27mislim da to kažu zato jer vjeruju da ga se može kontrolirati.
-
6:27 - 6:30A vjeruju da ga se može kontrolirati jer su ih učili
-
6:30 - 6:32neke priče u kolegijima ekonomije,
o multiplikatoru novca i o tome -
6:32 - 6:37kako središnja banka ima kontrolu nad
ukupnom količinom novca u opticaju u ekonomiji. -
6:37 - 6:40Mi ne vjerujemo da se uistinu može kontrolirati
-
6:40 - 6:44i to je jedan od razloga zašto smo se
odlučili na upravo ovakav sustav reformi. -
6:44 - 6:48Jer se ne može kontrolirati.
Za početak, ovo ne izgleda kao -
6:48 - 6:52količina novca koja je pod kontrolom.
Ovo je nešto izvan svake kontrole. -
6:52 - 6:56Međutim čak i Mervyn King kaže da je
glavna uloga Engleske Narodne Banke -
6:56 - 7:00uvijek bila da osigura optimalnu količinu novca u opticaju,
-
7:00 - 7:03niti premalo niti previše.
-
7:03 - 7:07"Pedeset godina moji su se prethodnici borili da
spriječe preveliku količinu novca [u opticaju] i inflaciju. -
7:07 - 7:12Ja sada imam upravo suprotan problem da moram
objašnjavati kako nema dovoljno novca u opticaju." -
7:12 - 7:17Dakle ovo je najmoćniji čovjek u jednoj
od najmoćnijih središnjih banaka na svijetu -
7:17 - 7:23koji priznaje da se u zadnjih pola stoljeća muče
s pokušajima kontroliranja [privatnih] banaka -
7:23 - 7:25da bi imali količinu novca [u opticaju] pod kontrolom.
-
7:25 - 7:30Kada dobijete ovakvo priznanje, mislim da to stvarno
pokazuje da se ovaj sustav ne može kontrolirati. -
7:30 - 7:37Knjiga ulazi duboko u detalje, vjerojatno na
oko 60 stranica objašnjava zašto mehanizmi -
7:37 - 7:41za koje ekonomisti vjeruju da kontroliraju
količinu novca u opticaju, više ne vrijede. -
7:41 - 7:48No imamo fundamentalnu borbu
između bankarskog sektora koji želi -
7:48 - 7:51stvoriti što je više moguće novca,
da bi maksimalno povećali svoju dobit, -
7:51 - 7:55jer što više novca stvore, više posuđuju,
a što više posuđuju više kamata primaju, -
7:55 - 8:00i zadaće Engleske Narodne Banke da zaštiti javni interes,
-
8:00 - 8:03da ograniči inflaciju i nestabilnost u gospodarstvu.
-
8:03 - 8:07A između ove dvije [sile] bar u zadnjih 50 godina,
-
8:07 - 8:11uglavnom su pobjeđivale banke i njihova dobit.
-
8:11 - 8:12Koje su posljedice toga?
-
8:12 - 8:16Pa kao prvo, znamo da su banke stvorile previše novca.
-
8:16 - 8:19Stvorile su taj novac za krive stvari.
-
8:19 - 8:26Dakle vidimo da većina novostvorenog novca
ide izravno u nekretnine i financijski sektor. -
8:26 - 8:31Vrlo malo, oko 13 % u zadnjih 10 godina,
je otišlo u nefinancijsko gospodarstvo. -
8:31 - 8:37Dakle to je pravo gospodarstvo,
poslovi, trgovine, tvrtke i tvornice. -
8:37 - 8:43Oko 10 % je otišlo na kreditne kartice
i osobne zajmove, potrošačko financiranje. -
8:43 - 8:48To je dovelo do financijske krize. Kao što je
rekao Adair Turner i kao što smo jutros vidjeli, -
8:48 - 8:53neki od ovih naslova koji zadnjih
dana izlaze su sve gori i gori. -
8:53 - 8:56Britanija prolazi kroz krizu goru od Velike Depresije.
-
8:56 - 9:01Neko vrijeme se pričalo da se
oporavljamo, imali smo rast od 0.1 % -
9:01 - 9:04Pa smo dvaput zaredom uronili u recesiju,
-
9:04 - 9:07pa smo opet u oporavku, pa smo
treći put zaredom u recesiji. -
9:07 - 9:10Kao vožnja u lunaparku.
-
9:10 - 9:15Globalna nezaposlenost će 2013.
godine doseći rekordnih 200 milijuna. -
9:15 - 9:23200 milijuna ljudi. Zar ne postoji ništa korisno što bi
ti ljudi mogli raditi, pogotovo ako uzmemo u obzir -
9:23 - 9:30situaciju u kojoj se nalazimo? Ali nema dovoljno novca.
Nema dovoljno brojeva u računalnima sustavima, koje je -
9:30 - 9:32stvorio bankarski sektor, da bi se dopustilo
tim ljudima da rade nešto korisno. -
9:32 - 9:38To je dovelo do neviđene epidemije duga,
jer se novac stvara kada banke izdaju zajmove. -
9:38 - 9:40Dakle ako količina novca u opticaju raste, raste i dug.
-
9:40 - 9:46I cijeloj jednoj generaciji je oduzeta
mogućnost kupnje vlastitog doma. -
9:46 - 9:48Nejednakost koju smo spominjali.
-
9:48 - 9:51Nestabilnost, koja je vrlo vrlo loša za gospodarstvo.
-
9:51 - 9:57Stalno od ekonomista i lobista banaka
slušamo kako je sadašnji bankarski sustav dobar -
9:57 - 10:00jer osigurava kredite tvrtkama
i pomaže gospodarstvu da raste, -
10:00 - 10:08međutim mi smatramo da kad se sve zbroji i oduzme,
ovaj sustav šteti produktivnom gospodarstvu i stvaranju -
10:08 - 10:11vrijednosti, tj. bogatstva. Također djeluje
razarajuće na okoliš, kao što smo jutros čuli. -
10:11 - 10:14A loš je i za demokraciju.
-
10:14 - 10:19Banke sada imaju veću moć oblikovanja
gospodarstva kroz kreditiranje, nego cijela vlada. -
10:19 - 10:23Ali imamo sve te zastupnike u parlamentu, koji
imaju zadatak pomno ispitivati što vlada radi -
10:23 - 10:27i s druge strane samo 80ak članova
odbora koji prate što banke rade. -
10:27 - 10:32A razlog zbog kojeg je sustav došao do ove točke je
taj da svaki put kada trenutnom bankarskom sustavu -
10:32 - 10:39loše krene, vlada uskače pružajući osiguranja
ili nove sigurnosne mjere koje održavaju sustav. -
10:39 - 10:42Vidjeli ste to već u najizraženijem obliku u zadnjih 6 godina.
-
10:42 - 10:51Htio bih također naglasiti kako neki ljudi smatraju
da bankarski sustav funkcionira na određeni način -
10:51 - 10:54jer su neki mudri ljudi sjeli zajedno i pažljivo ga dizajnirali.
-
10:54 - 11:01Međutim trenutni bankarski sustav, bez da
ulazim duboko u evolucijsku raspravu, -
11:01 - 11:05nema znakova "inteligentnog dizajna"
u trenutnom bankarskom sustavu. -
11:05 - 11:07[smijeh publike]
-
11:07 - 11:09Razvio se pasivno tijekom vremena,
a svaki puta kada bi došlo do krize -
11:09 - 11:14vlada bi "uskočila" sa novim paketom pomoći,
novom mjerom Engleske Narodne Banke. -
11:14 - 11:21Mjere kao financijsko spašavanje, davanje sredstava
za posudbu, sve te različite sheme da bi sustav opstao. -
11:21 - 11:27Ponekad evolucija funkcionira zaista dobro i dobijete
nešto što je stvarno lijepo, učinkovito i efikasno, -
11:27 - 11:29a ponekad ne ispadne tako dobro.
-
11:29 - 11:34Nema nagrade za pogađanje koja od ove
dvije ribe predstavlja sadašnji bankarski sektor. -
11:34 - 11:42Ono što vam treba biti jasno je da ako
izgradite kuću na pijesku, srušit će se. -
11:42 - 11:44To je ono što trenutno imamo.
-
11:44 - 11:46Imamo bankarski sustav koji je zapravo
izgrađen na pijesku [slabim temeljima]. -
11:46 - 11:50Bez obzira koliko ga učvršćivali i podupirali,
-
11:50 - 11:52nije dovoljno da odete i kažete stanarima:
-
11:52 - 11:56"probajte pažljivo hodati kada
ste u kući, malo je nestabilna -
11:56 - 11:58i ako možete malo smršavjeti to bi bilo odlično."
-
11:58 - 12:05Morate sve srušiti. Morate početi ispočetka
i sagraditi nešto novo na čvrstim temeljima. -
12:05 - 12:08I to je ono što radimo u ovoj knjizi.
-
12:08 - 12:11Imamo ovaj vrlo disfunkcionalan sustav
-
12:11 - 12:17koji ne funkcionira po interesima
gospodarstva ili interesima društva. -
12:17 - 12:24Moj kolega Andrew Jackson koji je napisao
najveći dio ove knjige je pronašao ovaj citat, -
12:24 - 12:28koji čini mi se dobro opisuje karakter ili poantu ove knjige:
-
12:28 - 12:34"Probleme s kojima se suočavamo je stvorio čovjek,
čovjek ih može i riješiti. Nijedan ljudski problem -
12:34 - 12:39nije izvan ljudske moći." Novčani sustav je samo
skupina pravila, zakona i računalnih sustava. -
12:39 - 12:42I zapravo ga je iznenađujuće jednostavno promijeniti.
-
12:42 - 12:49Pravi izazovi su problemi kao što je
ekološka kriza, kriza vode i energije, -
12:49 - 12:54promjene kojima ćemo svjedočiti u
idućih 40 godina, rastuća populacija... -
12:54 - 13:00To su pravi, opipljivi problemi za koje
trebamo pronaći prava, praktična rješenja. -
13:00 - 13:04Ovo je samo umjetno stvoreni novčani sustav.
-
13:04 - 13:05To je računalni sustav.
-
13:05 - 13:14Ne smijemo se dati odvući od tih važnih pitanja zbog ovog umjetnog, oštećenog, disfunkcionalnog novčanog sustava.
-
13:14 - 13:16Dakle što možemo učiniti?
-
13:16 - 13:19Provest ću vas kroz ove [mjere] na brzinu.
-
13:19 - 13:22A onda ćemo ići malo više u detalje svake [stavke].
-
13:22 - 13:25Prva stvar koju moramo napraviti je
oduzeti bankama moć stvaranja novca. -
13:25 - 13:30Moramo vratiti tu moć transparentnoj i odgovornoj ustanovi.
-
13:30 - 13:33Moramo stvarati novac neopterećen dugom.
-
13:33 - 13:37Stvarati novac samo kada je inflacija niska i stabilna.
-
13:37 - 13:44Moramo osigurati da novi novac ide u produktivno
gospodarstvo umjesto u financijska tržišta i nekretnine. -
13:44 - 13:52I trebamo dati nama, klijentima banaka i članovima
javnosti, kontrolu i nadzor nad ulaganjima našeg novca. -
13:52 - 13:56Prvo: Oduzeti bankama moć stvaranja novca.
-
13:56 - 13:59Ne želim sada ulaziti u sve tehničke detalje toga.
-
13:59 - 14:02Objašnjeno je na jednostavan način u knjizi,
-
14:02 - 14:08a slijedeći mjesec ćemo objaviti i seriju videa koji to
objašnjavaju korak po korak, ako vam je draže to vizualno -
14:08 - 14:11percipirati. Ali evo samo kratak pregled.
-
14:11 - 14:14Kao što sam rekao, banke
trenutno imaju moć stvaranja novca -
14:14 - 14:18jer su obveze [pasiva] koje izdaju
novac koji koristimo u gospodarstvu. -
14:18 - 14:24Dakle organizacije koje stvaraju novac izdaju obveze
koje drugi tretiraju kao sredstvo razmjene [novac]. -
14:24 - 14:26Koristimo te obveze za plaćanja jedni drugima.
-
14:26 - 14:32U sadašnjem sustavu mi ovdje koristimo
obveze tih banaka da bismo izvršili plaćanja. -
14:32 - 14:36A ono što činimo kroz određene reforme navedene u knjizi,
-
14:36 - 14:40je da zapravo počinjemo koristiti novac
koji stvara Engleska Narodna Banka. -
14:40 - 14:46Dakle umjesto da koristite obećanje isplate
od banke kao način plaćanja nekome, -
14:46 - 14:51zapravo koristite stvarni elektronski novac
koji stvara Engleska Narodna Banka. -
14:51 - 14:55To znači da vi kao klijent banke imate
dvije mogućnosti kada dobijete svoju plaću. -
14:55 - 14:59Možete reći banci: "Čuvajte mi to"
ili im možete reći: -
14:59 - 15:02"Želim da taj novac investirate u moje ime.
Želim dobiti kamatu [na taj novac]" -
15:02 - 15:07Ako kažete da želite da vaš novac bude siguran,
onda će se taj novac položiti na transakcijski račun -
15:07 - 15:10koji je zapravo inačica sadašnjeg tekućeg računa.
-
15:10 - 15:12Ali razlika između tekućeg računa
i ovih novih računa [koje predlažemo] -
15:12 - 15:17je da bi vaš novac zapravo bio u Engleskoj Narodnoj Banci.
-
15:17 - 15:20Bio bi stvarni elektronski novac koji je
elektronski pohranjen u Engleskoj Narodnoj Banci. -
15:20 - 15:23I to bi bilo [zakonski] uistinu vaše.
-
15:23 - 15:25Ne bi pripadalo banci.
-
15:25 - 15:28Ne bi se mogli s time igrati, investirati
[taj novac], činiti bilo što s njim. -
15:28 - 15:34Ovaj investicijski račun, ono što s njim radite je
da dajete vaš elektronski novac, koji je stvorila -
15:34 - 15:40Engleska Narodna Banka, vašoj banci
koja ga onda može pozajmiti nekom drugom. -
15:40 - 15:45Učinak toga je da kroz relativno jednostavne
promjene pravila i računovođenja -
15:45 - 15:52banke bi se pretvorile u ono što ljudi i misle da jesu
- posrednici između štediša i pozajmitelja. -
15:52 - 15:59Nakon ove reforme, ono što će banke raditi
je uzimanje novca od štediša i investitora -
15:59 - 16:03i posuđivanje pozajmiteljima, radile bi
upravo ono što ljudi misle da sada rade. -
16:03 - 16:06Dakle kada banke ne bi više imale moć stvaranja novca,
-
16:06 - 16:09trebali bismo vratiti tu moć
transparentnom i odgovornom tijelu. -
16:09 - 16:17Siguran sam da ste svi ovdje jer znate da ne možemo
povjeriti bankama stvaranje novca iz razloga -
16:17 - 16:21koje smo spomenuli. Ali mislim da ne
možemo vjerovati ni ovim ljudima, -
16:21 - 16:27jer problem koji političari imaju su isti poticaji za
zloporabu moći stvaranja novca koji imaju i banke. -
16:27 - 16:33Što više [novca] stvore, mogu kreirati umjetni
procvat gospodarstva da bi ljudi za njih glasali. -
16:33 - 16:36I to će loše završiti.
-
16:36 - 16:43Dakle apsolutno ključna stvar koju treba napraviti je
odvojiti odluke o količini novca [koju treba stvoriti] -
16:43 - 16:45i svrhe u koju će se taj novac koristiti.
-
16:45 - 16:50Jer čim ista osoba ili organizacija donosi
te dvije odluke, imate sukob interesa. -
16:50 - 16:56Dakle ono što mi predlažemo je da
novi odbor - Odbor za stvaranje novca, -
16:56 - 16:58koji bi zamijenio Odbor za monetarnu
politiku u Engleskoj Narodnoj Banci, -
16:58 - 17:04bude odgovoran za odluke o povećanju
ili smanjenju količine novca u opticaju, -
17:04 - 17:09a vlada bi bila odgovorna za odluke
o tome kako uvesti taj novac u opticaj. -
17:09 - 17:15Uistinu važna stvar je osigurati da taj Odbor
za stvaranje novca bude zaštićen od lobista. -
17:15 - 17:22Bilo od izabrane vlade koja će
imati vlastite ciljeve u gospodarstvu, -
17:22 - 17:24koji možda nisu u najboljem interesu gospodarstva
-
17:24 - 17:26i [da bude zaštićen od utjecaja] banaka također.
-
17:26 - 17:29Ovaj cijeli proces mora biti transparentan, odgovoran,
-
17:29 - 17:32odgovoran parlamentu.
-
17:32 - 17:35Ne možemo imati situaciju da George Osborne
zove Odbor za stvaranje novca i kaže: -
17:35 - 17:41"Možete li ubaciti još 100 milijardi funti u opticaj,
stvarno mi treba oporavak gospodarstva za [izbore] 2015." -
17:41 - 17:45Onda, morate osigurati da se novac stvara
samo kada je inflacija niska i stabilna. -
17:45 - 17:48Dopustite da vam pokažem
što se događa u sadašnjem sustavu. -
17:48 - 17:51Dakle, banke povećavaju pozajmljvanje,
što znači da stvaraju više novca. -
17:51 - 17:55To povisuje cijene i misle da je gospodarstvo
u dobrom stanju pa posuđuju još više. -
17:55 - 17:58I onda kažu: "Wow, pogledajte cijene
nekretnina, trebali bismo posuđivati još više!" -
17:58 - 18:02I u tom trenutku ste u balonu, ali
svi se uvjeravaju da to nije balon. -
18:02 - 18:06I to je manje-više ono što se dogodilo s
ukupnom količinom novca u zadnjih 40 godina. -
18:06 - 18:08Posebice u zadnjih 10 godina.
-
18:08 - 18:14Ono što bi se dogodilo s Odborom za
stvaranje novca je da bi uveli novac u opticaj -
18:14 - 18:18i kada bi to počelo uzrokovati porast cijena,
dakle uzrokovati inflaciju, onda bi stali. -
18:18 - 18:25Kada bi inflacija pala, povećali bi količinu
novca i stali bi opet dok se stvari ne uravnoteže. -
18:25 - 18:31Umjesto [situacije] gdle banke stvaraju novac,
što ga više stvaraju imamo višu inflaciju, -
18:31 - 18:32a oni žele stvarati još više,
-
18:32 - 18:38jer misle: "Cijene nekretnina rastu pa možemo
priuštiti pozajmljivati više ljudima da kupe kuće." -
18:38 - 18:43Odbor za stvaranje novca zapravo ima dužnost
prestati stvarati novac kada uzrokuje inflaciju. -
18:43 - 18:47Dakle to je potpuno suprotno od
onoga što banke rade u toj situaciji. -
18:47 - 18:53Često nas pitaju: "Ne uzrokuje li stvaranje novca uvijek
inflaciju? Neće li stvaranje novca uvijek podići cijene?" -
18:53 - 18:56Pa ovisi.
-
18:56 - 19:01Jer ako uložite 40 % ukupnog stvorenog
novog novca u nekretnine i u financijska tržišta, -
19:01 - 19:05onda možete očekivati da cijene na tim tržištima rastu.
-
19:05 - 19:08I to smo vidjeli s nekretninama.
Vidjeli smo to i na Burzi [dionica]. -
19:08 - 19:13Ne znam jeste li vidjeli novine jučer,
ali bio je jedan čudan naslov. -
19:13 - 19:17Prvo je pisalo: "Ova kriza je gora od Velike depresije",
-
19:17 - 19:21a ispod toga je pisalo: "Tržišta dosegla
vrhunac zadnjih 4 i pol godine". -
19:21 - 19:23Zašto je to tako, zašto?
-
19:23 - 19:27To je pokazatelj toga gdje novac ide,
pogotovo "kvantitativno olakšavanje". -
19:27 - 19:33Ako umjesto toga ulažete u nefinancijske
tvrtke, dakle u stvarno gospodarstvo, -
19:33 - 19:36onda stimulirate taj dio gospodarstva.
-
19:36 - 19:41Znate, imamo 2 i pol milijuna nezaposlenih ljudi kod
kuće, koji ne rade ništa. Oni bi mogli biti zaposleni. -
19:41 - 19:47Ono što biste dobili je povećanje ekonomske
aktivnosti. Dakle gospodarstvo će rasti. -
19:47 - 19:50Tako da ne uzrokuje svako stvaranje novca inflaciju.
-
19:50 - 19:56Ako se uloži u prave dijelove gospodarstva zapravo
može pomoći gospodarstvu da raste brže nego bilo koji -
19:56 - 19:59inflacijski pritisak. Trebamo
stvarati novac bez duga. -
19:59 - 20:02To je jedna od temeljnih postavki ove cijele knjige,
-
20:02 - 20:11jer kada je 97 % ukupnog novca koji koristimo
stvoreno kada banke izdaju zajmove, -
20:11 - 20:16to znači da što više novca želimo
u opticaju to više duga moramo imati. -
20:16 - 20:19Ako smo upravo prošli krizu
i treba nam novi novac u ekonomiji -
20:19 - 20:24onda je jedini način da ga uvedemo [u opticaj]
da banke pojačaju izdavanje kredita. -
20:24 - 20:28I upravo zato sada imamo toliki naglasak na tome
da "banke moraju ponovno krenuti sa zajmovima". -
20:28 - 20:30Iako je kriza uzrokovana prevelikim dugom.
-
20:30 - 20:34I obratno, ako želimo manje duga u ekonomiji,
onda moramo imati manje novca. -
20:34 - 20:37Jer kako otplaćujete dugove taj novac
se u suštini poništava [nestaje]. -
20:37 - 20:40To je jednostavno računovodstveni
proces suprotan stvaranju novca. -
20:40 - 20:49Ono što trebamo je manje duga i trebamo više novca
u opticaju za gospodarstvo da bismo izišli iz trenutne krize, -
20:49 - 20:53iz ove recesije. To je u sadašnjem sustavu nemoguće.
Kao što ovdje vidite, te dvije stvari su neraskidive. -
20:53 - 20:55Kako raste količina novca tako raste i razina duga,
-
20:55 - 21:02jer su novac i dug na dvije strane istog
računovodstvenog unosa, na bilanci. -
21:02 - 21:08Dakle ovo možemo očekivati ako budemo vidjeli
oporavak u sadašnjem sustavu - dug će rasti. -
21:08 - 21:14I s vremenom će nas dovesti do još jedne krize,
ali idući put će možda biti mnogo gore. -
21:14 - 21:18Ono što ove reforme postižu je odvajanje
stvaranja novca od stvaranja duga. -
21:18 - 21:26Dakle kada bi banke izdavale zajmove, zapravo bi
prebacivale stvarni novac od štediša pozajmiteljima -
21:26 - 21:28ali ne bi stvarali novi novac kroz taj proces.
-
21:28 - 21:33Dakle novac se može stvarati [bez duga] i može
se upotrijebiti za otplaćivanje postojećeg duga. -
21:33 - 21:37Također, pomoću nekoliko drugih promjena koje
treba provesti u računovodstvenom postupku, -
21:37 - 21:46koje su objašnjene u knjizi, mogli bismo otplatiti gotovo
1 bilijun funti privatnih dugova tijekom idućih 20 godina. -
21:46 - 21:53Zamislite samo koliko bi se iz temelja
promijenili životi većine ljudi u ovoj zemlji, -
21:53 - 21:58kada ne bi imali taj ogromni dug. Osobna
dugovanja su dosegla najvišu razinu ikada. -
21:58 - 22:03A ove promjene sustava bi zapravo
omogućile da se taj dug smanji. -
22:03 - 22:10Dakle umjesto da moramo plaćati kamatu na ukupan iznos novca u opticaju [koja iznosi] od 108 do 217 milijardi funti
-
22:10 - 22:15godišnje, to bi se moglo srezati
na polovicu tog iznosa ili još manje. -
22:15 - 22:18Peto: Moramo uvesti novac u
stvarno [produktivno] gospodarstvo. -
22:18 - 22:23Kratko smo to spomenuli. Postoje oko 4 načina
kojima bi se taj novac mogao uvesti u ekonomiju. -
22:23 - 22:29Dakle možete trošiti više na
javne usluge, predati novac vladi. -
22:29 - 22:32Možete smanjiti poreze. Možete otplatiti državni dug.
-
22:32 - 22:37Ili možete [novac] jednostavno podijeliti
među ljudima, dati ga direktno ljudima. -
22:37 - 22:43U knjizi spominjemo kombinacije [mjera] koje biste
vjerojatno upotrijebili i razloge [upravo tih kombinacija]. -
22:43 - 22:48Otplata državnog duga bi trebala biti
vjerojatno zadnja na toj ljestvici prioriteta. -
22:48 - 22:53No najvažnija stvar je da bi sve ove [mjere], ako se
pravilno provedu, uvele novac u produktivno gospodarstvo -
22:53 - 22:58umjesto situacije u kojoj smo sada, gdje banke
ulažu većinu novca u nekretnine i financijska tržišta. -
22:58 - 23:03I onda se dio tog novca polako slijeva
iz tih tržišta u stvarno gospodarstvo. -
23:03 - 23:09Ono što bismo mi htjeli vidjeti je da se novac,
kada se stvori, predaje u ruke vladi, -
23:09 - 23:12a onda uđe prvo u produktivno gospodarstvo.
-
23:12 - 23:16A onda banke moraju posuđivati taj novac
od ljudi i tvrtki u produktivnom gospodarstvu -
23:16 - 23:25prije nego ga mogu dalje pozajmiti - produktivnom
gospodarstvu ili za nekretnine ili financijska tržišta. -
23:25 - 23:31Jedna od stvari koje bismo htjeli vidjeti je da se taj
protok novca prema financijskim tržištima i špekulaciji -
23:31 - 23:35i trgovanju dionicama smanji.
-
23:35 - 23:41Dakle moramo steći potpunu kontrolu i postići
transparentnost kada su u pitanju ulaganja našeg novca. -
23:41 - 23:45Vidio sam ovaj oglas neki dan i baš me nasmijao.
-
23:45 - 23:47"Pitate li se ikada gdje ide vaš novac?"
-
23:47 - 23:50Ovdje Lloyds TSB [UK banka] kaže:
"Jeste li se ikada pitali gdje vam ide novac?" -
23:50 - 23:56[smijeh publike]
-
23:56 - 24:02Mislim da nisu čuli za kampanju "Prebacite novac"
ili da nisu svjesni koliko upadaju u vlastitu zamku, jer -
24:02 - 24:07ne, većina ljudi ne razmišlja
o tome gdje ide njihov novac, -
24:07 - 24:10a to je zato što vam banke to nikada ne kažu.
-
24:10 - 24:13Dakle, jedna od stvari koje bismo
uključili u ovu kampanju je da -
24:13 - 24:19ako stavite svoj novac na investicijski račun,
predajete svoj novac banci da ga koristi za ulaganja, -
24:19 - 24:26banka vam mora reći: " OK, upotrijebit ćemo
ga za trgovanje oružjem, za naftnu industriju, -
24:26 - 24:31za proizvodnju katrana, za ulaganje
u tvrtke ili za tržišne špekulacije. -
24:31 - 24:38Neke ljude, ne budimo naivni,
nije briga za to. To im nije važno. -
24:38 - 24:45Ali to znači da će ljudi koje jest briga za što
se njihov novac upotrebljava imati izbor. -
24:45 - 24:47Moći će reći: "Ne želim da se moj novac u to ulaže."
-
24:47 - 24:51I moći će izabrati drukčije [investicijske] račune,
preko kojih će njihov novac financirati druge stvari. -
24:51 - 24:54Hoće li biti lako ove [reforme]
provesti? Naravno da neće! -
24:54 - 24:58Otpor će biti vrlo jak. Tu leže
ogromni interesi određenih grupa. -
24:58 - 25:05I neke od stvari koje ćemo čuti idućih godina
kako ove [ideje] budu izlazile u javnost su -
25:05 - 25:11npr. "to će izazvati inflaciju". Ako dozvolite
državi da stvara novac to će izazvati inflaciju. -
25:11 - 25:14Odgovor na to je zaista vrlo jednostavan.
-
25:14 - 25:17Koja od ove dvije stvari će vjerojatnije izazvati inflaciju?
-
25:17 - 25:24Znate, banke koje žele stvoriti što je više
novca moguće, jer im to povećava dobit, -
25:24 - 25:30ili odbor koji ima dužnost zaustaviti
stvaranje novca čim inflacija poraste? -
25:30 - 25:32Mislim da je izbor jasan.
-
25:32 - 25:38Ili će reći "imat ćemo hiperinflaciju, završit
ćemo kao Zimbabve ili Njemačka 1920ih". -
25:38 - 25:48Pa ljudi koji to tvrde nažalost ne razumiju
što se uistinu dogodilo u Zimbabveu -
25:48 - 25:51ili što se zaista dogodilo u
Weimarskoj Republici [Njemačkoj]. -
25:51 - 25:58U knjizi postoji cijeli prilog o Zimbabveu
i drugim primjerima hiperinflacija -
25:58 - 26:02te primjerima gdje su države stvarale
novac bez izazivanja hiperinflacije. -
26:02 - 26:10Postoji studija koju smo tamo citirali u kojoj je analizirano
svih 50 hiperinflacija koje su zabilježene u povijesti, -
26:10 - 26:17gdje su otkrili da je u svim slučajevima došlo do
ekonomskog kolapsa ili političkog kolapsa ili rata -
26:17 - 26:19prije nego je hiperinflacija uopće počela.
-
26:19 - 26:25To se nije dogodilo samo zato jer su u središnjoj
banci počeli tiskati novac "kako im se ćefnulo". -
26:25 - 26:29Došlo je do određenog kolapsa u gospodarstvu
prije nego su te hiperinflacije počele. -
26:29 - 26:35Dakle ideje o tome da će te [reforme]
dovesti do hiperinflacije su neutemeljene. -
26:35 - 26:39Ovo ćete također stalno slušati:
"To će drastično smanjiti razinu kredita". -
26:39 - 26:41Ovo smo čuli od Neovisne komisije za bankarstvo.
-
26:41 - 26:46Pitali smo ih što točno misle kad kažu "drastično"?
-
26:46 - 26:51Misle li 10 % ili 50 %? Nisu baš
znali, nisu nam to nikada javili. -
26:51 - 26:58Također smo ih pitali možemo li vidjeti njihove izračune
ili modeliranje ili metodu kojom su došli do tog zaključka -
26:58 - 27:02koji pokazuje da bi bilo drastično
i zamislite, ni to nam nisu javili. -
27:02 - 27:07Dakle to je samo automatska reakcija bez
stvarnog razumijevanja kako sustav funkcionira. -
27:07 - 27:13Ukupna štednja, dakle novac koji ljudima
u biti nije potreban idućih 6 ili 12 mjeseci -
27:13 - 27:19danas iznosi [toliko], postoji dovoljno
novca na tim računima, dovoljno obveza, -
27:19 - 27:23da pokriju sve investicije koje
produktivno gospodarstvo treba -
27:23 - 27:28i da bi ljudi i dalje mogli kupovati nekretnine bez
stvaranja pritiska na podizanje cijena [tih nekretnina]. -
27:28 - 27:34Već sada postoji dovoljno novca da bismo financirali
one segmente gospodarstva koje zaista trebamo. -
27:34 - 27:40Možda neće biti dovoljno novca da dižemo
cijene kuća za 200 % u idućih 10 godina. -
27:40 - 27:44Možda neće biti dovoljno novca da financiramo
sve te špekulacije na financijskim tržištima, -
27:44 - 27:46ali ja mislim da je to dobro.
-
27:46 - 27:49I čut ćete ovo: "To će ubiti najbolju britansku industriju".
-
27:49 - 27:56Znate, mi trebamo taj bankarski sektor, "zbog
poreza koje plaćaju, plaćaju naše škole i bolnice. -
27:56 - 28:00Da nije njih, svi bismo se koprcali u blatu"
-
28:00 - 28:11To nije istina. Bankarski sektor, u godini kada su platili
najviše poreza u povijesti, proizvodnja u ovoj zemlji platila je -
28:11 - 28:18tri puta više poreza. Želi li netko
pogađati što predstavlja ovaj broj? -
28:18 - 28:22To je broj radnika u bankarskom sektoru
u odnosu na broj radnika u ostatku gospodarstva. -
28:22 - 28:26Bankarstvo zapošljava samo 1 u 53 osobe.
-
28:26 - 28:32Dakle za svaku osobu u bankarstvu,
svaku osobu u toj industriji koju štitimo, -
28:32 - 28:38ne tražeći od njih da promijene,
tj. reformiraju način poslovanja, -
28:38 - 28:44imamo 52 osobe u ostatku gospodarstva
na koje taj bankarski sektor negativno utječe. -
28:44 - 28:51Dakle ove reforme su namijenjene
onom 98 % dijelu zaposlene populacije. -
28:51 - 28:54Za tvrtke, za ljude koji nisu zaposleni u bankarstvu.
-
28:54 - 29:03Dakle samo da razjasnim. U tome što radimo nema
ništa osobno protiv banaka ili ljudi koji u njima rade. -
29:03 - 29:08U industriji je problem. Način na koji je ta industrija
dizajnirana i učinak koji ima [na ostatak društva]. -
29:08 - 29:15Ne radi se o ljudima koji [u bankama] rade. Radi se
o promjeni pravila igre i o načinu na koji bi te tvrtke -
29:15 - 29:17mogle funkcionirati. Čut ćete i "to je preradikalno",
-
29:17 - 29:22što je prilično bizarno ako uzmete u obzir da samo
predlažemo da se zakon iz 1840ih godina ažurira. -
29:22 - 29:27Ne mogu zamisliti da se Konzervativci
iz 1840ih stvarno smatraju radikalnima. -
29:27 - 29:29Dakle, korisni učinci reforme.
-
29:29 - 29:34Imali bismo stabilan novac.
Dobili bismo ovo umjesto ovoga. -
29:34 - 29:38Dug bi se smanjivao ovako.
-
29:38 - 29:44Umjesto napuhivanja cijena nekretnina imali bismo
stabilne cijene kuća koje se ne bi povećavale prije nego -
29:44 - 29:46se povećaju prihodi i bile bi opet pristupačne.
-
29:46 - 29:50Nezaposlenost, htio bih vam samo dati jedan primjer
koliko je sadašnji sustav apsurdan i završit ću. -
29:50 - 29:57Imamo 2.5 milijuna ljudi koji sjede kod kuće
i ne rade ništa, očajnički traže neki koristan posao. -
29:57 - 30:02Imamo mnogo toga što treba raditi u gospodarstvu.
-
30:02 - 30:03Imamo škole koje treba graditi ili renovirati.
-
30:03 - 30:08Vlada već godinama priča i oklijeva kada je riječ
o programu izgradnje i renovacije škola govoreći -
30:08 - 30:13kako nema dovoljno novaca. U recesiji smo.
Moramo uvesti reda u javne financije. -
30:13 - 30:18I onda su napokon dodijelili 2 mlijarde funti
za izgradnju i renovaciju škola u Engleskoj. -
30:18 - 30:222 milijarde funti zvuči kao jako puno novca,
-
30:22 - 30:26to je toliko novca da su ga morali pozajmiti
od Inicijative privatnog financiranja. -
30:26 - 30:31Dakle oni zapravo posuđuju novac koji banke
stvaraju kroz postupak računovođenja, -
30:31 - 30:37plaćaju kamatu na taj novac, jer nemaju dovoljno
svojih sredstava da bi financirali izgradnju škola. -
30:37 - 30:42Razlog tome, prema BBC-ju je sljedeći:
-
30:42 - 30:46"Ovaj program pošteđuje skromni
budžet Ministarstva obrazovanja -
30:46 - 30:51kojemu je ova vlada prepolovila
godišnji iznos na 3.8 milijardi funti. -
30:51 - 30:56Dakle 3.8 milijardi funti za izgradnju škola i
održavanje cijelog našeg sustava obrazovanja, -
30:56 - 31:00održavanja njegove konkretne fizičke infrastrukture.
-
31:00 - 31:06Opet, to zvuči kao mnogo novaca,
ali ova zelena linija tu na vrhu -
31:06 - 31:12je količina novca koja se upumpala u kredite
za nekretnine i potrošnju u zadnjih 20ak godina. -
31:12 - 31:22U lipnju 1999. banke su stvorile 4.5 milijardi novog novca
u jednom mjesecu da bi ga upumpale u tržište nekretnina. -
31:22 - 31:25U kupovanje kuća koje već postoje
i gradnju nekoliko novih. -
31:25 - 31:29U 2005. godini stvorili su 7 milijardi funti jednom mjesecu.
-
31:29 - 31:35U rujnu 2007. godine stvorili su 16 milijardi
funti za nekretnine u jednom mjesecu. -
31:35 - 31:42Dakle u tjedan dana su stvorili toliko novca koliko je
vlada voljna potrošiti na izgradnju škola u godinu dana. -
31:42 - 31:46To je ludost. Ako damo bankama moć
stvaranja novca ovo će s njom napraviti. -
31:46 - 31:50Uložit će taj novac u ovakva tržišta,
umjesto da rade ono što zaista trebamo. -
31:50 - 31:56Kao što sam već rekao, ne možemo dopustiti
da ovaj sustav nastavi i dalje tako funkcionirati, -
31:56 - 32:00ako uzmemo u obzir prave izazove s kojima
ćemo se suočiti tijekom idućih 40 godina. -
32:00 - 32:03Dakle o tome knjiga govori.
-
32:03 - 32:05Može biti pomalo teška.
-
32:05 - 32:11Morali smo je djelomično oblikovati za
ekonomiste, koji bi inače odbacili ove ideje, -
32:11 - 32:16ali trudili smo se pisati je tako da
ako nemate iskustva s ekonomijom, -
32:16 - 32:20ako počnete od početka, postupno ćete graditi
znanje i tema će polako dobiti svoj smisao. -
32:20 - 32:27A ako dođete do kraja, onda ćete znati više o novčanom
sustavu nego 99 % profesionalnih ekonomista. -
32:27 - 32:31Dakle to je to. To trebamo provesti.
-
32:31 - 32:36Pritisak je tu, zbog svih
izazova s kojima smo suočeni. -
32:36 - 32:43Pokret u ovoj zemlji je daleko najjači u svijetu.
-
32:43 - 32:49Ovo je najveći skup [ikada] za koji znam
koji se zalaže za reformu novčanog sustava. -
32:49 - 32:53Dakle ako mi to ne provedemo,
onda nitko drugi neće. -
32:53 - 32:58Sve se svodi na nas. Na to ćemo se
fokusirati ostatak popodneva. -
32:58 - 33:02Kako zaista promijeniti sustav.
- Title:
- Positive Money - reforma bankarstva (Konferencija 2013)
- Description:
-
http://www.positivemoney.org/
Why our monetary system is broken and how it can be fixed?
"The financial crisis occurred because we failed to constrain the private financial system's creation of private credit and money." Adair Turner, Chairman of the Financial Services AuthorityPositive Money Founder, Ben Dyson, presenting at the 3rd annual Positive Money Conference "Modernising Money" on 26th January 2013 in London. He explains the main principles behind the monetary reform proposals which offer one of the few hopes of escaping from our current dysfunctional monetary system.
The books mentioned in the talk can be ordered here:
http://www.positivemoney.org/shop/modernising-money/
http://www.positivemoney.org/shop/where-does-money-come-from/More about the 'Modernising Money' conference 2013 here:
http://www.positivemoney.org/conference/--------------------------
If you'd like to transcribe this video or to translate it into other languages, please let us know. Email: mira[at]positivemoney.org--------------------------
SUBSCRIBE to Positive Money UK's videos:
http://www.youtube.com/subscription_center?add_user=PositiveMoneyUKLike us on Facebook http://www.facebook.com/PositiveMoney
Follow us on Twitter http://www.twitter.com/PositiveMoneyUK
Follow us on Google+ http://www.positivemoney.org.uk/googleplusPositive Money is a not-for-profit research and campaign group. They work to raise awareness of the connections between our current monetary and banking system and the serious social, economic and ecological problems that face the UK and the world today. In particular they focus on the role of banks in creating the nation's money supply through the accounting process they use when they make loans - an aspect of banking which is poorly understood. Positive Money believe these fundamental flaws are at the root of - or a major contributor to - problems of poverty, excessive debt, growing inequality and environmental degradation. For more information, please visit: http://www.positivemoney.org/
- Video Language:
- English
- Duration:
- 33:28
Lucija Neal edited Croatian subtitles for Banking Reform by Positive Money (Conference 2013) | ||
Lucija Neal edited Croatian subtitles for Banking Reform by Positive Money (Conference 2013) | ||
Lucija Neal edited Croatian subtitles for Banking Reform by Positive Money (Conference 2013) | ||
Lucija Neal edited Croatian subtitles for Banking Reform by Positive Money (Conference 2013) | ||
Lucija Neal edited Croatian subtitles for Banking Reform by Positive Money (Conference 2013) |