Kako naši mozgovi procesiraju govor? - Gareth Gaskell
-
0:07 - 0:14Prosječni dvadesetogodišnjak zna
između 27 000 i 52 000 različitih riječi. -
0:14 - 0:20Do 60. godine, taj broj u prosjeku
iznosi između 35 000 i 56 000. -
0:20 - 0:24Izgovorene naglas, većina
ovih riječi traje kraće od sekunde. -
0:24 - 0:29Tako sa svakom riječju
mozak mora donijeti brzu odluku: -
0:29 - 0:32koja od tih tisuća mogućnosti
odgovara signalu? -
0:32 - 0:36Oko 98 % vremena mozak odabere točnu riječ.
-
0:36 - 0:37Ali kako?
-
0:37 - 0:41Razumijevanje govora drugačije je
od razumijevanja čitanja, -
0:41 - 0:44ali je slično razumijevanju
znakovnog jezika - -
0:44 - 0:49iako je prepoznavanje izgovorenih riječi
proučavano više nego znakovni jezik. -
0:49 - 0:51Ključ naše sposobnosti
razumijevanja govora -
0:51 - 0:55jest uloga mozga kao paralelnog procesora,
-
0:55 - 0:59što znači da može izvoditi
različite stvari istovremeno. -
0:59 - 1:01Većina teorija pretpostavlja
da je svaka riječ koju znamo -
1:01 - 1:06reprezentirana odvojenom procesnom
jedinicom koja ima samo jedan zadatak: -
1:06 - 1:11procijeniti vjerojatnost dolaznog govora
koji odgovara toj određenoj riječi. -
1:11 - 1:15U kontekstu našeg mozga,
procesna jedinica koja reprezentira riječ -
1:15 - 1:20jest poput obrasca aktivnosti
okidanja u skupini neurona -
1:20 - 1:22u korteksu mozga.
-
1:22 - 1:24Kada čujemo početak riječi,
-
1:24 - 1:27nekoliko tisuća takvih jedinica
mogu postati aktivne, -
1:27 - 1:29jer sa samo početkom riječi
-
1:29 - 1:32postoji mnoštvo mogućih spojeva.
-
1:32 - 1:36Onda, kako se riječ nastavlja,
sve više jedinica prepoznaje -
1:36 - 1:41kako neki ključan dio informacije
nedostaje te gube aktivnost. -
1:41 - 1:43Moguće i da prije završetka riječi
-
1:43 - 1:48samo jedan obrazac okidanja ostane
aktivan, koji odgovara jednoj riječi. -
1:48 - 1:51To se zove "točka prepoznavanja".
-
1:51 - 1:54U procesu pridruživanja jednoj riječi,
-
1:54 - 1:57aktivne jedinice suzbijaju
aktivnost drugih, -
1:57 - 1:59štedeći vrijedne milisekunde.
-
1:59 - 2:04Većina ljudi može razumjeti
do 8 slogova u sekundi. -
2:04 - 2:07Ipak, nije cilj samo prepoznati riječ,
-
2:07 - 2:10nego također pristupiti
njenom pohranjenom značenju. -
2:10 - 2:14Mozak istovremeno pristupa
mnogim mogućim značenjima, -
2:14 - 2:17prije nego što je riječ
u potpunosti identificirana. -
2:17 - 2:22Ovo znamo iz istraživanja koje pokazuje
kako čak i kad čuju samo djelić riječi - -
2:22 - 2:23poput "kap" -
-
2:23 - 2:27slušatelji počinju registrirati
više mogućih značenja, -
2:27 - 2:32poput kapetan ili kapital,
prije nego što se cijela riječ pojavi. -
2:32 - 2:35To sugerira kako svaki put
kad čujemo riječ, -
2:35 - 2:38dolazi do kratke eksplozije
značenja u našim umovima, -
2:38 - 2:43i do točke prepoznavanja
mozak se odluči za jedno značenje. -
2:43 - 2:46Proces prepoznavanja kreće se brže
-
2:46 - 2:51s rečenicom koja nam daje kontekst
nego u slučajnom nizu riječi. -
2:51 - 2:55Kontekst također pomaže usmjeriti
nas prema namijenjenom značenju riječi -
2:55 - 2:59s višestrukim interpretacijama,
poput "luk" ili "grad" -
2:59 - 3:03ili u slučaju homofona,
poput "no" i "know" [eng]. -
3:03 - 3:07Za multilingvalne ljude,
jezik koji slušaju je još jedan znak -
3:07 - 3:13koji pomaže da se eliminiraju riječi
koje ne odgovaraju kontekstu jezika. -
3:13 - 3:17Dakle, što je s dodavanjem
potpuno novih riječi ovom sustavu? -
3:17 - 3:21Čak i kao odrasli, možemo se susresti
s novom riječju svakih nekoliko dana. -
3:21 - 3:25Ali ako je svaka riječ reprezentirana
kao fino ugođen obrazac aktivnosti -
3:25 - 3:27raspodijeljen preko mnoštva neurona,
-
3:27 - 3:32kako spriječiti da nove riječi
ne zauzmu mjesta starih? -
3:32 - 3:34Smatramo da se,
kako bi se izbjegao ovaj problem, -
3:34 - 3:39nove riječi prvotno pohranjuju
u dio mozga zvan hipokampus, -
3:39 - 3:43daleko od glavnog skladišta
riječi u korteksu, -
3:43 - 3:46tako da ne dijele neurone
s ostalim riječima. -
3:46 - 3:49Onda, tijekom više prespavanih noći,
-
3:49 - 3:54nove se riječi postupno
prebacuju i prepliću sa starima. -
3:54 - 3:58Istraživači smatraju kako
ovaj postupni proces akvizicije -
3:58 - 4:01pomaže izbjeći ometanje postojećih riječi.
-
4:01 - 4:03Tako danju,
-
4:03 - 4:07nesvjesna aktivnost stvara eksplozije
značenja dok mi razgovaramo. -
4:07 - 4:12Noću, mi odmaramo, ali naši mozgovi
su zauzeti integriranjem novog znanja -
4:12 - 4:14u mrežu riječi.
-
4:14 - 4:18Kada se probudimo, ovaj proces
osigurava da budemo spremni -
4:18 - 4:21za promjenjivi svijet jezika.
- Title:
- Kako naši mozgovi procesiraju govor? - Gareth Gaskell
- Speaker:
- Gareth Gaskell
- Description:
-
Pogledajte cijelu lekciju: https://ed.ted.com/lessons/how-do-our-brains-process-speech-gareth-gaskell
Prosječni dvadesetogodišnjak zna između 27 000 i 52 000 različitih riječi. Izgovorene naglas, većina tih riječi traje kraće od sekunde. Sa svakom riječju, mozak mora donijeti brzu odluku: koja od tisuća opcija odgovara signalu? I u oko 98 % slučajeva, mozak odabere točnu riječ. Kako je to moguće? Gareth Gaskell objašnjava složenost razumijevanja govora.
Lekcija Garetha Gaskella, režirao Art Shot.
- Video Language:
- English
- Team:
- closed TED
- Project:
- TED-Ed
- Duration:
- 04:21
Sanda L approved Croatian subtitles for How do our brains process speech? | ||
Sanda L edited Croatian subtitles for How do our brains process speech? | ||
Jasmina Sevo accepted Croatian subtitles for How do our brains process speech? | ||
Jasmina Sevo edited Croatian subtitles for How do our brains process speech? | ||
Jasmina Sevo edited Croatian subtitles for How do our brains process speech? | ||
Mirela Ivoš edited Croatian subtitles for How do our brains process speech? | ||
Mirela Ivoš edited Croatian subtitles for How do our brains process speech? | ||
Mirela Ivoš edited Croatian subtitles for How do our brains process speech? |