< Return to Video

Scale of Solar System

  • 0:00 - 0:00
    izasli iz Solarnog Sistema, a zapravo samo da bih vam
    dao predstavu, samo predstave radi
  • 0:00 - 0:00
    Tamo gde smo stali u proslom snimku, ja mislim da smo prilicno dobro shvatili
  • 0:00 - 0:00
    koliko je sunce veliko , pogotovo u odnosu na Zemlju i koliko je zemlja daloko od sunca
  • 0:00 - 0:00
    i vecina ovih prikaza planeta i zvezda kojhe vidimo po raznim naucnim casoopisima ne daje nam pravu predstavu...
  • 0:00 - 0:00
    u stvari, kad smo prikazali sunce koje je imalo
    samo 5, 6 inca u precniku,
  • 0:00 - 0:00
    rekao sam da bi Zemlja bila samo mala tackica,
    udaljena oko 40 fita u levo ili desno, ili
  • 0:00 - 0:00
    Zemljina orbita bi imala 40 fita precnik.
  • 0:00 - 0:00
    Tako da ne biste je uopste ni primetili, kada biste gledali u ovu tackicu ovde.
  • 0:00 - 0:00
    To bi bila ova mala tackica koja orbitira na velikoj
    velikoj razdaljini.
  • 0:00 - 0:00
    Ako pogledate na sunce ovde, kada bi hteo da nacrtam
    celo Sunce, ono bi imalo
  • 0:00 - 0:00
    precnik od oko 20 inca. U ovoj situaciji,
    Zemlja je upravo ovde, ovo je crtez u srazmeri
  • 0:00 - 0:00
    Zemlja ne bi bila ni blizu ovoga, bila bi
    nekih 200 fita udaljena u tom pravcu, ili
  • 0:00 - 0:00
    oko 60 do 70 metara. Tako da, ako zamislite, ako bi Sunce
    bilo ove velicine i ako bi se nalazilo
  • 0:00 - 0:00
    na necemu sto je kao fudbalski teren, ova mala tacka je
    Zemlja, ova mala stvar ovde,
  • 0:00 - 0:00
    bi se nalazila na drugoj liniji za 40 jardi, ili 60
    metara udaljena. Toliko daleko, da je ne biste ni videli.
  • 0:00 - 0:00
    Mozda ovo primetite iz daljine, ali
    ovu stvar ovde nebiste ni videli.
  • 0:00 - 0:00
    A ostale planete su jos dalje, ali ne bas sve
    ostale planete.
  • 0:00 - 0:00
    Ocigledno imamo Merkur, imamo Merkur
    ovde.
  • 0:00 - 0:00
    Mislim da je vecina vas upoznata sa ovim, ali ja cu
    ih ipak nabrojati za svaki slucaj.
  • 0:00 - 0:00
    Ovo je Merkur. Ovo je Venera. Merkur je
    najmanji od planeta koje nisu u debati
  • 0:00 - 0:00
    dali su uopste planete. Pluton je najmanji,
    ali neki ljudi su u debati dali je
  • 0:00 - 0:00
    on stvarno planeta ili neka vrsta velikog solarnog objekta
    ili
  • 0:00 - 0:00
    Onda imate Veneru, koja je najverovatnije, ili je
    najpribliznija po velicini planeti Zemlji
  • 0:00 - 0:00
    a zatim imate Mars i potom Jupiter.
    I samo da biste dobili osecaj koliko daleko
  • 0:00 - 0:00
    su ove stvari. Ako se vratim analogiji
    da je ovo velicina Sunca,
  • 0:00 - 0:00
    onda je Jupiter pet puta dalje od Sunca nego Zemlja. Znaci ovo
    bi bilo, ako bi koristio ovu skalu
  • 0:00 - 0:00
    velicina, ovo bi bilo oko 300 metara udaljeno. Znaci ako bih imao Sunce velicine medicinske lopte,
  • 0:00 - 0:00
    ili mozda velicine kosarkaske lopte, malo vece od kosarkaske.
    Onda bih stavio ovu malu
  • 0:00 - 0:00
    stavr velicine ping-pong loptice, stavio bih je na daljinu tri fudbalska terenadalje. Eto koliko je daleko Jupiter.
  • 0:00 - 0:00
    A onda Saturn je dva puta dalje od toga. Saturn je oko devet puta vise udaljen. Hajde da to razjasnimo
  • 0:00 - 0:00
    Ako je Zemlja jednu Astronomsku Jedinicu udaljena od
    Sunca, odprilike. Njena razdaljina se menja,
  • 0:00 - 0:00
    ona nema perfektno kruznu orbitu, Jupiter je odprilike.... jos pet dodatnih Astronomskih Jedinica, znaci
  • 0:00 - 0:00
    vrlo malo vise od pet puta razdaljine od Sunca do
    Zemlje. A Saturn je oko devet Astronomskih Jedinica
  • 0:00 - 0:00
    ili oko devet puta razdaljine sunca od Zemlje. Znaci jos jednom, ovo bi bila razdaljina oko devet fudbalskih terena.
  • 0:00 - 0:00
    Ili jos jedan nacin da to predstavimo je da kazemo da
    je oko kilometar daleko, ako bismo imali sunce velicine medicinske lopte.
  • 0:00 - 0:00
    Ova mala, manja od ping-pong loptice planeta je Saturn
    bio bi oko kilometar dalje.
  • 0:00 - 0:00
    Ja samo zelim to da naglasim, zato sto to niste nikada zamisljali na taj nacin.
  • 0:00 - 0:00
    Samo iz razloga sto mi crtamo na papiru,
    vidite dijagram koji ovako izgleda i oni stvarno
  • 0:00 - 0:00
    ne mogu da vam predoce koliko su ove planete
    relativno male prema Suncu i njihovim razdaljinama
  • 0:00 - 0:00
    od Sunca. Posle toga imate Uran i zatim Neptun.
    I ocigledno oni su jos dalje.
  • 0:00 - 0:00
    Samo da biste razumeli, znate da je veoma lako poceti
    pricu o Galaksijama i univerzumu.
  • 0:00 - 0:00
    Ali ono sto pokusavam da vam predocim, je da mi pricamo ovde o ogromnim razdaljinama, velikim udaljenostima.
  • 0:00 - 0:00
    Vec smo pricali o tome da bi mlaznom avionu trebalo 17 godina da odputuje od Zemlje do Sunca.
  • 0:00 - 0:00
    Pomnozite to sa pet, i dobicete da na treba oko 100 godina od Jupitera do Sunca. 200 godina da odemo od Saturna
  • 0:00 - 0:00
    do Sunca. Znaci da je Abraham Linkoln seo u
    mlazni avion, on jos uvek ne bi
  • 0:00 - 0:00
    (ako bi krenuo sa Saturna), jos uvek ne bi stigao do Sunca.
    Znaci ovo su ogromne, ogromne razdaljine.
  • 0:00 - 0:00
    Ali mi jos nismo gotovi,,sa Solarnim Sistemom ovde.
    Samo da bi stekli predstavu velicine
  • 0:00 - 0:00
    Znaci ovo je, ovo ovde, to je Sunce a svaka od ovih planeta je manja od njihovih orbita.
  • 0:00 - 0:00
    One samo crtaju svoje orbite, ali vi zapravo ne biste ni videli planete ovde na ovoj
  • 0:00 - 0:00
    skali. Ali ovo je jedna Astronomska Jedinica, razdaljina od Sunca do Zemlje.
  • 0:00 - 0:00
    Zatim imate Mars. Potom imate pojas asteroida. naci imate pojas asteroida. Koji takodje ima neke
  • 0:00 - 0:00
    veoma velike stvari u sebi. On ima neke stvari koje
    se smatraju za patuljaste planete. Stvari kao
  • 0:00 - 0:00
    Ceres, ima stvari poput toga. I onda imate Jupiter ovde, i jos jednom
  • 0:00 - 0:00
    rekli smo da nam treba 100 godina, priblizno 100 godina sa mlaznim avionom da od Jupitera dodjemo do Sunca.
  • 0:00 - 0:00
    Ali cak i ako uzmete ovu razdaljinu,
    koja je mnogo velika
  • 0:00 - 0:00
    grubo receno oko pet Astronomskih Jedinica. Trebalo bi oko 40 minuta za svetlost da predje put
  • 0:00 - 0:00
    od Sunca do Jupitera, tako da je ovo ogromna, ogromna razdaljina. Cak i ovu ogromnu razdaljinu mozemo da stavimo
  • 0:00 - 0:00
    u ovaj mali kvadrat ovde. Ceo ovaj kvadrat, ceo ovaj kvadrat,
    upravo ovaj,
  • 0:00 - 0:00
    moze da stane u ovaj drugi kvadrat, i to radimo zato da bi
    mogli da razumemo orbite spoljasnjih planeta.
  • 0:00 - 0:00
    Tako da , na ovoj skali, Zemlja i Venera i Merkur i Mars, njihove orbite izgledaju veoma,
  • 0:00 - 0:00
    cak ne mozete ni da ih razaznate od Sunca,
    izgledaju tako blizu medjusobno, da izgledaju skoro kao
  • 0:00 - 0:00
    da nisu ni rastavljene od Sunca, kada gledate na ovoj razmeri. I potom imamo Neptun
  • 0:00 - 0:00
    imamo spoljasnje planete Saturn, Uran, Neptun
    a zastim imamo Kuiper pojas.
  • 0:00 - 0:00
    To je neka vrsta asteroida, ali oni su uglavnom zaledjeni....
    Znate kada razmisljamo o ledu,
  • 0:00 - 0:00
    mi mislimo na led iz vode, led od vode, ali ako se ovde nalazite
    ovde je toliko hladno, da je relativno
  • 0:00 - 0:00
    mracno i tamno zato sto smo vec veoma daleko od Sunca,
    da stvari koje bi nama normalno bile gasovi
  • 0:00 - 0:00
    ovde ce biti u cvrstoj formi. Znaci ovde nisu samo cvrsti elementi
  • 0:00 - 0:00
    vec ce biti i elemenata koje inace nazivamo metanom, zaledjenim metanom.
  • 0:00 - 0:00
    Ali cak i ovde, jos nismo gotovi. Jos nismo izasli iz Solarnog Sistema, jos uvek nismo
  • 0:00 - 0:00
    sa razmerom sa kojom mi ovde rukujemo , imam ovde ovaj
    grafik iz Vojadzerove misije.
  • 0:00 - 0:00
    Vojadzerova misija, Vojadzer 1 i Vojadzer 2,
    zapravo Vojadzer 2 je krenuo malo ranije, mesec dana ranije,
  • 0:00 - 0:00
    Vojadzer 1 je putovao malo brze. Oni su lansirani oko godinu dana nakon mog rodjenja, godinu dana nakon mog rodjenja.
  • 0:00 - 0:00
    Njihova trenutna brzina, samo da bih vam predocio koliko je brz Vojadzer 1, Ovaj ovde Vojadzer 1 sada
  • 0:00 - 0:00
    putuje brzinom od 61 000km/h, to je oko 17 km u sekundi, Predje velicinu jednog grada svake sekunde.
  • 0:00 - 0:00
    On putuje toliko brzo, a to je bar prema meni
    nepojmljivo velika brzina.
  • 0:00 - 0:00
    oi odprilike putuju toliko brzo.
    Znate vec da su prosli pored nekih planeta vec
  • 0:00 - 0:00
    i oni dobijaju na brzini kako prolaze pored njihovih orbita, ali veci deo vremena putuju veoma velikim brzinama,
  • 0:00 - 0:00
    samo da prevedemo koji ne razumeju u kilometrima, to je oko 38 ooo milja na sat.
  • 0:00 - 0:00
    Znaci ova velika, nepojmljivo velika brzina, i oni lete jos od 1977, ja sam , ja sam
  • 0:00 - 0:00
    ucio da hodam i jos dok sam ja ucio da hodam oni su vec tada putovali ovim fantasticnim brzinama
  • 0:00 - 0:00
    a potom dok sam ja ucio.... Mislim ceo nas zivot, dok smo spavali, sve.
  • 0:00 - 0:00
    Dok smo jeli, dok smo bili u skoli, oni jos
    lete van Solarnog Sistema
  • 0:00 - 0:00
    velikom brzinom, njihova brzina se menja, ali narocito kada se udalje od planeta
  • 0:00 - 0:00
    su te brzine u pitanju. Znaci samo su letele van,
    i ne zelim da kazem samo,
  • 0:00 - 0:00
    ali stigli su dovde. Odprilike su stigli dovde. To je oko 115
  • 0:00 - 0:00
    ili 116 Astronomskih Jedinica. I dabismo razumeli,
    postoji dva nacina da se razmislja o ovome,
  • 0:00 - 0:00
    jedan kaze: Hej,, Toliko puno! Zato sto cak i ako znate
    da cak i na ovoj skali
  • 0:00 - 0:00
    ne mozete ni da vidite Zemljinu orbitu, tako da ovo izgleda kao velika, velika razdaljina. I samo da
  • 0:00 - 0:00
    vam dam predstavu koliko je daleko 116 Astronomskih jedinica
    da je pre 2000 godina, Isus seo na avion.
  • 0:00 - 0:00
    Zapravo samm iskopirao i nalepio kopiju Isusa za
    potrebe prezentacije :) I ako bi on seo u mlazni avion
  • 0:00 - 0:00
    pri brzini od 1000 km/h i iso pravo u tom pravcu, u pravcu Vojadzera. Vojadzer bi
  • 0:00 - 0:00
    negde u ovom trenutku stigao Isusa. Znaci, ovo je velika, velika, velika razdaljina i u isto vreme
  • 0:00 - 0:00
    dok mislimo da je ovo velika razdaljina, pogotovo u odnosu na sve ostalo o cemu smo pricali.
  • 0:00 - 0:00
    Ta brzina je relativna u odnosu na spoljasnji region Solarnog Sistema. Mi jos uvek pricamo u
  • 0:00 - 0:00
    proporcijama malih sklala. Znaci ovo je koliko je daleko Vojadzer otisao, samo da bi razumeli razmeru, ova cela kutija
  • 0:00 - 0:00
    moze da stane u ovu ovde, i kada pogledate u ovu kutiju, Vojadzer je presao tek
  • 0:00 - 0:00
    tolicno. Nakon sto je putovao ovom neverovatnom brzinom
    vec vise od 30 godina , 33 nekih 33 godine,
  • 0:00 - 0:00
    samo da bih vam dao predstavu drugih stvari,
    Sedna upravo ova ovde je jedna, ona je razumno veliki
  • 0:00 - 0:00
    objekat van Solarnog Sistema, To je jedan od najdaljih objekata u Solarnom Sistemu koliko mi znmao.
  • 0:00 - 0:00
    I ona ima ovu veoma ekscentricnu orbitu, tako da ima,
    ne zelim da kazem relativno blizu, ali ne nerazumno
  • 0:00 - 0:00
    daleko, ali onda je opet veoma daleko od Sunca.
    Znaci Sednina orbita, ako bih pogledao
  • 0:00 - 0:00
    na celu ovu kutiju ovde. ona moze da stane ovde. Tako da na ovom dijagramu ovde,
  • 0:00 - 0:00
    vi ne biste, cak ne biste ni videli, bila bi kao mrlja, koliko je daleko Vojadzer odputovao
  • 0:00 - 0:00
    za 33 godine pri brzini od 38 000 milja po satu. Cak ne biste ni primetili tu razdaljinu. Pa cak i gde
  • 0:00 - 0:00
    ne mozete da primetite tu razdaljinu, jos uvek
    imamo uticaj Sunca. Gravitaciono povlacenje
  • 0:00 - 0:00
    jos uvek privlaci objekte ka sebi, a ovo ovde, ovo upravo ovde,
    mi pretpostavljamo da je to
  • 0:00 - 0:00
    Oort oblak, a ovo je mesto sa kojeg komete poticu.
    Ovo je samo gomila smrznute,
  • 0:00 - 0:00
    mozete ga posmatrati kao gomilu smrznutih gasova i kristala leda, i stvari poput toga. Ovo je neki deo, gde mi
  • 0:00 - 0:00
    pocinjemo da izlazimo van Solarnog Sistema. Ova
    udaljenost ovde je nekih 50 000 Astronomskih Jedinica.i
  • 0:00 - 0:00
    Samo da biste razumeli,zato sto ste dosta slusali o svetlosnim godinama i takvim stvarima.
  • 0:00 - 0:00
    Svetlosna godina je oko 63 000 Astronomskih Jedinica,
    tako da ako odete jednu svetlosnu godinu daleko od oblaka,
  • 0:00 - 0:00
    onda cete da zavrsite u Oort oblacima, Hipoteziranom Oort oblaku. i samo da biste razumeli velicine.
  • 0:00 - 0:00
    A Oort oblka je ustvari, znate da su vecina orbita od planeta skoro uvek u istom pojasu, ali ovaj
  • 0:00 - 0:00
    ovde je orbita planeta, i jos jednom ove linije su preguste.
  • 0:00 - 0:00
    One su nacrtane najtanje moguce samo da biste ih videli. ali opet nacrtane su pregusto.
  • 0:00 - 0:00
    I ovo ide cak do Kuiper-ovog pojasa ovde,
    znaci skroz do Kuiper-ovog pojasa.
  • 0:00 - 0:00
    Skroz nappolje od svih glavnih planeta. Ovo je Plutonova orbita ovde.
  • 0:00 - 0:00
    Ceo ovaj dijagram staje ovde. Tesko da se i moze videti.
    Znaci ceo ovaj dijagram
  • 0:00 - 0:00
    je samo ova tackica u ovome. I onda mozete videti
    Oort-ov oblak skroz oko njega, on je vise sferican
  • 0:00 - 0:00
    oblka, i mi mislimo da on postoji, razumljivo je da je tesko posmatrati stvari na tim udaljenostima
  • 0:00 - 0:00
    To vam daje uvid o velicini Solarnog Sistema.
  • 0:00 - 0:00
    A ono sto ce vas stavrno zainteresovati, ako ovo do sada vec nije,
  • 0:00 - 0:00
    je da cela ova stvar po=cinje da lici na tackicu, samo ako pocnete da
  • 0:00 - 0:00
    gledate na okolinu nase Galaksije. Mnogo manje od celog Univerzuma.
Title:
Scale of Solar System
Description:

more » « less
Video Language:
English
Team:
Khan Academy
Duration:
12:31

Serbian subtitles

Revisions