< Return to Video

Kako naučiti bilo koji jezik u šest mjeseci: Chris Lonsdale na TEDxLingnanUniversity

  • 0:10 - 0:13
    Vi otraga, čujete li me dobro?
  • 0:13 - 0:14
    OK, super.
  • 0:16 - 0:20
    Jeste li se ikad pitali neko pitanje
  • 0:20 - 0:24
    toliko dugo da ono postaje
    dio vašeg načina razmišljanja?
  • 0:25 - 0:28
    Možda čak i dio vaše osobnosti?
  • 0:29 - 0:33
    Ja sam se godinama pitao jedno pitanje
  • 0:33 - 0:37
    a ono je:
    Kako možemo ubrzati učenje?
  • 0:38 - 0:41
    I to je zanimljivo pitanje
  • 0:41 - 0:42
    jer ako ubrzate učenje,
  • 0:42 - 0:44
    provest ćete manje vremena u školi.
  • 0:45 - 0:47
    A kada bi mogli učiti jako brzo,
  • 0:47 - 0:50
    vjerojatno ne bi uopće
    trebali ići u školu.
  • 0:51 - 0:54
    Kada sam bio mlad,
    škola je bila u redu ali..
  • 0:55 - 0:58
    Otkrio sam da je škola
    često prepreka učenju.
  • 0:59 - 1:02
    I počeo sam se pitati:
    Kako možemo brže učiti?
  • 1:03 - 1:06
    I to je počelo kada sam
    bio vrlo, vrlo mlad.
  • 1:06 - 1:07
    Kada sam imao 11 godina,
  • 1:07 - 1:12
    Napisao sam pismo sovjetskim
    znanstvenicima sa pitanjem o hipnopediji,
  • 1:12 - 1:14
    to je učenje u snu,
  • 1:14 - 1:17
    kada uzmete magnetofon,
    stavite ga pored kreveta
  • 1:17 - 1:19
    i on se uključi usred noći
  • 1:19 - 1:20
    dok spavate,
  • 1:20 - 1:23
    i vi bi pomoću toga trebali učiti.
  • 1:23 - 1:25
    Dobra ideja, nažalost ne funkcionira.
  • 1:25 - 1:30
    Međutim, hipnopedija je otvorila vrata
    znanstvenicima na drugim područjima
  • 1:30 - 1:32
    i zahvaljujući tom prvom pitanju,
  • 1:32 - 1:35
    postignuta su nevjerojatna otkrića.
  • 1:36 - 1:40
    Nakon toga sam strastveno
    zavolio psihologiju
  • 1:40 - 1:43
    i imao sam veze s njom
    u mnogo različitih područja
  • 1:43 - 1:47
    kroz ostatak života,
    sve do današnjeg dana.
  • 1:47 - 1:50
    1981. otputovao sam u Kinu
  • 1:50 - 1:56
    i odlučio da ću, kroz dvije godine,
    govoriti kineski kao izvorni govornik.
  • 1:56 - 2:01
    Morate shvatiti da su 1981. svi mislili
  • 2:01 - 2:04
    kako je kineski jako, jako težak jezik
  • 2:04 - 2:07
    i da ga čovjek sa zapada
    može učiti 10 godina i više
  • 2:07 - 2:09
    ali ga nikad neće moći dobro naučiti.
  • 2:10 - 2:13
    Krenuo sam sa jednom drugačijom idejom,
  • 2:13 - 2:15
    a to je: skupiti sve zaključke
  • 2:15 - 2:17
    psiholoških istraživanja
    koja su do tad provedena
  • 2:17 - 2:20
    i primijeniti ih na postupak učenja.
  • 2:20 - 2:25
    Nevjerojatno je da mi je trebalo šest
    mjeseci da naučim tečno govoriti kineski
  • 2:25 - 2:29
    i još malo dulje da dođem
    do razine izvornog govornika.
  • 2:29 - 2:33
    Međutim, vidio sam ljude iz raznih zemalja
  • 2:33 - 2:36
    koji se neizmjerno muče sa kineskim.
  • 2:36 - 2:41
    Vidio sam Kineze koji se neizmjerno
    muče s engleskim i drugim jezicima,
  • 2:41 - 2:44
    tako da je moje pitanje
    poprimilo novi oblik:
  • 2:45 - 2:48
    Kako pomoći normalnom odraslom čovjeku
  • 2:48 - 2:51
    naučiti novi jezik brzo,
    jednostavno i učinkovito?
  • 2:51 - 2:54
    To je jako važno pitanje
    u današnjem svijetu.
  • 2:55 - 2:57
    Imamo velikih problema sa okolišem,
  • 2:57 - 3:00
    imamo velikih problema u društvu,
  • 3:00 - 3:03
    ratovi, mnoge stvari se događaju
  • 3:03 - 3:05
    i ako ne možemo komunicirati,
  • 3:05 - 3:08
    bit će jako teško riješiti te probleme.
  • 3:08 - 3:11
    Zato moramo biti u stanju
    govoriti tuđe jezike.
  • 3:11 - 3:13
    To je jako, jako važno.
  • 3:13 - 3:16
    I onda se postavlja
    pitanje: Kako to postići?
  • 3:16 - 3:19
    To je zapravo vrlo jednostavno postići.
  • 3:19 - 3:22
    Samo trebate promotriti
    ljude koji to već rade,
  • 3:22 - 3:25
    promotriti situacije gdje se to već radi
  • 3:26 - 3:28
    i primijeniti principe koje ste pronašli.
  • 3:28 - 3:31
    To se zove modeliranje, a ja
    se bavim učenjem jezika
  • 3:31 - 3:34
    i učenjem jezika modeliranjem
    već 15 do 20 godina.
  • 3:36 - 3:39
    I moj zaključak, ono što sam zapazio je
  • 3:39 - 3:44
    da bilo koja odrasla osoba može tečno
    naučiti drugi jezik unutar šest mjeseci.
  • 3:44 - 3:49
    Kada to kažem, većina ljudi misli
    da sam lud, da to nije moguće.
  • 3:51 - 3:54
    Hajde da vas podsjetim
    na povijest ljudskog napretka
  • 3:54 - 3:57
    i koliko se sve svodi
    na pomicanje granica.
  • 3:58 - 4:03
    1950. svi su mislili da je nemoguće
    otrčati jednu milju u četiri minute,
  • 4:04 - 4:07
    a onda je to Roger Bannister
    napravio 1956.
  • 4:07 - 4:09
    i odonda je to vrijeme
    postajalo sve kraće.
  • 4:09 - 4:13
    Prije 100 godina svi su vjerovali
    da teške stvari ne mogu letjeti.
  • 4:13 - 4:15
    Ali svi znamo da mogu.
  • 4:17 - 4:19
    Kako teške stvari lete?
  • 4:19 - 4:24
    Tako da složimo materijale
    po uzoru na načela iz prirode,
  • 4:24 - 4:27
    kopirajući, u ovom slučaju, ptice.
  • 4:27 - 4:30
    Danas smo otišli još i dalje...
  • 4:32 - 4:35
    Otišli smo još i dalje, tako da
    danas i auti mogu letjeti.
  • 4:35 - 4:38
    Ovakvoga možete kupiti za par
    stotina tisuća američkih dolara.
  • 4:39 - 4:41
    Sada imamo automobile koji lete.
  • 4:41 - 4:44
    Postoji još jedan način leta
    koji smo naučili od vjeverica.
  • 4:44 - 4:48
    Sve što trebate napraviti je prekopirati
    ono što radi leteća vjeverica,
  • 4:48 - 4:52
    napraviti krilato odijelo i
    možete letjeti kao vjeverice.
  • 4:52 - 4:55
    Većina ljudi, puno ljudi, ne bih rekao svi,
  • 4:55 - 4:57
    ali puno ljudi misli da ne znaju crtati.
  • 4:57 - 5:02
    Međutim, postoje ključni principi,
    pet principa, koje možete primijeniti
  • 5:02 - 5:06
    kada učite crtati, a pomoću njih
    možete naučiti crtati u pet dana.
  • 5:06 - 5:11
    Dakle, ako crtate ovako i primijenite
    ta načela dok učite crtati,
  • 5:11 - 5:15
    nakon pet dana moći ćete
    crtati nešto poput ovoga.
  • 5:15 - 5:20
    I znam da je to istina jer
    je ovo bio moj prvi crtež,
  • 5:20 - 5:23
    a nakon pet dana primjene tih
    principa, uspio sam nacrtati ovo.
  • 5:23 - 5:25
    I pogledao sam u to i pomislio:
  • 5:25 - 5:28
    "Wow, znači tako izgledam kada
    se toliko intenzivno koncentriram
  • 5:28 - 5:31
    da mi mozak eksplodira."
  • 5:31 - 5:35
    Dakle, svi mogu naučiti crtati u pet dana,
  • 5:36 - 5:39
    a na isti način, istom logikom,
  • 5:39 - 5:42
    svi mogu naučiti novi
    jezik u šest mjeseci.
  • 5:43 - 5:46
    Kako? Postoji pet načela i sedam radnji.
  • 5:47 - 5:50
    Možda ima još, ali ovo su najnužnije.
  • 5:50 - 5:53
    I prije nego se bacim na njih,
    želim spomenuti dva mita.
  • 5:53 - 5:55
    Želim odbaciti dva mita.
  • 5:55 - 5:57
    Prvi je da trebate biti nadareni.
  • 5:57 - 6:00
    Dopustite da vam kažem nešto o Zoe.
  • 6:00 - 6:04
    Zoe je iz Australije otišla u Nizozemsku,
    trudila se naučiti nizozemski,
  • 6:04 - 6:07
    jako se mučila, bilo joj je jako teško...
  • 6:07 - 6:11
    i na kraju su joj ljudi govorili:
    "Ma ti si beskorisna,"
  • 6:11 - 6:14
    "nisi nadarena","odustani","gubiš vrijeme"
  • 6:14 - 6:16
    i postala je jako potištena.
  • 6:16 - 6:18
    Onda je otkrila tih pet načela,
  • 6:18 - 6:21
    preselila se u Brazil, primijenila ih
  • 6:21 - 6:23
    i kroz šest mjeseci je
    tečno govorila portugalski.
  • 6:23 - 6:25
    Dakle, talent nije bitan.
  • 6:25 - 6:29
    Ljudi također misle da je
    preseljenje način da se nauči jezik.
  • 6:29 - 6:32
    Međutim, pogledajte Hong Kong,
    pogledajte ljude sa zapada
  • 6:32 - 6:36
    koji su ovdje već 10 godina,
    koji ne govore riječ kineskog.
  • 6:36 - 6:40
    Pogledajte Kineze koji žive u Americi,
    Velikoj Britaniji, Australiji, Kanadi,
  • 6:40 - 6:43
    koji su tamo već 10, 20 godina,
    a ne znaju engleski.
  • 6:44 - 6:47
    Preseljenje samo po sebi nije način.
  • 6:47 - 6:50
    Zašto? Zato što čovjek koji se
    utapa ne može naučiti plivati.
  • 6:50 - 6:52
    Kada ne govorite neki jezik,
    vi ste kao beba.
  • 6:52 - 6:55
    I ako se bacite u neki razgovor
  • 6:55 - 6:58
    gdje vam odrasli govore iznad glave,
    nećete ništa naučiti.
  • 6:59 - 7:03
    Dakle, na kojih pet principa
    morate obratiti pažnju?
  • 7:03 - 7:05
    Prvo: četiri riječi,
  • 7:05 - 7:07
    pažnja, smisao, važnost i pamćenje,
  • 7:07 - 7:10
    i sve se to povezuje na jako važne načine.
  • 7:11 - 7:13
    Posebno kada govorimo o učenju.
  • 7:13 - 7:15
    Pođite samnom na put kroz šumu.
  • 7:15 - 7:18
    Pođete u šetnju šumom
  • 7:18 - 7:21
    i vidite nešto ovakvo...
    mali urezi na drvetu.
  • 7:21 - 7:23
    Možda obratite pažnju, možda ne.
  • 7:24 - 7:27
    Prođete još 50 metara i vidite ovo...
  • 7:27 - 7:30
    Sada bi trebali obratiti pažnju.
  • 7:30 - 7:33
    Još 50 metara, ako niste
    obraćali pažnju, vidite ovo...
  • 7:33 - 7:36
    U tom trenutku, sigurno obraćate pažnju.
  • 7:38 - 7:40
    I naučili ste da je ovo..
    važno,
  • 7:40 - 7:44
    to je bitno, jer to znači ovo,
  • 7:44 - 7:48
    i bilo što, bilo koja informacija
    povezana sa vašim preživljavanjem
  • 7:48 - 7:51
    je nešto na što ćete
    sigurno obratiti pažnju
  • 7:51 - 7:52
    i zbog toga ćete to i zapamtiti.
  • 7:52 - 7:55
    Ako je to povezano sa
    vašim osobnim ciljevima,
  • 7:55 - 7:57
    onda ćete na to obratiti pažnju.
  • 7:57 - 7:59
    Ako vam je to bitno, to ćete i zapamtiti.
  • 7:59 - 8:02
    Dakle, prvo pravilo,
    tj. načelo u učenju jezika
  • 8:02 - 8:04
    je fokus na jezični
    sadržaj koji je vama bitan.
  • 8:04 - 8:06
    A to nas dovodi do alata.
  • 8:07 - 8:11
    Što više koristimo alate, sve smo bolji,
    a najbrže upoznajemo svoje alate
  • 8:11 - 8:14
    kada su nam neophodni.
  • 8:15 - 8:16
    Ispričat ću vam jedan događaj.
  • 8:16 - 8:19
    Tipkovnica je alat.
  • 8:19 - 8:22
    To je alat za pisanje kineskog na
    određeni način, posebnim metodama.
  • 8:22 - 8:25
    Imao sam davno jednu kolegicu
  • 8:25 - 8:28
    koja je išla u večernju školu;
    Utorkom navečer, četvrtkom navečer,
  • 8:28 - 8:31
    po dva sata, vježbala je i kod kuće,
  • 8:31 - 8:34
    nekon devet mjeseci
    nije naučila pisati kineski.
  • 8:35 - 8:38
    Jedne noći imali smo krizu.
  • 8:38 - 8:41
    Imali smo 48 sati da predamo
    jedan priručnik na kineskom.
  • 8:41 - 8:43
    Dobila je posao, ali vam jamčim
  • 8:43 - 8:45
    da je u 48 sati naučila pisati kineski
  • 8:45 - 8:48
    jer je to bilo neophodno,
    imalo je smisao, bilo je važno,
  • 8:48 - 8:50
    Koristila je alat kako bi
    stvorila nešto vrijedno.
  • 8:50 - 8:54
    Dakle, drugo načelo u učenju
    jezika je da ga koristite
  • 8:54 - 8:57
    kao alat za komunikaciju od prvog dana.
  • 8:58 - 9:00
    Kao što to dijete radi.
  • 9:00 - 9:04
    Prvi put kada sam došao u Kinu,
    nisam znao riječ kineskog.
  • 9:04 - 9:08
    Drugi tjedan sam, jednu noć,
    putovao vlakom.
  • 9:09 - 9:11
    Proveo sam osam sati u restoranu
  • 9:11 - 9:13
    razgovarajući sa jednim od čuvara,
  • 9:13 - 9:16
    jer se zanimao za mene iz nekog razloga,
  • 9:16 - 9:18
    i cijelu smo noć ćaskali na kineskom.
  • 9:18 - 9:22
    Crtao je slike i gestikulirao,
    radio svakakve izraze lica
  • 9:22 - 9:24
    i malo po malo sam razumio
  • 9:24 - 9:26
    sve više i više.
  • 9:26 - 9:29
    Ali jako zanimljivo je bilo to
    što sam dva tjedna kasnije,
  • 9:29 - 9:31
    kada su ljudi oko mene govorili kineski,
  • 9:31 - 9:33
    nešto i razumio,
  • 9:33 - 9:36
    a da nisam prije toga uložio
    nikakav trud da ga naučim.
  • 9:36 - 9:39
    Dogodilo se to da sam
    ga upio te noći u vlaku,
  • 9:39 - 9:41
    što nas dovodi do trećeg načela.
  • 9:41 - 9:44
    Prvi put kada razumijete poruku,
  • 9:44 - 9:48
    tada ćete nesvjesno usvojiti jezik.
  • 9:49 - 9:51
    I to je već jako
    dobro dokumentirano.
  • 9:51 - 9:53
    to je nešto što se zove
    unos razumijevanjem.
  • 9:53 - 9:56
    Postoji 20 ili 30 godina
    istraživanja na tom području.
  • 9:56 - 9:58
    Stephen Krashen, predvodnik
    na tom području,
  • 9:58 - 10:00
    objavio je razna istraživanja
  • 10:00 - 10:02
    i to je samo jedno od njih.
  • 10:02 - 10:07
    Ljubičasti stupci pokazuju
    različite rezultate jezičnih ispita.
  • 10:10 - 10:15
    Ljubičasti ljudi su oni koji su
    učili gramatiku i formalno školski,
  • 10:15 - 10:18
    zeleni su oni koji su učili
    putem unosa razumijevanjem.
  • 10:18 - 10:23
    Dakle, razumijevanje pali.
    Razumijevanje je ključ,
  • 10:23 - 10:27
    i učenje jezika se ne svodi
    na skupljanje puno znanja.
  • 10:29 - 10:33
    U mnogo, mnogo slučajeva se
    sve svodi na fiziološki trening.
  • 10:34 - 10:38
    Jedna žena koju znam sa Tajvana u školi
    je imala odlične rezultate iz engleskog,
  • 10:38 - 10:40
    imala je sve petice,
  • 10:40 - 10:43
    kroz fakultet, sve petice, došla je u SAD
  • 10:43 - 10:46
    i otkrila da ne razumije što ljudi govore.
  • 10:46 - 10:49
    Ljudi su ju počeli pitati:
    "Jesi li gluha?"
  • 10:50 - 10:53
    Bila je. Gluha za engleski.
  • 10:53 - 10:56
    Jer imamo filtere u svojim
    mozgovima koji pročišćavaju
  • 10:56 - 10:59
    zvukove koji su nam poznati
  • 10:59 - 11:02
    od zvukova onih jezika
    koji nam nisu poznati.
  • 11:03 - 11:06
    I ako nešto ne čujemo,
    ne možemo to razumjeti,
  • 11:06 - 11:08
    a ako ne razumijemo, ne možemo naučiti.
  • 11:08 - 11:11
    Tako da, zapravo, morate biti
    u stanju čuti te zvukove.
  • 11:11 - 11:15
    I postoje načini kako to postići, ali
    se sve svodi na fiziološki trening.
  • 11:15 - 11:17
    Za govor nam trebaju mišići.
  • 11:19 - 11:21
    Imate 43 mišića u licu.
  • 11:21 - 11:24
    Morate ih koordinirati tako
  • 11:24 - 11:27
    da stvarate zvukove koje drugi razumiju.
  • 11:28 - 11:30
    Ako ste se ikad počeli
    baviti nekim novim sportom,
  • 11:30 - 11:34
    znate kako se osjećate
    u početku. Sve vas boli.
  • 11:34 - 11:38
    Ako vas lice boli, to znači
    da radite kako treba.
  • 11:39 - 11:43
    I zadnje načelo je stanje.
    Psihofizičko stanje.
  • 11:44 - 11:47
    Ako ste tužni, ljuti, zabrinuti,
    uzrujani, nećete ništa naučiti. Točka.
  • 11:48 - 11:52
    Ako ste sretni, opušteni, i u
    moždanom alfa stanju, znatiželjni,
  • 11:53 - 11:55
    učit ćete jako brzo,
  • 11:55 - 11:58
    i posebno morate biti tolerantni
    prema dvosmislenosti.
  • 11:58 - 12:01
    Ako ste među onima koji
    moraju razumjeti sto posto
  • 12:01 - 12:04
    svake riječi koju čuju, poludit ćete,
  • 12:04 - 12:07
    jer ćete biti iznimno uzrujani cijelo
    vrijeme, jer niste savršeni.
  • 12:08 - 12:12
    Ako ste pomireni s činjenicom
    da nešto razumijete, a nešto ne,
  • 12:12 - 12:14
    obraćate pažnju na ono što razumijete,
  • 12:14 - 12:17
    osjećate ćete se dobro,
    opušteno i brzo ćete učiti.
  • 12:17 - 12:22
    Kojih sedam radnji onda morate
    izvršiti temeljem tih pet načela?
  • 12:22 - 12:24
    Prvo: Puno slušajte.
  • 12:24 - 12:26
    Ja to zovem natapanje mozga.
  • 12:27 - 12:29
    Stavite se u poziciju
  • 12:29 - 12:32
    gdje čujete jako puno jezika kojeg učite
  • 12:32 - 12:35
    i nije važno razumijete li ga ili ne.
  • 12:35 - 12:37
    Slušate ritmove, uzorke
    koji se ponavljaju,
  • 12:37 - 12:39
    slušate ono što se ističe.
  • 12:39 - 12:41
    (Kineski) Pào nǎozi.
  • 12:41 - 12:44
    Samo natapajte
    svoj mozak.
  • 12:44 - 12:46
    Sljedeća radnja je
    razumijevanje značenja
  • 12:46 - 12:49
    prije nego što razumijete riječi.
  • 12:49 - 12:52
    Pitate se: "Kako to mogu
    kad ne znam riječi!?"
  • 12:52 - 12:56
    Pa razumijete što različiti
    položaji tijela znače.
  • 12:56 - 12:59
    Ljudska komunikacija je,
    u mnogo slučajeva, zapravo govor tijela.
  • 13:01 - 13:05
    Iz govora tijela možete
    razumjeti jako puno.
  • 13:05 - 13:09
    Stoga, kad to razumijete, usvajate
    znanje putem razumijevanja.
  • 13:09 - 13:13
    Također možete koristiti uzorke
    s kojima ste već upoznati.
  • 13:13 - 13:17
    Ako govorite kineski mandarinski
    i kantonski i odete u Vijetnam,
  • 13:17 - 13:21
    razumjet ćete otprilike 60 posto onoga
    što čujete u svakodnevnoj komunikaciji,
  • 13:23 - 13:27
    jer je vijetnamski otprilike 30 posto
    mandarinski, 30 posto kantonski.
  • 13:30 - 13:31
    Treća radnja: stvarajte kombinacije.
  • 13:32 - 13:34
    Vjerojatno niste nikad
    prije o ovome razmišljali,
  • 13:34 - 13:37
    ali ako znate 10 glagola,
    10 imenica i 10 pridjeva,
  • 13:37 - 13:40
    možete reći 1000 različitih stvari.
  • 13:40 - 13:44
    Jezik je kreativni proces.
  • 13:44 - 13:47
    Što bebe rade?
    "ja", "kupati", "sad".
  • 13:48 - 13:50
    Tako one komuniciraju.
  • 13:50 - 13:53
    Dakle, stvarajte kombinacije,
    budite kreativni, zabavljajte se,
  • 13:53 - 13:55
    nije važno da je savršeno,
    važno je da funkcionira.
  • 13:55 - 13:58
    I kada to radite,
    usredotočujete se na srž.
  • 13:58 - 14:01
    Što to znači?
  • 14:01 - 14:04
    Pa svaki jezik je zapravo sadržaj
    koji se često ponavlja.
  • 14:04 - 14:07
    U engleskom 1000 riječi pokriva 85 posto
  • 14:07 - 14:09
    svega što ćete ikad reći u
    svakodnevnoj komunikaciji.
  • 14:09 - 14:12
    Sa 3000 riječi pokrivate 98 posto
  • 14:12 - 14:15
    svega što ćete ikad reći u
    svakodnevnoj komunikaciji.
  • 14:15 - 14:17
    Ako znate 3000 riječi,
    vi govorite taj jezik.
  • 14:17 - 14:20
    Ostalo su finese.
  • 14:21 - 14:24
    Kada počinjete učiti neki novi jezik,
  • 14:24 - 14:25
    počnite sa vašom
    kutijom za alat.
  • 14:25 - 14:28
    Prvi tjedan učenja novog
    jezika naučite reći:
  • 14:30 - 14:31
    "Kako se to kaže?"
    "Ne razumijem",
  • 14:31 - 14:34
    "Možete li ponoviti",
    "Što to znači?"
  • 14:34 - 14:36
    sve na jeziku kojeg učite.
  • 14:36 - 14:38
    Koristite ga kao koristan alat,
  • 14:38 - 14:41
    on je važan za razumijevanje
    drugih dijelova jezika.
  • 14:41 - 14:45
    U drugom tjednu trebali
    biste moći reći:
  • 14:45 - 14:49
    "ja", "ovo","ti","ono","daj", "vruće",
  • 14:49 - 14:52
    jednostavne zamjenice, jednostavne
    imenice, jednostavne glagole,
  • 14:52 - 14:55
    jednostavne pridjeve,
    komunicirati kao beba.
  • 14:55 - 14:59
    U trećem ili četvrtom tjednu,
    počinjete se koristiti "ljepilom".
  • 14:59 - 15:04
    "Iako","ali","stoga".
    To su logički prebacivači
  • 15:04 - 15:09
    koji povezuju dijelove jezika i omogućuju
    vam stvaranje opširnijeg značenja.
  • 15:09 - 15:12
    U tom trenutku vi razgovarate.
  • 15:12 - 15:15
    Tada bi bilo dobro da
    nađete jezičnog roditelja.
  • 15:16 - 15:19
    Kada gledate odnos između
    roditelja i djeteta,
  • 15:19 - 15:21
    onda razumijete što to znači.
  • 15:21 - 15:25
    Kada dijete govori, ono koristi
    jednostavne riječi i kombinacije,
  • 15:25 - 15:29
    ponekad vrlo neobične,
    neobično izgovaraju riječi.
  • 15:29 - 15:32
    Oni koji su izvan obitelji to ne razumiju.
  • 15:33 - 15:36
    Ali roditelji razumiju.
  • 15:36 - 15:39
    I u tom okruženju dijete se osjeća
    sigurno, ima samopouzdanja.
  • 15:40 - 15:43
    Roditelji razgovaraju sa
    djetetom govorom tijela
  • 15:43 - 15:46
    i pomoću jednostavnog jezika za
    kojeg znaju da ga dijete razumije.
  • 15:46 - 15:49
    Dakle, imate sigurno i udobno
    okruženje puno razumijevanja.
  • 15:49 - 15:53
    To sigurno funkcionira jer inače nitko
    od vas ne bi znao svoj materinji jezik.
  • 15:53 - 15:56
    Dakle, nađite jezičnog roditelja,
  • 15:56 - 15:58
    nekoga tko se zanima za vas kao osobu
  • 15:58 - 16:00
    i tko će s vama komunicirati ravnopravno,
  • 16:00 - 16:03
    ali će vam nastojati pomoći
    da razumijete ono što se govori.
  • 16:05 - 16:07
    Postoje četiri pravila
    za jezičnog roditelja.
  • 16:07 - 16:09
    Supružnici nisu dobri za to, ok?
  • 16:09 - 16:11
    Ali četiri pravila su:
  • 16:11 - 16:13
    prvo da se trude da
    razumiju što želite reći
  • 16:13 - 16:16
    čak i kada naveliko griješite.
  • 16:16 - 16:20
    Kao drugo, nikad vas neće ispravljati.
  • 16:20 - 16:23
    Kao treće, potvrdit će svoje
    razumijevanje onoga što ste rekli,
  • 16:23 - 16:26
    tako da vi to možete shvatiti
    i prikladno odgovoriti,
  • 16:26 - 16:29
    koristeći riječi koje vi razumijete.
  • 16:31 - 16:33
    Šesta stvar koju trebate
    raditi je imitacija lica.
  • 16:34 - 16:36
    Mišići moraju raditi na ispravan način
  • 16:36 - 16:39
    kako bi stvarali zvukove
    koje će drugi razumjeti.
  • 16:40 - 16:41
    Morate napraviti nekoliko stvari.
  • 16:41 - 16:45
    Prvo morate povezati zvuk
    sa osjećajem i osjećaj sa zvukom
  • 16:45 - 16:48
    što znači da u vašem licu imate
    sustav s povratnom vezom.
  • 16:48 - 16:51
    Idealno je kada možete
    gledati izvornog govornika,
  • 16:51 - 16:54
    promatrati njegove pokrete lica,
  • 16:54 - 16:56
    i dopustiti da vaša
    podsvijest upije ta pravila.
  • 16:57 - 16:59
    Tada ćete uspjeti to usvojiti.
  • 16:59 - 17:03
    Ako ne možete gledati izvornog govornika,
    onda možete koristiti nešto poput ovog...
  • 17:03 - 17:13
    (ženski glas) Sing, song,
    king, stung, hung.
  • 17:13 - 17:16
    (Chris Lonsdale) I zadnja stvar
    koju morate napraviti
  • 17:17 - 17:19
    je nešto što zovem "izravna veza".
  • 17:19 - 17:22
    Što to znači? Većina ljudi
    koji uče neki jezik
  • 17:22 - 17:25
    na neki način uzimaju riječi iz
    materinjeg jezika i iz jezika kojeg uče
  • 17:25 - 17:29
    i neprestano ih ponavljaju kako
    bi ih zapamtili. Vrlo neučinkovito.
  • 17:30 - 17:32
    Morate samo shvatiti da je
  • 17:32 - 17:34
    sve što znate samo slika
    u vašem umu, osjećaji.
  • 17:34 - 17:37
    Kad govorite o vatri, možete osjetiti dim,
  • 17:37 - 17:39
    možete čuti pucketanje, vidjeti plamen,
  • 17:39 - 17:44
    tako da zapravo, vi ulazite u galeriju
    i u memoriju vašeg uma
  • 17:44 - 17:47
    i dobivate novu vezu tj. put.
    To ja zovem "ista kutija, drugi put".
  • 17:47 - 17:51
    S vremenom nadograđujete tu vezu,
  • 17:51 - 17:55
    i postajete sve vještiji
    u povezivanju novih riječi
  • 17:55 - 17:58
    sa tim slikama koje već imate,
    sa tim postojećim asocijacijama.
  • 17:59 - 18:02
    I s vremenom postanete jako dobri u tome
  • 18:02 - 18:04
    tako da to na kraju postane podsvjesno.
  • 18:04 - 18:08
    Dakle, to je pet načela i sedam
    radnji uz pomoć kojih ćete,
  • 18:09 - 18:12
    ako ih budete primjenjivali,
    sigurno napredovati.
  • 18:12 - 18:15
    I zapamtite, to su stvari koje su pod
    vašom kontrolom kao učenikom.
  • 18:15 - 18:19
    Primijenite sve to i bit ćete tečni
    govornici drugog jezika u šest mjeseci.
  • 18:19 - 18:20
    Hvala.
  • 18:20 - 18:23
    (Pljesak)
Title:
Kako naučiti bilo koji jezik u šest mjeseci: Chris Lonsdale na TEDxLingnanUniversity
Description:

Chris Lonsdale je direktor tvrtke "Chris Lonsdale & Associates" koja se bavi unapređivanjem individualnog i poslovnog razvoja. Također je razvio jedinstven i skladno povezan pristup učenju koji ljudima pomaže naučiti jezik ili usvojiti složeno tehničko znanje unutar kratkog vremenskog razdoblja.

more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TEDxTalks
Duration:
18:27

Croatian subtitles

Revisions