Return to Video

Aron Hjui: Domorodački ratni zarobljenici Amerike

  • 0:00 - 0:03
    Ovdje sam da bih Vam pokazao fotografije plemena Lakota.
  • 0:04 - 0:06
    Mnogi od Vas su možda čuli za ovo pleme,
  • 0:06 - 0:08
    ili barem za jednu veću grupu plemena
  • 0:08 - 0:10
    zvanih Sijuksi.
  • 0:10 - 0:13
    Lakota je jedno od mnogih plemena koji su bili prisilno naseljeni
  • 0:13 - 0:15
    u logore za ratne zarobljenike,
  • 0:15 - 0:17
    koji se danas nazivaju rezervatima.
  • 0:17 - 0:19
    Na rezervatu Pajn Ridž ,
  • 0:19 - 0:21
    snimio sam fotografije koje ćete danas vidjeti.
  • 0:21 - 0:23
    Ovaj rezervat se nalazi oko 120 km jugoistočno od
  • 0:23 - 0:25
    planine Blek Hils u Južnoj Dakoti.
  • 0:25 - 0:27
    Ponekad ga nazivaju
  • 0:27 - 0:30
    Logorom za ratne zarobljenike broj 334,
  • 0:30 - 0:33
    i to je mjesto gdje pleme Lakota danas živi.
  • 0:33 - 0:35
    Ako je iko od Vas ikada čuo za AIM,
  • 0:35 - 0:37
    Američki Indijanski Pokret,
  • 0:37 - 0:39
    ili za Rasela Minsa,
  • 0:39 - 0:41
    ili za Leonarda Peltiera,
  • 0:41 - 0:43
    ili za oružani sukob na Oglala rezervatu,
  • 0:43 - 0:46
    onda znate i da je rezervat Pajn Ridž epicentar
  • 0:46 - 0:49
    svih problema Američkih Indijanaca.
  • 0:49 - 0:51
    Pozvan sam danas da ispričam nešto
  • 0:51 - 0:53
    o svojoj vezi sa plemenom Lakota,
  • 0:53 - 0:55
    za koju mogu reći da je zaista teška.
  • 0:55 - 0:57
    Jer, ukoliko niste sami zaključili na osnovu boje moje kože,
  • 0:57 - 0:59
    ja sam bijelac,
  • 0:59 - 1:02
    a to je ogromna prepreka kad ste u indijanskom rezervatu.
  • 1:04 - 1:06
    Na fotografijama ćete vidjeti mnogo ljudi,
  • 1:06 - 1:09
    s kojima sam se ja zbližio i koji su me dočekali kao porodica.
  • 1:09 - 1:11
    Oslovljavali su me sa brate ili striče
  • 1:11 - 1:13
    i uvijek su me iznova pozivali u zadnjih pet godina.
  • 1:13 - 1:15
    Ali, na rezervatu Pajn Ridž,
  • 1:15 - 1:18
    ja ću uvijek biti wašichu,
  • 1:18 - 1:21
    a riječ wašichu u jeziku plemena Lakota
  • 1:21 - 1:23
    označava nekoga ko nije Indijanac,
  • 1:23 - 1:25
    ali u svom drugom značenju, ova riječ
  • 1:25 - 1:29
    znači "onaj koji uzima najbolje meso za sebe."
  • 1:29 - 1:31
    A ja upravo to značenje želim naglasiti -
  • 1:31 - 1:33
    onaj koji uzima najbolji dio mesa za sebe.
  • 1:33 - 1:35
    To znači pohlepan.
  • 1:36 - 1:38
    Pogledajte auditorij u kojem se nalazimo.
  • 1:38 - 1:41
    Na kampusu smo privatnog univerziteta na zapadu Sjedinjenih Država,
  • 1:41 - 1:44
    sjedimo u crvenim somotnim stolicama
  • 1:44 - 1:46
    s novcem u džepu.
  • 1:46 - 1:48
    I ako pogledamo kako živimo,
  • 1:48 - 1:50
    zaista smo uzeli
  • 1:50 - 1:52
    najbolji dio mesa.
  • 1:52 - 1:55
    Dakle, pogledajmo sada zbirku fotografija
  • 1:55 - 1:57
    ljudi koji su izgubili
  • 1:57 - 1:59
    da bismo mi mogli imati,
  • 1:59 - 2:02
    i znajte kad vidite ova lica
  • 2:02 - 2:05
    da to nisu samo slike Lakota indijanaca,
  • 2:05 - 2:08
    već da su te slike simbol za sve domorodačke narode.
  • 2:10 - 2:12
    Na ovom listu papira,
  • 2:12 - 2:14
    je zapisana istorija koju sam naučio
  • 2:14 - 2:17
    od mojih prijatelja i familije iz plemena.
  • 2:17 - 2:19
    Ovo što slijedi je hronologija
  • 2:19 - 2:22
    skopljenih sporazuma, prekršenih sporazuma
  • 2:22 - 2:24
    i masakra predstavljenih kao bitke.
  • 2:24 - 2:26
    Počeću s godinom 1824.
  • 2:26 - 2:28
    Ured za indijanske poslove
  • 2:28 - 2:30
    je osnovan unutar Ministarstva za rat,
  • 2:30 - 2:32
    iz čega se dala naslutiti agresija
  • 2:32 - 2:34
    u našim odnosima prema Američkim starosjediocima.
  • 2:34 - 2:36
    1851.:
  • 2:36 - 2:38
    Sklopljen je prvi Sporazum u Fort Laramiju,
  • 2:38 - 2:41
    čime su jasno označene granice Lakota nacije.
  • 2:41 - 2:43
    Prema sporazumu,
  • 2:43 - 2:45
    to je zemlja suverenog naroda.
  • 2:45 - 2:47
    Da su granice po ovom sporazumu bile poštivane -
  • 2:47 - 2:50
    što su i trebale biti po zakonskoj osnovi -
  • 2:50 - 2:53
    karta S.A.D. bi danas ovako izgledala.
  • 2:55 - 2:57
    10 godina poslije,
  • 2:57 - 3:00
    Homsted zakon, kojeg je potpisao predsjednik Linkoln,
  • 3:00 - 3:03
    izazvao je buijicu doseljenika bijelaca na indijansku zemlju.
  • 3:03 - 3:05
    1863.:
  • 3:05 - 3:07
    Ustanak Santi Sijuksa u Minesoti
  • 3:07 - 3:10
    se završava vješanjem 38 Sijuksa muškaraca,
  • 3:10 - 3:13
    što je najveće masovno smaknuće u američkoj istoriji.
  • 3:14 - 3:16
    Pogubljenje je naredio Predsjednik Linkoln
  • 3:16 - 3:18
    samo dva dana nakon
  • 3:18 - 3:21
    što je potpisao Proglas o oslobođenju robova.
  • 3:22 - 3:25
    1866, začeci transkontinentalne željeznice -
  • 3:25 - 3:27
    jedno novo doba.
  • 3:27 - 3:29
    Prisvojili smo zemlju da bi putevi i vozovi
  • 3:29 - 3:32
    presjekli zemlju Lakota tačno kroz njeno srce .
  • 3:32 - 3:34
    Sporazuma kao da nije ni bilo.
  • 3:34 - 3:37
    Zauzvrat, tri plemena pod vođstvom Lakota poglavice Crvenog Oblaka
  • 3:37 - 3:40
    višestruko su napadali i poražavali američku vojsku.
  • 3:40 - 3:42
    Želim da ponovim taj dio.
  • 3:42 - 3:45
    Lakote su porazili američku vojsku.
  • 3:45 - 3:48
    1868.: Drugi sporazum u Fort Laramiju
  • 3:48 - 3:51
    jasno jamči suverenitet Velike Sijuks nacije
  • 3:51 - 3:54
    i Lakotino vlasništvo svete Blek Hils planine.
  • 3:54 - 3:56
    Vlada takođe obećava pravo na zemlju i lov
  • 3:56 - 3:58
    u susjednim državama.
  • 3:58 - 4:00
    "Obećajemo da okrugu Pauder River
  • 4:00 - 4:03
    od sada pa nadalje bijelci neće imati pristup."
  • 4:03 - 4:05
    Sporazum se činio kao potpuna pobjeda
  • 4:05 - 4:07
    Crnog Oblaka i Sijuksa.
  • 4:07 - 4:10
    Zapravo je ovo jedini rat u američkoj istoriji,
  • 4:10 - 4:13
    u kojem je vlada potpisala mirovni sporazum
  • 4:13 - 4:16
    pristajući na sve zahtjeve neprijatelja.
  • 4:18 - 4:20
    1869.:
  • 4:20 - 4:22
    Završena je transkontinentalna željeznica.
  • 4:22 - 4:25
    Počela je prevoziti, između ostalog, mnoštva lovaca
  • 4:25 - 4:28
    koji su otpočeli masovno ubijanje bizona,
  • 4:28 - 4:31
    eliminarajući tako izvor hrane, odjeće i skrovišta za Sijukse.
  • 4:31 - 4:33
    1871.:
  • 4:33 - 4:35
    Zakonom o prisvajanju Indijanaca
  • 4:35 - 4:38
    svi Indijanci postaju štićenici federalne vlade.
  • 4:38 - 4:41
    Pored toga, vojska je izdala naredbe
  • 4:41 - 4:44
    braneći Indijancima na zapadu da napuste rezervate.
  • 4:44 - 4:46
    Svi Indijanci na zapadu su u tom momentu
  • 4:46 - 4:48
    postali ratni zarobljenici.
  • 4:48 - 4:50
    Takođe 1871.,
  • 4:50 - 4:52
    okončali smo period sklapanja sporazuma.
  • 4:52 - 4:55
    Problem sa sporazumima je taj što dozvoljavaju plemenima da budu suverene nacije,
  • 4:55 - 4:57
    ali mi se s tim nismo mogli složiti;
  • 4:57 - 4:59
    mi smo imali planove.
  • 4:59 - 5:01
    1874.:
  • 5:01 - 5:04
    General Džordž Kaster je proglasio pronalazak zlata na Lakota teritoriji,
  • 5:04 - 5:06
    naročito u planini Blek Hils.
  • 5:06 - 5:08
    Vijest o zlatu privukla je velike mase doseljenika bijelaca
  • 5:08 - 5:10
    na zemlje Lakota nacije.
  • 5:10 - 5:12
    Kaster predlaže da Kongres pronađe način
  • 5:12 - 5:14
    kako da ospori sporazume sa Lakotama
  • 5:14 - 5:16
    što je prije moguće.
  • 5:16 - 5:19
    1875: Počeo je rat s Lakotama zbog
  • 5:19 - 5:22
    kršenja Sporazuma iz Fort Laramija.
  • 5:22 - 5:24
    1876.:
  • 5:24 - 5:26
    26-og jula,
  • 5:26 - 5:28
    u pokušaju napada na Lakota selo,
  • 5:28 - 5:30
    Kasterova Sedma konjanica je pobijeđena
  • 5:30 - 5:32
    u bici kod Litl Big Horna.
  • 5:32 - 5:34
    1877.:
  • 5:34 - 5:37
    Veliki Lakota ratnik i poglavica, Ludi Konj
  • 5:37 - 5:39
    predao se u utvrđenju Fort Robinson.
  • 5:39 - 5:42
    Poslije je ubijen za vrijeme boravka u pritvoru.
  • 5:45 - 5:48
    1877. godine smo još i uspjeli pronaći način
  • 5:48 - 5:50
    kako zaobići sporazume iz Fort Laramija.
  • 5:50 - 5:53
    Novi sporazum je predstavljen poglavicama i vođama Sijuksa
  • 5:53 - 5:56
    pod parolom koja glasi "prodaj ili gladuj".
  • 5:56 - 5:59
    Potpiši papir, inače nema hrane za tvoje pleme.
  • 5:59 - 6:02
    Samo 10 posto odraslih muškaraca su potpisali.
  • 6:02 - 6:04
    No sporazum iz Fort Laramija
  • 6:04 - 6:06
    je zahtijevao da najmanje tročetvrtinski dio plemena
  • 6:06 - 6:08
    potpiše prodaju zemlje.
  • 6:08 - 6:10
    No, ova stavka se očigledno ignorisala.
  • 6:10 - 6:13
    1887.: Zakon Doz.
  • 6:13 - 6:16
    Okončano je zajedničko vlasništvo nad zemljom u rezervatima.
  • 6:16 - 6:19
    Rezervati su isparčani u parcele od 0,65 km²
  • 6:19 - 6:21
    i podijeljeni pojedincima,
  • 6:21 - 6:23
    dok je višak prodan.
  • 6:23 - 6:26
    Plemena su izgubila hiljade kvadratnih kilometara zemlje.
  • 6:26 - 6:28
    Američki san o vlasništvu zemlje
  • 6:28 - 6:30
    se ispostavio kao mudar način
  • 6:30 - 6:33
    kako izdijeliti rezervat dok on jednostavno ne nestane.
  • 6:33 - 6:35
    Ovaj potez je uništio rezervate,
  • 6:35 - 6:38
    olakšavajući daljnju podjelu i prodaju
  • 6:38 - 6:41
    sa svakom dolazećom generacijom.
  • 6:41 - 6:43
    Veći dio suvišnog zemljišta,
  • 6:43 - 6:45
    kao i znatan broj parcela unutar rezervata,
  • 6:45 - 6:48
    su sad u vlasništvu zemljoradnika bijelaca.
  • 6:48 - 6:51
    I opet, masni dio zemlje dobiva wašichu.
  • 6:52 - 6:54
    1890, datum za koji smatram da je
  • 6:54 - 6:57
    najvažniji u ovom nizu.
  • 6:57 - 6:59
    Ovo je godina masakra kod Ranjenog Koljena.
  • 6:59 - 7:01
    29-og decembra,
  • 7:01 - 7:04
    američke trupe su opkolile logor Sijuksa kod potoka Ranjeno Koljeno
  • 7:04 - 7:06
    i pobili poglavicu Veliko Stopalo
  • 7:06 - 7:08
    i tri stotine ratnih zarobljenika,
  • 7:08 - 7:10
    koristeći novo rafalno oružje
  • 7:10 - 7:12
    koje je ispaljivalo eksplodirajuće čahure.
  • 7:12 - 7:14
    To se oružje zove top Hočkis.
  • 7:14 - 7:16
    Za ovu takozvanu bitku,
  • 7:16 - 7:19
    Kongres je sa 20 Medalja časti odlikovao
  • 7:19 - 7:22
    Sedmu konjanicu za njihovu hrabrost.
  • 7:22 - 7:24
    Do današnjeg dana,
  • 7:24 - 7:27
    ovo je najveći broj Medalja časti
  • 7:27 - 7:30
    ikad dodijeljenih za jednu jedinu bitku.
  • 7:30 - 7:32
    Vojnici su sa više Medalja časti odlikovani
  • 7:32 - 7:34
    za jedan krvavi pokolj nad ženama i djecom
  • 7:34 - 7:36
    nego za bilo koju bitku u Prvom svjetskom ratu,
  • 7:36 - 7:38
    Drugom svjetskom ratu,
  • 7:38 - 7:40
    Koreji, Vijetnamu,
  • 7:40 - 7:43
    Iraku ili Avganistanu.
  • 7:44 - 7:46
    Masakr kod Ranjenog Koljena
  • 7:46 - 7:49
    se smatra krajem Indijanskih ratova.
  • 7:49 - 7:51
    Kad god posjetim mjesto
  • 7:51 - 7:53
    masovne grobnice kod Ranjenog Koljena,
  • 7:53 - 7:55
    ne vidim ga samo kao grob
  • 7:55 - 7:57
    Lakota ili Sijuksa,
  • 7:57 - 8:00
    nego kao grob svih domorodačkih naroda.
  • 8:03 - 8:05
    Sveti čovjek, Hehaka Sapa, Crni los, je rekao,
  • 8:05 - 8:07
    "Tada nisam znao
  • 8:07 - 8:09
    čemu je sve došao kraj.
  • 8:09 - 8:11
    Kada sad pogledam unazad
  • 8:11 - 8:13
    s ovog visokog brda svoje starosti,
  • 8:13 - 8:15
    još uvijek vidim iskasapljene žene i djecu,
  • 8:15 - 8:17
    i njihova tijela na gomili, ili pak razbacana
  • 8:17 - 8:20
    duž zavojitog korita.
  • 8:23 - 8:25
    Vidim ih jasno kao onomad
  • 8:25 - 8:28
    kad mi oči bijahu mlade.
  • 8:31 - 8:34
    I vidim da je još nešto umrlo u tom zakrvavljenom blatu
  • 8:35 - 8:38
    i bilo sahranjeno pod sniježnom olujom.
  • 8:39 - 8:42
    Umro je san jednog naroda,
  • 8:42 - 8:45
    a bio je to lijep san."
  • 8:46 - 8:48
    S ovim događajem,
  • 8:48 - 8:51
    nova era u istoriji Američkih starosjedilaca je započela.
  • 8:52 - 8:54
    Sve se dijeli na period
  • 8:54 - 8:57
    prije Ranjenog Koljena i poslije.
  • 8:57 - 8:59
    Jer, tog je trenutka,
  • 8:59 - 9:02
    s prstom na okidaču Hočkins topova,
  • 9:02 - 9:06
    Američka vlada otvoreno iznijela svoj stav o pravima starosjedilaca.
  • 9:06 - 9:08
    Bilo im je dosta sporazuma.
  • 9:08 - 9:10
    Bilo im je dosta svetih planina.
  • 9:10 - 9:13
    Bilo im je dosta plesa duhova.
  • 9:13 - 9:16
    I bilo im je dosta svih nevolja sa Sijuksima.
  • 9:16 - 9:19
    Tako da su iznijeli topove.
  • 9:20 - 9:23
    "Hoćeš li sad da budeš Indijanac?", pitali su
  • 9:23 - 9:25
    držeći prst na okidaču.
  • 9:30 - 9:32
    1900.:
  • 9:32 - 9:35
    Broj američkih Indijanaca je najniži u istoriji -
  • 9:36 - 9:38
    ima ih manje od 250.000.
  • 9:38 - 9:40
    A smatra se, da je taj broj iznosio osam miliona
  • 9:40 - 9:42
    1492. godine.
  • 9:44 - 9:46
    Prelazim na godinu
  • 9:46 - 9:48
    1980.:
  • 9:48 - 9:50
    Najduži sudski proces u američkoj istoriji,
  • 9:50 - 9:53
    Sijuks Nacija protiv Sjedinjenih Američkih Država,
  • 9:53 - 9:56
    se vodi na Ustavnom Sudu Sjedinjenih Američkih Država.
  • 9:57 - 10:00
    Sud je zaključio da je prisilno naseljavanje Sijuksa u rezervate,
  • 10:00 - 10:03
    i tim naseljavanjem bijelcima doseljenicima
  • 10:03 - 10:06
    i tragačima za zlatom omogućeni pristup
  • 10:06 - 10:08
    indijanskoj zemlji s površinom od 28 328 km²,
  • 10:08 - 10:10
    kršenje odredaba Drugog sporazuma iz Fort Laramija.
  • 10:10 - 10:12
    Sud je odlučio
  • 10:12 - 10:14
    da je planina Blek Hils protuzakonito oduzeta
  • 10:14 - 10:16
    i da prva ponuđena cijena sa kamatom
  • 10:16 - 10:18
    mora biti plaćena Sijuks Naciji.
  • 10:18 - 10:20
    Kao naknadu za Blek Hils,
  • 10:20 - 10:23
    sud je odredio samo 106 miliona dolara
  • 10:23 - 10:25
    za Sijuks Naciju.
  • 10:25 - 10:28
    Sijuksi su odbili novac uz ujedinjeni poklič:
  • 10:28 - 10:31
    "Blek Hils nije na prodaju."
  • 10:31 - 10:33
    2010.:
  • 10:33 - 10:36
    Statistike o domorodačkoj populaciji
  • 10:36 - 10:39
    danas, više od jednog vijeka nakon masakra kod Ranjenog Koljena,
  • 10:39 - 10:41
    otkrivaju posljedice kolonizacije,
  • 10:41 - 10:43
    prinuđene migracije
  • 10:43 - 10:45
    i kršenja sporazuma.
  • 10:45 - 10:48
    Nezaposlenost na Pajn Ridž rezervatu
  • 10:48 - 10:51
    oscilira između 85 i 90 posto.
  • 10:51 - 10:54
    Služba za stanovanje nije u mogućnosti da izgradi nove stambene objekte,
  • 10:54 - 10:56
    a postojeći objekti su u stanju raspadanja.
  • 10:56 - 10:58
    Mnogi nemaju krov nad glavom, a oni
  • 10:58 - 11:00
    koji ga imaju, dijele već istrule kuće s gomilom ljudi,
  • 11:00 - 11:02
    ponekad čak i sa pet drugih porodica.
  • 11:02 - 11:04
    39 posto kuća u Pajn Ridžu
  • 11:04 - 11:06
    nema struju.
  • 11:06 - 11:09
    U najmanje 60 posto kuća
  • 11:09 - 11:11
    proširila se crna plijesan.
  • 11:11 - 11:13
    Više od 90 posto stanovnika
  • 11:13 - 11:16
    živi ispod državne granice siromaštva.
  • 11:16 - 11:19
    Stopa oboljelih od tuberkuloze je na Pajn Ridžu
  • 11:19 - 11:22
    otprilike osam puta viša od državnog prosjeka u S.A.D.-u.
  • 11:22 - 11:24
    Smrtnost djece
  • 11:24 - 11:26
    je najviša na ovom kontinetu
  • 11:26 - 11:29
    i otprilike tri puta viša od državnog prosjeka.
  • 11:29 - 11:31
    Rak maternice je pet puta češći
  • 11:31 - 11:33
    od državnog prosjeka.
  • 11:33 - 11:36
    70 posto mladih napuste školu bez ikakve diplome.
  • 11:36 - 11:38
    Učitelji i nastavnici se mijenjaju
  • 11:38 - 11:41
    čak osam puta češće nego u ostatku zemlje.
  • 11:41 - 11:44
    Bake i djedovi često odgajaju svoju unučad,
  • 11:44 - 11:47
    jer roditelji, zbog ovisnosti o alkoholizmu,
  • 11:47 - 11:49
    obiteljskog nasilja i opšte apatije,
  • 11:49 - 11:51
    sami nisu u stanju voditi brigu o njima.
  • 11:52 - 11:55
    50 posto stanovnika starijih od 40 godina
  • 11:55 - 11:57
    boluje od dijabetesa.
  • 11:57 - 11:59
    Prosječna životna dob za muškarce
  • 11:59 - 12:01
    iznosi između 46
  • 12:01 - 12:04
    i 48 godina -
  • 12:04 - 12:06
    što je otprilike ista brojka kao
  • 12:06 - 12:09
    u Avganistanu i Somaliji.
  • 12:10 - 12:13
    Posljednje poglavlje svakog uspjelog genocida
  • 12:13 - 12:15
    je ono u kojem se ugnjetač,
  • 12:15 - 12:18
    može udaljiti i reći:
  • 12:18 - 12:21
    "Gospode, šta čine ovi ljudi jedni drugima?
  • 12:21 - 12:23
    Ubijaju jedni druge.
  • 12:23 - 12:25
    Ubijaju sami sebe,
  • 12:25 - 12:28
    dok mi posmatramo kako umiru."
  • 12:28 - 12:31
    Na taj način smo postali gospodari Sjedinjenih Država.
  • 12:31 - 12:33
    Ovo je naslijeđe
  • 12:33 - 12:35
    američke doktrine osvajanja kontinenta.
  • 12:35 - 12:37
    Zatvorenici se i danas rađaju
  • 12:37 - 12:39
    u logorima za ratne zarobljenike
  • 12:39 - 12:42
    godinama nakon što su čuvari otišli.
  • 12:44 - 12:46
    Ovo su kosti koje ostanu
  • 12:46 - 12:49
    nakon što se uzme najbolje meso.
  • 12:51 - 12:53
    Nekad davno
  • 12:53 - 12:55
    desile su se stvari, koje su pokrenuli
  • 12:55 - 12:58
    ljudi koji izgledaju kao ja, wašichu
  • 12:58 - 13:00
    željni da otmu zemlju i vodu
  • 13:00 - 13:03
    i zlato u brdima.
  • 13:03 - 13:05
    Takva djela imaju posljedice
  • 13:05 - 13:07
    koje se još uvijek osjete.
  • 13:07 - 13:11
    Ma koliko se udaljeno od dominirajućeg društva
  • 13:12 - 13:15
    činio masakr iz 1890,
  • 13:15 - 13:18
    ili niz sporazuma prekršenih prije 150 godina,
  • 13:19 - 13:21
    moram Vam postaviti pitanje,
  • 13:21 - 13:24
    kako se osjećate nakon što znate današnju statistiku?
  • 13:25 - 13:27
    Koja veza postoji između
  • 13:27 - 13:29
    ovih slika patnje
  • 13:29 - 13:31
    i podataka iz istorije koje sam pročitao?
  • 13:31 - 13:33
    I koji dio ove istorije
  • 13:33 - 13:35
    je Vaša istorija?
  • 13:35 - 13:38
    Da li je nešto od ovoga i Vaša odgovornost?
  • 13:39 - 13:42
    Rečeno mi je da i mi na neki način možemo pomoći.
  • 13:42 - 13:45
    Mi moramo djelovati.
  • 13:45 - 13:48
    Jer ja sam dovoljno dugo stajao sa strane
  • 13:48 - 13:50
    zadovoljan tek time što sam svjedok,
  • 13:50 - 13:53
    koji samo fotografiše.
  • 13:53 - 13:56
    Zato što se čini da se rješenje nalazi u prošlosti,
  • 13:56 - 13:58
    trebao mi je ništa manje nego vremeplov
  • 13:58 - 14:00
    da bih mogao doći do tih rješenja.
  • 14:00 - 14:02
    Patnja indigenih naroda
  • 14:02 - 14:05
    nije lako rješiv problem.
  • 14:06 - 14:08
    To nije nešto u čemu svi mogu učestvovati
  • 14:08 - 14:10
    kao što su učestvovali u pomoći Haitiju,
  • 14:10 - 14:13
    ili borbi protiv SIDE, ili borbi protiv gladi.
  • 14:13 - 14:15
    Popravka situacije, kako se naziva,
  • 14:15 - 14:18
    je mnogo komplikovanija za dominantno društvo
  • 14:18 - 14:20
    od, recimo, uplaćivanja čeka na iznos od 50 dolara
  • 14:20 - 14:22
    ili izleta organizovanog od strane crkve
  • 14:22 - 14:24
    s ciljem krečenja kuća ispisanih grafitima,
  • 14:24 - 14:26
    ili poklanjanja odjeće koju obitelj
  • 14:26 - 14:29
    iz predgrađa više ne nosi.
  • 14:29 - 14:31
    Šta je dakle preostalo?
  • 14:31 - 14:34
    Slegnuti ramenima?
  • 14:34 - 14:36
    Sjedinjene Države
  • 14:36 - 14:38
    nastavljaju da dnevno
  • 14:38 - 14:40
    krše uslove sporazuma
  • 14:40 - 14:42
    koje su 1851. i 1868. godine
  • 14:42 - 14:45
    potpisali sa Lakotama u Fort Laramiju.
  • 14:45 - 14:47
    Poziv na akciju, koji ja danas predlažem -
  • 14:47 - 14:50
    moja TED želja - je slijedeće:
  • 14:51 - 14:53
    Poštujte sporazume.
  • 14:53 - 14:55
    Vratite Blek Hils.
  • 14:55 - 14:58
    Ne tiče Vas se šta Indijanci tamo rade.
  • 15:00 - 15:06
    (Aplauz)
Title:
Aron Hjui: Domorodački ratni zarobljenici Amerike
Speaker:
Aaron Huey
Description:

Arona Hjuia je, u nastojanju da fotografskim aparatom zabilježi siromaštvo u Americi, put naveo do Pajn Ridž rezervata za Indijance. Tu ga je strašna, a neprimjećena borba Lakota plemena za preživljanje, primorala da promijeni fokus. Pet godina poslije, njegove potresne fotografije se isprepliću s lekcijom iz istorije u ovom hrabrom, smionom govoru sa TEDxDU.

more » « less
Video Language:
English
Team:
TED
Project:
TEDTalks
Duration:
15:07
Tajda Dedic added a translation

Bosnian subtitles

Revisions