Bosnian subtitles

← Aron Hjui: Domorodački ratni zarobljenici Amerike

Get Embed Code
39 Languages

Showing Revision 1 created 01/06/2011 by Tajda Dedic.

  1. Ovdje sam da bih Vam pokazao fotografije plemena Lakota.
  2. Mnogi od Vas su možda čuli za ovo pleme,
  3. ili barem za jednu veću grupu plemena
  4. zvanih Sijuksi.
  5. Lakota je jedno od mnogih plemena koji su bili prisilno naseljeni
  6. u logore za ratne zarobljenike,
  7. koji se danas nazivaju rezervatima.
  8. Na rezervatu Pajn Ridž ,
  9. snimio sam fotografije koje ćete danas vidjeti.
  10. Ovaj rezervat se nalazi oko 120 km jugoistočno od
  11. planine Blek Hils u Južnoj Dakoti.
  12. Ponekad ga nazivaju
  13. Logorom za ratne zarobljenike broj 334,
  14. i to je mjesto gdje pleme Lakota danas živi.
  15. Ako je iko od Vas ikada čuo za AIM,
  16. Američki Indijanski Pokret,
  17. ili za Rasela Minsa,
  18. ili za Leonarda Peltiera,
  19. ili za oružani sukob na Oglala rezervatu,
  20. onda znate i da je rezervat Pajn Ridž epicentar
  21. svih problema Američkih Indijanaca.
  22. Pozvan sam danas da ispričam nešto

  23. o svojoj vezi sa plemenom Lakota,
  24. za koju mogu reći da je zaista teška.
  25. Jer, ukoliko niste sami zaključili na osnovu boje moje kože,
  26. ja sam bijelac,
  27. a to je ogromna prepreka kad ste u indijanskom rezervatu.
  28. Na fotografijama ćete vidjeti mnogo ljudi,
  29. s kojima sam se ja zbližio i koji su me dočekali kao porodica.
  30. Oslovljavali su me sa brate ili striče
  31. i uvijek su me iznova pozivali u zadnjih pet godina.
  32. Ali, na rezervatu Pajn Ridž,
  33. ja ću uvijek biti wašichu,
  34. a riječ wašichu u jeziku plemena Lakota
  35. označava nekoga ko nije Indijanac,
  36. ali u svom drugom značenju, ova riječ
  37. znači "onaj koji uzima najbolje meso za sebe."
  38. A ja upravo to značenje želim naglasiti -
  39. onaj koji uzima najbolji dio mesa za sebe.
  40. To znači pohlepan.
  41. Pogledajte auditorij u kojem se nalazimo.
  42. Na kampusu smo privatnog univerziteta na zapadu Sjedinjenih Država,
  43. sjedimo u crvenim somotnim stolicama
  44. s novcem u džepu.
  45. I ako pogledamo kako živimo,
  46. zaista smo uzeli
  47. najbolji dio mesa.
  48. Dakle, pogledajmo sada zbirku fotografija
  49. ljudi koji su izgubili
  50. da bismo mi mogli imati,
  51. i znajte kad vidite ova lica
  52. da to nisu samo slike Lakota indijanaca,
  53. već da su te slike simbol za sve domorodačke narode.
  54. Na ovom listu papira,

  55. je zapisana istorija koju sam naučio
  56. od mojih prijatelja i familije iz plemena.
  57. Ovo što slijedi je hronologija
  58. skopljenih sporazuma, prekršenih sporazuma
  59. i masakra predstavljenih kao bitke.
  60. Počeću s godinom 1824.
  61. Ured za indijanske poslove
  62. je osnovan unutar Ministarstva za rat,
  63. iz čega se dala naslutiti agresija
  64. u našim odnosima prema Američkim starosjediocima.
  65. 1851.:
  66. Sklopljen je prvi Sporazum u Fort Laramiju,
  67. čime su jasno označene granice Lakota nacije.
  68. Prema sporazumu,
  69. to je zemlja suverenog naroda.
  70. Da su granice po ovom sporazumu bile poštivane -
  71. što su i trebale biti po zakonskoj osnovi -
  72. karta S.A.D. bi danas ovako izgledala.
  73. 10 godina poslije,
  74. Homsted zakon, kojeg je potpisao predsjednik Linkoln,
  75. izazvao je buijicu doseljenika bijelaca na indijansku zemlju.
  76. 1863.:
  77. Ustanak Santi Sijuksa u Minesoti
  78. se završava vješanjem 38 Sijuksa muškaraca,
  79. što je najveće masovno smaknuće u američkoj istoriji.
  80. Pogubljenje je naredio Predsjednik Linkoln
  81. samo dva dana nakon
  82. što je potpisao Proglas o oslobođenju robova.
  83. 1866, začeci transkontinentalne željeznice -

  84. jedno novo doba.
  85. Prisvojili smo zemlju da bi putevi i vozovi
  86. presjekli zemlju Lakota tačno kroz njeno srce .
  87. Sporazuma kao da nije ni bilo.
  88. Zauzvrat, tri plemena pod vođstvom Lakota poglavice Crvenog Oblaka
  89. višestruko su napadali i poražavali američku vojsku.
  90. Želim da ponovim taj dio.
  91. Lakote su porazili američku vojsku.
  92. 1868.: Drugi sporazum u Fort Laramiju
  93. jasno jamči suverenitet Velike Sijuks nacije
  94. i Lakotino vlasništvo svete Blek Hils planine.
  95. Vlada takođe obećava pravo na zemlju i lov
  96. u susjednim državama.
  97. "Obećajemo da okrugu Pauder River
  98. od sada pa nadalje bijelci neće imati pristup."
  99. Sporazum se činio kao potpuna pobjeda
  100. Crnog Oblaka i Sijuksa.
  101. Zapravo je ovo jedini rat u američkoj istoriji,
  102. u kojem je vlada potpisala mirovni sporazum
  103. pristajući na sve zahtjeve neprijatelja.
  104. 1869.:

  105. Završena je transkontinentalna željeznica.
  106. Počela je prevoziti, između ostalog, mnoštva lovaca
  107. koji su otpočeli masovno ubijanje bizona,
  108. eliminarajući tako izvor hrane, odjeće i skrovišta za Sijukse.
  109. 1871.:
  110. Zakonom o prisvajanju Indijanaca
  111. svi Indijanci postaju štićenici federalne vlade.
  112. Pored toga, vojska je izdala naredbe
  113. braneći Indijancima na zapadu da napuste rezervate.
  114. Svi Indijanci na zapadu su u tom momentu
  115. postali ratni zarobljenici.
  116. Takođe 1871.,
  117. okončali smo period sklapanja sporazuma.
  118. Problem sa sporazumima je taj što dozvoljavaju plemenima da budu suverene nacije,
  119. ali mi se s tim nismo mogli složiti;
  120. mi smo imali planove.
  121. 1874.:

  122. General Džordž Kaster je proglasio pronalazak zlata na Lakota teritoriji,
  123. naročito u planini Blek Hils.
  124. Vijest o zlatu privukla je velike mase doseljenika bijelaca
  125. na zemlje Lakota nacije.
  126. Kaster predlaže da Kongres pronađe način
  127. kako da ospori sporazume sa Lakotama
  128. što je prije moguće.
  129. 1875: Počeo je rat s Lakotama zbog
  130. kršenja Sporazuma iz Fort Laramija.
  131. 1876.:
  132. 26-og jula,
  133. u pokušaju napada na Lakota selo,
  134. Kasterova Sedma konjanica je pobijeđena
  135. u bici kod Litl Big Horna.
  136. 1877.:
  137. Veliki Lakota ratnik i poglavica, Ludi Konj
  138. predao se u utvrđenju Fort Robinson.
  139. Poslije je ubijen za vrijeme boravka u pritvoru.
  140. 1877. godine smo još i uspjeli pronaći način
  141. kako zaobići sporazume iz Fort Laramija.
  142. Novi sporazum je predstavljen poglavicama i vođama Sijuksa
  143. pod parolom koja glasi "prodaj ili gladuj".
  144. Potpiši papir, inače nema hrane za tvoje pleme.
  145. Samo 10 posto odraslih muškaraca su potpisali.
  146. No sporazum iz Fort Laramija
  147. je zahtijevao da najmanje tročetvrtinski dio plemena
  148. potpiše prodaju zemlje.
  149. No, ova stavka se očigledno ignorisala.
  150. 1887.: Zakon Doz.

  151. Okončano je zajedničko vlasništvo nad zemljom u rezervatima.
  152. Rezervati su isparčani u parcele od 0,65 km²
  153. i podijeljeni pojedincima,
  154. dok je višak prodan.
  155. Plemena su izgubila hiljade kvadratnih kilometara zemlje.
  156. Američki san o vlasništvu zemlje
  157. se ispostavio kao mudar način
  158. kako izdijeliti rezervat dok on jednostavno ne nestane.
  159. Ovaj potez je uništio rezervate,
  160. olakšavajući daljnju podjelu i prodaju
  161. sa svakom dolazećom generacijom.
  162. Veći dio suvišnog zemljišta,
  163. kao i znatan broj parcela unutar rezervata,
  164. su sad u vlasništvu zemljoradnika bijelaca.
  165. I opet, masni dio zemlje dobiva wašichu.
  166. 1890, datum za koji smatram da je

  167. najvažniji u ovom nizu.
  168. Ovo je godina masakra kod Ranjenog Koljena.
  169. 29-og decembra,
  170. američke trupe su opkolile logor Sijuksa kod potoka Ranjeno Koljeno
  171. i pobili poglavicu Veliko Stopalo
  172. i tri stotine ratnih zarobljenika,
  173. koristeći novo rafalno oružje
  174. koje je ispaljivalo eksplodirajuće čahure.
  175. To se oružje zove top Hočkis.
  176. Za ovu takozvanu bitku,
  177. Kongres je sa 20 Medalja časti odlikovao
  178. Sedmu konjanicu za njihovu hrabrost.
  179. Do današnjeg dana,
  180. ovo je najveći broj Medalja časti
  181. ikad dodijeljenih za jednu jedinu bitku.
  182. Vojnici su sa više Medalja časti odlikovani
  183. za jedan krvavi pokolj nad ženama i djecom
  184. nego za bilo koju bitku u Prvom svjetskom ratu,
  185. Drugom svjetskom ratu,
  186. Koreji, Vijetnamu,
  187. Iraku ili Avganistanu.
  188. Masakr kod Ranjenog Koljena
  189. se smatra krajem Indijanskih ratova.
  190. Kad god posjetim mjesto
  191. masovne grobnice kod Ranjenog Koljena,
  192. ne vidim ga samo kao grob
  193. Lakota ili Sijuksa,
  194. nego kao grob svih domorodačkih naroda.
  195. Sveti čovjek, Hehaka Sapa, Crni los, je rekao,

  196. "Tada nisam znao
  197. čemu je sve došao kraj.
  198. Kada sad pogledam unazad
  199. s ovog visokog brda svoje starosti,
  200. još uvijek vidim iskasapljene žene i djecu,
  201. i njihova tijela na gomili, ili pak razbacana
  202. duž zavojitog korita.
  203. Vidim ih jasno kao onomad
  204. kad mi oči bijahu mlade.
  205. I vidim da je još nešto umrlo u tom zakrvavljenom blatu
  206. i bilo sahranjeno pod sniježnom olujom.
  207. Umro je san jednog naroda,
  208. a bio je to lijep san."
  209. S ovim događajem,

  210. nova era u istoriji Američkih starosjedilaca je započela.
  211. Sve se dijeli na period
  212. prije Ranjenog Koljena i poslije.
  213. Jer, tog je trenutka,
  214. s prstom na okidaču Hočkins topova,
  215. Američka vlada otvoreno iznijela svoj stav o pravima starosjedilaca.
  216. Bilo im je dosta sporazuma.
  217. Bilo im je dosta svetih planina.
  218. Bilo im je dosta plesa duhova.
  219. I bilo im je dosta svih nevolja sa Sijuksima.
  220. Tako da su iznijeli topove.
  221. "Hoćeš li sad da budeš Indijanac?", pitali su
  222. držeći prst na okidaču.
  223. 1900.:
  224. Broj američkih Indijanaca je najniži u istoriji -
  225. ima ih manje od 250.000.
  226. A smatra se, da je taj broj iznosio osam miliona
  227. 1492. godine.
  228. Prelazim na godinu

  229. 1980.:
  230. Najduži sudski proces u američkoj istoriji,
  231. Sijuks Nacija protiv Sjedinjenih Američkih Država,
  232. se vodi na Ustavnom Sudu Sjedinjenih Američkih Država.
  233. Sud je zaključio da je prisilno naseljavanje Sijuksa u rezervate,
  234. i tim naseljavanjem bijelcima doseljenicima
  235. i tragačima za zlatom omogućeni pristup
  236. indijanskoj zemlji s površinom od 28 328 km²,
  237. kršenje odredaba Drugog sporazuma iz Fort Laramija.
  238. Sud je odlučio
  239. da je planina Blek Hils protuzakonito oduzeta
  240. i da prva ponuđena cijena sa kamatom
  241. mora biti plaćena Sijuks Naciji.
  242. Kao naknadu za Blek Hils,
  243. sud je odredio samo 106 miliona dolara
  244. za Sijuks Naciju.
  245. Sijuksi su odbili novac uz ujedinjeni poklič:
  246. "Blek Hils nije na prodaju."
  247. 2010.:

  248. Statistike o domorodačkoj populaciji
  249. danas, više od jednog vijeka nakon masakra kod Ranjenog Koljena,
  250. otkrivaju posljedice kolonizacije,
  251. prinuđene migracije
  252. i kršenja sporazuma.
  253. Nezaposlenost na Pajn Ridž rezervatu
  254. oscilira između 85 i 90 posto.
  255. Služba za stanovanje nije u mogućnosti da izgradi nove stambene objekte,
  256. a postojeći objekti su u stanju raspadanja.
  257. Mnogi nemaju krov nad glavom, a oni
  258. koji ga imaju, dijele već istrule kuće s gomilom ljudi,
  259. ponekad čak i sa pet drugih porodica.
  260. 39 posto kuća u Pajn Ridžu
  261. nema struju.
  262. U najmanje 60 posto kuća
  263. proširila se crna plijesan.
  264. Više od 90 posto stanovnika
  265. živi ispod državne granice siromaštva.
  266. Stopa oboljelih od tuberkuloze je na Pajn Ridžu
  267. otprilike osam puta viša od državnog prosjeka u S.A.D.-u.
  268. Smrtnost djece
  269. je najviša na ovom kontinetu
  270. i otprilike tri puta viša od državnog prosjeka.
  271. Rak maternice je pet puta češći
  272. od državnog prosjeka.
  273. 70 posto mladih napuste školu bez ikakve diplome.
  274. Učitelji i nastavnici se mijenjaju
  275. čak osam puta češće nego u ostatku zemlje.
  276. Bake i djedovi često odgajaju svoju unučad,
  277. jer roditelji, zbog ovisnosti o alkoholizmu,
  278. obiteljskog nasilja i opšte apatije,
  279. sami nisu u stanju voditi brigu o njima.
  280. 50 posto stanovnika starijih od 40 godina
  281. boluje od dijabetesa.
  282. Prosječna životna dob za muškarce
  283. iznosi između 46
  284. i 48 godina -
  285. što je otprilike ista brojka kao
  286. u Avganistanu i Somaliji.
  287. Posljednje poglavlje svakog uspjelog genocida

  288. je ono u kojem se ugnjetač,
  289. može udaljiti i reći:
  290. "Gospode, šta čine ovi ljudi jedni drugima?
  291. Ubijaju jedni druge.
  292. Ubijaju sami sebe,
  293. dok mi posmatramo kako umiru."
  294. Na taj način smo postali gospodari Sjedinjenih Država.
  295. Ovo je naslijeđe
  296. američke doktrine osvajanja kontinenta.
  297. Zatvorenici se i danas rađaju
  298. u logorima za ratne zarobljenike
  299. godinama nakon što su čuvari otišli.
  300. Ovo su kosti koje ostanu
  301. nakon što se uzme najbolje meso.
  302. Nekad davno
  303. desile su se stvari, koje su pokrenuli
  304. ljudi koji izgledaju kao ja, wašichu
  305. željni da otmu zemlju i vodu
  306. i zlato u brdima.
  307. Takva djela imaju posljedice
  308. koje se još uvijek osjete.
  309. Ma koliko se udaljeno od dominirajućeg društva

  310. činio masakr iz 1890,
  311. ili niz sporazuma prekršenih prije 150 godina,
  312. moram Vam postaviti pitanje,
  313. kako se osjećate nakon što znate današnju statistiku?
  314. Koja veza postoji između
  315. ovih slika patnje
  316. i podataka iz istorije koje sam pročitao?
  317. I koji dio ove istorije
  318. je Vaša istorija?
  319. Da li je nešto od ovoga i Vaša odgovornost?
  320. Rečeno mi je da i mi na neki način možemo pomoći.
  321. Mi moramo djelovati.
  322. Jer ja sam dovoljno dugo stajao sa strane
  323. zadovoljan tek time što sam svjedok,
  324. koji samo fotografiše.
  325. Zato što se čini da se rješenje nalazi u prošlosti,
  326. trebao mi je ništa manje nego vremeplov
  327. da bih mogao doći do tih rješenja.
  328. Patnja indigenih naroda

  329. nije lako rješiv problem.
  330. To nije nešto u čemu svi mogu učestvovati
  331. kao što su učestvovali u pomoći Haitiju,
  332. ili borbi protiv SIDE, ili borbi protiv gladi.
  333. Popravka situacije, kako se naziva,
  334. je mnogo komplikovanija za dominantno društvo
  335. od, recimo, uplaćivanja čeka na iznos od 50 dolara
  336. ili izleta organizovanog od strane crkve
  337. s ciljem krečenja kuća ispisanih grafitima,
  338. ili poklanjanja odjeće koju obitelj
  339. iz predgrađa više ne nosi.
  340. Šta je dakle preostalo?
  341. Slegnuti ramenima?
  342. Sjedinjene Države

  343. nastavljaju da dnevno
  344. krše uslove sporazuma
  345. koje su 1851. i 1868. godine
  346. potpisali sa Lakotama u Fort Laramiju.
  347. Poziv na akciju, koji ja danas predlažem -
  348. moja TED želja - je slijedeće:
  349. Poštujte sporazume.
  350. Vratite Blek Hils.
  351. Ne tiče Vas se šta Indijanci tamo rade.
  352. (Aplauz)