Druga neprijatna istina
-
0:01 - 0:03Večeras želim da razgovaramo
-
0:03 - 0:05o neverovatnom svetskom problemu
-
0:05 - 0:09gde se prožimaju upotreba zemljišta,
hrana i okruženje, -
0:09 - 0:11nešto, što se tiče svih nas
-
0:11 - 0:14i što sam ja nazvao
drugom neprijatnom istinom. -
0:14 - 0:17Prvo, želim da vas povedem
na jedno kratko putovanje. -
0:17 - 0:20Hajde da posetimo našu planetu,
ali noću -
0:20 - 0:21i iz svemira.
-
0:21 - 0:25Ovako izgleda naša planeta
iz svemira noću, -
0:25 - 0:28kada biste satelitom putovali oko nje.
-
0:28 - 0:30Ono što biste, naravno, prvo zapazili,
-
0:30 - 0:32to je, koliko je dominantno
prisustvo ljudi -
0:32 - 0:34na našoj planeti.
-
0:34 - 0:37Vidimo gradove, naftna polja,
-
0:37 - 0:40možemo čak da razaznamo
ribarske flote na moru, -
0:40 - 0:43mnogo dominiramo na planeti,
-
0:43 - 0:45to se vidi uglavnom
po korišćenju energije noću, -
0:45 - 0:46što ovde vidimo.
-
0:46 - 0:49Hajde da se vratimo
i spustimo se malo niže -
0:49 - 0:51i pogledajmo šta se dešava danju.
-
0:51 - 0:54Danju vidimo pejzaže.
-
0:54 - 0:58Ovo je deo basena Amazon,
mesto se zove Rondonija, -
0:58 - 1:02u južno-centralnom delu
brazilskog Amazona. -
1:02 - 1:04Ako pažljivo pogledate
u gornji desni ugao, -
1:04 - 1:07videćete tanku, belu liniju,
-
1:07 - 1:10to je u stvari put
izgrađen sedamdesetih godina. -
1:10 - 1:14Ako se vratimo na isto mesto, ali 2001,
-
1:14 - 1:16naići ćemo na to, da se ovi putevi
-
1:16 - 1:20razgranavaju na sve više i više puteva,
-
1:20 - 1:23na čijem kraju je raščišćena prašuma,
-
1:23 - 1:25na mestu gde je par goveda.
-
1:25 - 1:28Goveda se koriste zbog mesa.
Poješćemo ih. -
1:28 - 1:31Ova goveda se uglavnom jedu
u Južnoj Americi, -
1:31 - 1:34Brazilu i Argentini.
Ne dostavljaju se ovamo. -
1:34 - 1:37Samo, ovaj model deforestacije
koji se zove riblja kost, -
1:37 - 1:39je nešto što zapažamo
u tropskim područjima, -
1:39 - 1:41naročito u ovom delu sveta.
-
1:41 - 1:45Ako ovu našu malu turu oko sveta
produžimo južnije, -
1:45 - 1:47možemo da odemo
do bolivijske ivice Amazona, -
1:47 - 1:51ovde 1975, ako zaista pažljivo gledate,
-
1:51 - 1:55postoji tanka, bela linija na rubu
-
1:55 - 1:56i tu je usamljeni farmer
-
1:56 - 1:59nasred prvobitne prašume.
-
1:59 - 2:03Hajde da se ponovo vratimo u 2003.
-
2:03 - 2:06i videćemo da pejzaž više liči
-
2:06 - 2:09na Ajovu nego na prašumu.
-
2:09 - 2:12U stvari, ovde se vide polja soje.
-
2:12 - 2:15Soja se isporučuje u Evropu i Kinu
-
2:15 - 2:19kao stočna hrana, naročito posle straha
od bolesti ludih krava -
2:19 - 2:20pre oko jedne decenije.
-
2:20 - 2:23Ne želimo da hranimo životinje
životinjskim proteinima, -
2:23 - 2:25jer to može da prenosi bolest.
-
2:25 - 2:27Umesto toga, želimo da ih
hranimo biljnim proteinima. -
2:27 - 2:29Došlo je do ekspanzije soje,
-
2:29 - 2:33pokazujući da su trgovina i globalizacija
-
2:33 - 2:36zaista odgovorni za vezu
između prašuma i Amazona - -
2:36 - 2:40neverovatno čudan i međusobno povezan
svet koji imamo danas. -
2:40 - 2:43Ono što iznova vidimo,
dok posmatramo svet -
2:43 - 2:45u ovoj maloj turi oko sveta,
-
2:45 - 2:49to je da su pejzaži, jedan za drugim
-
2:49 - 2:51iskrčeni i izmenjeni
zbog proizvodnje hrane -
2:51 - 2:54i drugih useva.
-
2:54 - 2:56Jedno od pitanja koje postavljamo
-
2:56 - 2:59je koliko se sveta koristi
za proizvodnju hrane, -
2:59 - 3:01gde se to tačno nalazi
i kako to možemo promeniti -
3:01 - 3:03u budućnosti i šta to znači?
-
3:03 - 3:06Naš tim proučava ovo u svetskoj razmeri,
-
3:06 - 3:09koristeći podatke sa satelita,
kao i sa terena, da bismo pratili -
3:09 - 3:11poljoprivredu u globalnoj razmeri.
-
3:11 - 3:15Ono što smo saznali je potresno.
-
3:15 - 3:18Ova karta pokazuje
prisutnost poljoprivrede -
3:18 - 3:20na planeti Zemlji.
-
3:20 - 3:23Zelena područja su ona
na kojima gajimo useve, -
3:23 - 3:26kao što su soja ili kukuruz
ili pirinač ili nešto drugo. -
3:26 - 3:30To je 16 miliona
kvadratnih kilometara zemljišta. -
3:30 - 3:33Kada bi to skupili na jedno mesto,
-
3:33 - 3:35to bi bilo veličine Južne Amerike.
-
3:35 - 3:38Drugo, braon područje,
to su pašnjaci sveta -
3:38 - 3:40i zemljište pod vegetacijom,
gde žive životinje. -
3:40 - 3:43To područje je oko 30 miliona
kvadratnih kilometara -
3:43 - 3:45ili kao otprilike zemljište Afrike,
-
3:45 - 3:48ogromna količina zemljišta,
najboljeg zemljišta naravno, -
3:48 - 3:49evo, to vidite.
-
3:49 - 3:52Preostalo je, na primer,
središnji deo pustinje Sahare ili Sibir -
3:52 - 3:54ili središte prašume.
-
3:54 - 3:58Već sada koristimo dragoceno
zemljište planete. -
3:58 - 4:01Pažljivim posmatranjem shvatićemo
da je oko 40 posto -
4:01 - 4:03površine Zemlje posvećeno poljoprivredi
-
4:03 - 4:06i to je 60 puta veće
-
4:06 - 4:08od svih područja koja krivimo
-
4:08 - 4:12za širenje naših predgrađa
i gradova u kojima živimo. -
4:12 - 4:15Polovina čovečanstva danas
živi u gradovima, -
4:15 - 4:18a za proizvodnju hrane koristi se
60 puta veće područje od gradskih. -
4:18 - 4:20Ovaj neverovatan rezultat
-
4:20 - 4:23nas je zaista šokirao, kada smo ga videli.
-
4:23 - 4:26Dakle, neverovatno mnogo zemljišta
koristimo za poljoprivredu, -
4:26 - 4:28a koristimo i mnogo vode.
-
4:28 - 4:30Ova fotografija je iz Arizone
-
4:30 - 4:33i kada je pogledate,
pomislite: "Šta se tu proizvodi?". -
4:33 - 4:36Ispostavlja se, da se proizvodi
zelena salata usred pustinje -
4:36 - 4:38i zaliva se odozgo.
-
4:38 - 4:40Ironija je, da se ona verovatno prodaje
-
4:40 - 4:43na policama naših supermarketa
u Mineapolisu i Sent Polu. -
4:43 - 4:46Ali ono što je zaista zanimljivo,
to je da ova voda mora da dođe -
4:46 - 4:47sa nekog mesta, a dolazi odavde,
-
4:47 - 4:49iz reke Kolorado u Severnoj Americi.
-
4:49 - 4:52Evo, Kolorada jednog
običnog dana pedesetih godina, -
4:52 - 4:54nije ni poplava, ni suša,
-
4:54 - 4:57nego jedan prosečan dan
koji izgleda ovako. -
4:57 - 5:00Ako se vratimo u sadašnjost,
u normalne uslove, -
5:00 - 5:04na upravo istu lokaciju,
evo šta je preostalo. -
5:04 - 5:07Razlika je zbog zalivanja pustinje,
da bi se proizvela hrana -
5:07 - 5:10ili zbog zalivanja golf terena,
u Skotsdejlu, izaberite. -
5:10 - 5:13Ovo je mnogo vode i ponovo crpimo vodu
-
5:13 - 5:15zbog proizvodnje hrane.
-
5:15 - 5:18Kada danas putujete dalje
niz reku Kolorado, -
5:18 - 5:21videćete da je potpuno presušila
i više se ne uliva u okean. -
5:21 - 5:24Potrošili smo, bukvalno,
celu jednu reku u Severnoj Americi, -
5:24 - 5:27na zalivanje.
-
5:27 - 5:28Ovo nije najgori primer na svetu.
-
5:28 - 5:31Ali ovo jeste: Aralsko jezero.
-
5:31 - 5:34Setićete ga se sa časova geografije.
-
5:34 - 5:36Ono je u bivšem Sovjetskom Savezu,
-
5:36 - 5:39između Kazahstana i Uzbekistana,
-
5:39 - 5:41jedno od velikih mora u unutrašnjosti.
-
5:41 - 5:45Postoji paradoks, jer izgleda kao
da je okruženo pustinjom. -
5:45 - 5:47Zašto je ovde?
-
5:47 - 5:51Nalazi se ovde, jer se sa desne strane
vide dve male reke -
5:51 - 5:53kako se spuštaju kroz pesak,
-
5:53 - 5:55napajajući ovaj basen vodom.
-
5:55 - 5:58U te reke otiče otopljen sneg
sa planina daleko na istoku, -
5:58 - 6:00gde se sneg topi, sliva se u reku
kroz pustinju -
6:00 - 6:04i formira veliko Aralsko jezero.
-
6:04 - 6:081950. godine Rusi su odlučili
da preusmere tu vodu -
6:08 - 6:10da bi zalivali pustinju
radi gajenja pamuka, -
6:10 - 6:12verovali ili ne, u Kazahstanu,
-
6:12 - 6:14i da bi ga prodavali
na međunarodnom tržištu, -
6:14 - 6:16da privuku stranu valutu
u Sovjetski Savez. -
6:16 - 6:18Zaista im je bio potreban novac.
-
6:18 - 6:21Možete zamisliti šta se dešava.
Prekinete dotok vode -
6:21 - 6:23u Aralsko jezero i šta će se desiti?
-
6:23 - 6:25Evo, 1973,
-
6:25 - 6:271986,
-
6:27 - 6:301999,
-
6:31 - 6:342004.
-
6:34 - 6:38i pre otprilike 11 meseci.
-
6:38 - 6:40Prilično je neobično.
-
6:40 - 6:43Mnogo nas živi na Srednjem zapadu.
-
6:43 - 6:47Zamislite da se to desilo
sa Gornjim jezerom. -
6:47 - 6:49Ili sa jezerom Hjuron.
-
6:49 - 6:51To je neverovatna promena.
-
6:51 - 6:54Nije u pitanju samo voda i položaj obale,
-
6:54 - 6:55promena je fundamentalna
-
6:55 - 6:58za okolinu ove regije.
-
6:58 - 6:59Da počnemo sa ovim.
-
6:59 - 7:02Sovjetski Savez nije imao organizaciju
za zaštitu životne sredine. -
7:02 - 7:03Da kažem to ovako -
-
7:03 - 7:06Ono što se vidi na dnu
Aralskog jezera nije lepo. -
7:06 - 7:08Ima mnogo toksičnog otpada,
-
7:08 - 7:10mnogo tog otpada je sada u vazduhu.
-
7:10 - 7:13Jedno od malih, udaljenih ostrva
-
7:13 - 7:14kojem je pristup bio nemoguć,
-
7:14 - 7:17služilo je za testiranje
sovjetskog biološkog oružja. -
7:17 - 7:19Danas je pristupačno stići tamo.
-
7:19 - 7:20Vremenski obrasci se menjaju.
-
7:20 - 7:2419 od 20 jedinstvenih ribljih vrsta
koje se nalaze u Aralskom jezeru, -
7:24 - 7:26zbrisano je sa lica Zemlje.
-
7:26 - 7:29Ovo je ogromna katastrofa.
-
7:29 - 7:31Ali, hajde da se vratimo.
-
7:31 - 7:33Ovo je slika koju mi je
Al Gor dao pre nekoliko godina. -
7:33 - 7:36To je snimio kada je bio
u Sovjetskom Savezu pre mnogo godina -
7:36 - 7:39i prikazane su ribarske flote
u Aralskom jezeru. -
7:39 - 7:41Vidite li kanale koje su iskopali?
-
7:41 - 7:45Očajnički su pokušavali
da uvedu čamce u ostatke vode, -
7:45 - 7:47ali na kraju su morali da odustanu
-
7:47 - 7:49jer stubovi i sidrišta nisu mogli da prate
-
7:49 - 7:51povlačenje obale.
-
7:51 - 7:53Ne znam za vas, ali ja sam užasnut,
-
7:53 - 7:57budući arheolozi će iskopati ovo
i pisaće priče o našem vremenu, -
7:57 - 7:59pitajući se: "O čemu ste mislili?"
-
7:59 - 8:01Ovakvu budućnost očekujemo.
-
8:01 - 8:04Već sada koristimo 50 posto
održive vode Zemlje, -
8:04 - 8:06a od toga
-
8:06 - 8:0870 posto se troši na poljoprivredu.
-
8:08 - 8:12Mnogo vode, mnogo zemljišta
koristimo za poljoprivredu. -
8:12 - 8:15Čak i od atmosfere koristimo mnogo.
-
8:15 - 8:17Obično, kad pomislimo na atmosferu,
-
8:17 - 8:20mislimo o klimatskim promenama
i o gasovima staklene bašte -
8:20 - 8:22i uglavnom o energiji,
-
8:22 - 8:25a ispostavlja se, da je poljoprivreda
jedan od najvećih emitera -
8:25 - 8:27gasova staklene bašte.
-
8:27 - 8:29Ako pogledate ugljen dioksid
-
8:29 - 8:31iz zapaljenih tropskih prašuma
-
8:31 - 8:33ili metan koji potiče od goveda i pirinča
-
8:33 - 8:36ili azotni oksid iz previše đubriva,
-
8:36 - 8:39ispostavlja se da se 30 posto
gasova staklene bašte -
8:39 - 8:42oslobađa u atmosferu
zbog ljudske aktivnosti. -
8:42 - 8:44To je više od celokupnog saobraćaja.
-
8:44 - 8:46Više od celokupne električne energije.
-
8:46 - 8:48U stvari, više od celokupne proizvodnje.
-
8:48 - 8:51Poljoprivreda je najveći emiter gasova
-
8:51 - 8:54koji potiče od delatnosti ljudi.
-
8:54 - 8:56Ipak se ne govori mnogo o tome.
-
8:56 - 9:00Neverovatno je prisustvo
poljoprivrede danas, -
9:00 - 9:01ona dominira našom planetom,
-
9:01 - 9:04bilo da zauzma 40 posto površine zemlje,
-
9:04 - 9:0670 posto vode koju koristimo
-
9:06 - 9:09ili učestvuje sa 30 posto
u emisiji gasova. -
9:09 - 9:12Duplirali smo kruženje
azota i fosfora u svetu -
9:12 - 9:14samo zbog upotrebe đubriva,
-
9:14 - 9:18narušavajući kvalitet voda
u rekama, jezerima, čak i u okeanima. -
9:18 - 9:20Poljoprivreda je najveći pokretač
-
9:20 - 9:22gubitka biodiverziteta.
-
9:22 - 9:24Bez sumnje, poljoprivreda je
-
9:24 - 9:28najveća oslobođena snaga
na ovoj planeti -
9:28 - 9:29od završetka ledenog doba.
-
9:29 - 9:31Bez sumnje.
-
9:31 - 9:34Po važnosti, rival je klimatskoj promeni.
-
9:34 - 9:36A obe se dešavaju istovremeno.
-
9:36 - 9:40Ali, važno je napomenuti,
nije sve tako loše. -
9:40 - 9:42Nije stvar u tome
da je poljoprivreda loša. -
9:42 - 9:44U stvari, u potpunosti zavisimo od nje.
-
9:44 - 9:47Ona je obavezna. Nije luksuz.
-
9:47 - 9:49Ona je apsolutna potreba.
-
9:49 - 9:52Moramo obezbediti hranu za ljude i stoku,
-
9:52 - 9:56vlakna i biogorivo za današnjih
sedam milijardi ljudi sveta. -
9:56 - 10:01Tražićemo da se poljoprivreda
čak i uveća u budućnosti. -
10:01 - 10:04Potrebe neće prestati,
mnogo će se uvećati, -
10:04 - 10:06uglavnom zbog porasta populacije.
-
10:06 - 10:10Danas nas ima sedam milijardi,
ali idemo ka najmanje devet, -
10:10 - 10:12možda devet i po dok se osvrnemo.
-
10:12 - 10:15Što je još važnije,
menja se način ishrane. -
10:15 - 10:18Kako svet postaje bogatiji, a i brojniji,
-
10:18 - 10:21vidimo porast potrošnje mesa,
-
10:21 - 10:24što koristi mnogo više resursa
nego vegetarijanska ishrana. -
10:24 - 10:28Više ljudi jede više, bogatiju hranu,
-
10:28 - 10:31a istovremeno imamo i krizu energenata,
-
10:31 - 10:35moramo zameniti naftu
drugim izvorima energije, -
10:35 - 10:37što će automatski uključiti
neke vrste biogoriva -
10:37 - 10:39i izvore bioenergije.
-
10:39 - 10:42Sve to zajedno znači da je teško shvatiti:
-
10:42 - 10:45teško je predvideti
kako ćemo stići do kraja veka -
10:45 - 10:49bez barem udvostručenja
svetske poljoprivredne proizvodnje. -
10:49 - 10:50Pa, kako ćemo to uraditi?
-
10:50 - 10:53Kako ćemo udvostručiti
svetsku poljoprivrednu proizvodnju? -
10:53 - 10:56Možemo pokušati
da obrađujemo više zemljišta. -
10:56 - 11:00Ovo je analiza koju smo uradili,
levo su usevi danas, -
11:00 - 11:02desno je gde bi mogli biti
-
11:02 - 11:06na osnovu zemljišta i klime,
pretpostavljajući da klimatska promena -
11:06 - 11:08ne remeti mnogo od ovoga,
-
11:08 - 11:09što i nije dobra pretpostavka.
-
11:09 - 11:12Mogli bismo obrađivati i više zemljišta,
ali problem je u tome -
11:12 - 11:14što je ostatak zemljišta
u osetljivim područjima. -
11:14 - 11:17Ona imaju bogat biodiverzitet,
mnogo ugljenika, -
11:17 - 11:19stvari koje želimo da zaštitimo.
-
11:19 - 11:22Mogli bismo da proizvodimo više hrane
uvećanjem obradivog zemljišta, -
11:22 - 11:23ali bolje je da to ne radimo,
-
11:23 - 11:26jer je sa aspekta ekologije
to veoma opasno. -
11:26 - 11:30Umesto toga, mogli bismo
da zamrznemo uticaj poljoprivrede -
11:30 - 11:33i da bolje obrađujemo postojeće zemljište.
-
11:33 - 11:36Ovde pokušavamo
da naglasimo mesta u svetu, -
11:36 - 11:38gde bismo mogli povećati prinose,
-
11:38 - 11:40a da ne štetimo okolini.
-
11:40 - 11:42Zelena područja pokazuju polja kukuruza,
-
11:42 - 11:44navodimo kukuruz kao primer,
-
11:44 - 11:48gde su prinosi zaista visoki,
verovatno maksimalni -
11:48 - 11:50za tu klimu i tlo,
-
11:50 - 11:52a braon i žuta područja su mesta
-
11:52 - 11:55gde su prinosi samo 20 ili 30 posto
-
11:55 - 11:56od onoga što bi trebalo da dobijemo.
-
11:56 - 11:59Ovo se dešava najviše u Africi,
čak i u Latinskoj Americi, -
11:59 - 12:03ali zanimljivo je da u Istočnoj Evropi,
gde se nalazio Sovjetski savez -
12:03 - 12:04i gde su bile zemlje Istočnog bloka,
-
12:04 - 12:06poljoprivreda još uvek nije uređena.
-
12:06 - 12:08Potrebna je hrana i voda.
-
12:08 - 12:10Može biti organska ili konvencionalna
-
12:10 - 12:13ili neka mešavina i jednog i drugog.
-
12:13 - 12:14Biljkama je potrebna voda i hrana.
-
12:14 - 12:18Postoje šanse da uspemo u ovome.
-
12:18 - 12:20Moramo to uraditi tako da vodimo računa
-
12:20 - 12:23i zadovoljimo potrebe za bezbednošću
hrane u budućnosti -
12:23 - 12:26i bezbednosti okoline u budućnosti.
-
12:26 - 12:29Moramo otkriti kako doći do kompromisa
-
12:29 - 12:33između veće proizvodnje hrane
i bezbedne delatnosti po okolinu. -
12:33 - 12:35Sada je to vrsta plana sve-ili-ništa.
-
12:35 - 12:37Možemo proizvoditi hranu
u ovim okolnostima - -
12:37 - 12:38ovo su polja soje,
-
12:38 - 12:42i ovaj dijagram pokazuje
da proizvodimo mnogo hrane, -
12:42 - 12:45ali nemamo mnogo čiste vode,
ne skladištimo ugljenik, -
12:45 - 12:47nemamo razgranat biodiverzitet.
-
12:47 - 12:49U prvom planu imamo ovo preriju,
-
12:49 - 12:52koja je divna sa tačke gledišta okoline,
ali tu ništa nije jestivo. -
12:52 - 12:54Šta može ovde da se jede?
-
12:54 - 12:57Moramo smisliti način kako da spojimo ovo
-
12:57 - 13:01u jednu novu vrstu poljoprivrede
koja sve spaja. -
13:01 - 13:03Kada o ovome pričam,
ljudi mi često govore: -
13:03 - 13:07"Zar odgovor nije _____?"
- organska hrana, lokalna hrana, -
13:07 - 13:11GMO, nove trgovačke subvencije,
novi računi za farme - -
13:11 - 13:14imamo mnogo dobrih ideja ovde,
-
13:14 - 13:17ali nijedna nije pravi pogodak.
-
13:17 - 13:20Više liči na sačmu.
-
13:20 - 13:21A ja volim pravi pogodak.
-
13:21 - 13:24Sastavite ih
i dobijate nešto zaista moćno, -
13:24 - 13:27ali potrebno je da ih spojimo.
-
13:27 - 13:30Ono što moramo uraditi je to
da otkrijemo novu vrstu poljoprivrede, -
13:30 - 13:33mešavinu najboljih ideja
-
13:33 - 13:35komercijalne poljoprivrede
i zelene revolucije -
13:35 - 13:39sa najboljim idejama
o organskoj proizvodnji i lokalnoj hrani -
13:39 - 13:42i sa najboljim idejama
o zaštiti životne sredine; -
13:42 - 13:46da se ne sukobljavaju jedna sa drugom,
nego da sarađuju; -
13:46 - 13:48da bismo stvorili novu
vrstu poljoprivrede; -
13:48 - 13:52nešto, što ja zovem "zemljokulturom",
odnosno proizvodnjom za celu planetu. -
13:52 - 13:55Pošto je ovo dogovaranje zaista teško
-
13:55 - 13:58i ozbiljno smo se trudili
da damo ove ključne tačke ljudima, -
13:58 - 14:00da smanjimo polemiku,
-
14:00 - 14:01a povećamo saradnju.
-
14:01 - 14:04Želim da vam pokažem kratak video
koji pokazuje naše napore -
14:04 - 14:08da približimo obe strane u jedan razgovor.
-
14:08 - 14:10Dozvolite da vam to prikažem.
-
14:10 - 14:13(Muzika)
-
14:13 - 14:16[Institut za zaštitu okoline,
Univerzitet u Minesoti: -
14:16 - 14:17Podstaknut za otkrivanjem]
-
14:17 - 14:19(Muzika)
-
14:19 - 14:22[Svetsko stanovništvo uvećava se
-
14:22 - 14:24svake godine za 75 miliona ljudi.
-
14:24 - 14:26To je skoro veličina Nemačke.
-
14:26 - 14:29Danas smo se približili broju
od 7 milijardi ljudi. -
14:29 - 14:31Ovim tempom, do 2040. godine
biće 9 milijardi ljudi. -
14:31 - 14:33Svima nam je potrebna hrana.
-
14:33 - 14:34Ali kako?
-
14:34 - 14:37Kako ćemo hraniti svet,
a da ne uništimo planetu? -
14:37 - 14:41Već znamo da je klimatska promena
veliki problem. -
14:41 - 14:42Ali nije jedini.
-
14:42 - 14:45Moramo se suočiti
sa "drugom neprijatnom istinom". -
14:45 - 14:47Sa svetskom krizom poljoprivrede.
-
14:47 - 14:51Porast stanovništva + potrošnja mesa
-
14:51 - 14:53+ potrošnja mleka + cena energije
+ proizvodnja bioenergije -
14:53 - 14:55= pritisak na prirodne resurse.
-
14:55 - 14:58Više od 40 posto obradive zemlje
je nestalo zbog poljoprivrede. -
14:58 - 15:00Njive u svetu pokrivaju 16 miliona km².
-
15:00 - 15:02To je skoro veličina Južne Amerike.
-
15:02 - 15:04Pašnjaci pokrivaju 30 miliona km².
-
15:04 - 15:06To je veličina Afrike.
-
15:06 - 15:09Poljoprivreda koristi 60 puta
više zemljišta -
15:09 - 15:12od gradskih i prigradskih
područja zajedno. -
15:12 - 15:14Zalivanje je najveći potrošač vode
na planeti. -
15:14 - 15:19Svake godine koristimo 2800 km³
vode za zalivanje useva. -
15:19 - 15:23To je dovoljno da se napuni 7.305 zgrada
Empire State svakog dana. -
15:23 - 15:26Danas mnoge velike reke
imaju smanjen protok. -
15:26 - 15:28Neke se skroz isuše.
-
15:28 - 15:32Pogledajte Aralsko jezero,
pretvorilo se u pustinju. -
15:32 - 15:35Reka Kolorado se više ne uliva u okean.
-
15:35 - 15:39Đubriva su više nego udvostručila
količinu fosfora i azota u okolini. -
15:39 - 15:41A posledica toga?
-
15:41 - 15:42Zagađenje vode širom sveta
-
15:42 - 15:45i masovna degradacija jezera i reka.
-
15:45 - 15:49Začudo, poljoprivreda najviše
doprinosi klimatskoj promeni. -
15:49 - 15:51Ona stvara 30% emisije
gasova staklene bašte. -
15:51 - 15:54To je više od emisije celokupne
električne energije i industrije -
15:54 - 15:57ili od emisije svih aviona,
vozova i automobila na svetu. -
15:57 - 16:00Većina poljoprivrednih emisija
dolazi od krčenja tropskih šuma, -
16:00 - 16:03metana životinjskog porekla
i sa pirinčanih polja -
16:03 - 16:05i od azot oksida
zbog preterane upotrebe đubriva. -
16:05 - 16:07Ništa ne transformiše svet
više od poljoprivrede. -
16:07 - 16:10I ništa od ovoga nije sudbonosnije
za naš opstanak. -
16:10 - 16:11Evo dileme...
-
16:11 - 16:15pošto se svet uvećava
za nekoliko milijardi ljudi, -
16:15 - 16:20moraćemo udvostručiti ili čak utrostručiti
svetsku poljoprivrednu proizvodnju. -
16:20 - 16:21Kuda da idemo odavde?
-
16:21 - 16:24Potreban nam je opširniji razgovor,
međunarodni dijalog. -
16:24 - 16:27Moramo investirati u prava rešenja:
podsticaje za farmere, -
16:27 - 16:28preciznu poljoprivredu,
-
16:28 - 16:31stvaranje novih vrsta useva,
navodnjavanje kap po kap, -
16:31 - 16:34recikliranje otpadne vode,
bolju praksu oranja, pametniju ishranu. -
16:34 - 16:36Potrebno je da se svi okupe.
-
16:36 - 16:38Zagovornici komercijalne poljoprivrede,
-
16:38 - 16:39očuvanja životne okoline
-
16:39 - 16:41i organske proizvodnje...
-
16:41 - 16:43svi moraju raditi zajedno.
-
16:43 - 16:44Nema prostog rešenja.
-
16:44 - 16:46Potrebna nam je saradnja,
-
16:46 - 16:47mašta,
-
16:47 - 16:49odlučnost,
-
16:49 - 16:52jer ne smemo pogrešiti.
-
16:52 - 16:55Kako ćemo hraniti svet,
a da ga ne uništimo?] -
16:55 - 16:58Suočavamo se sa jednim
od najvećih izazova -
16:58 - 17:00u ljudskoj istoriji danas:
-
17:00 - 17:03to je ishrana devet milijardi ljudi,
-
17:03 - 17:07a da to bude održivo,
ravnopravno i pravedno, -
17:07 - 17:09a istovremeno i da zaštitimo
našu planetu za ovu, -
17:09 - 17:11a i sledeće generacije.
-
17:11 - 17:13Ovo će biti jedna od najtežih stvari
-
17:13 - 17:15koju smo ikada uradili u ljudskoj istoriji
-
17:15 - 17:18i moramo ovo apsolutno tačno uraditi
-
17:18 - 17:22i to iz prvog i jedinog pokušaja.
-
17:22 - 17:26Hvala mnogo.
(Aplauz)
- Title:
- Druga neprijatna istina
- Speaker:
- Džonatan Foli (Jonathan Foley)
- Description:
-
Vrtoglava potražnja za hranom znači da je poljoprivreda postala najveći pokretač klimatske promene, gubitka biodiverziteta i uništenja čovekove okoline. Na TEDxTC Džonatan Foli prikazuje zašto moramo bezuslovno da počnemo sa "zemljokulturom" - proizvodnjom hrane za celu planetu. (Snimljeno na TEDxTC.)
- Video Language:
- English
- Team:
- closed TED
- Project:
- TEDTalks
- Duration:
- 17:46
Ivana Korom edited Serbian subtitles for The other inconvenient truth | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for The other inconvenient truth | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for The other inconvenient truth | ||
Ivana Korom approved Serbian subtitles for The other inconvenient truth | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for The other inconvenient truth | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for The other inconvenient truth | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for The other inconvenient truth | ||
Tatjana Jevdjic accepted Serbian subtitles for The other inconvenient truth |