-
Title:
Kako naši mozgovi procesiraju govor? - Gareth Gaskell
-
Description:
Pogledajte cijelu lekciju: https://ed.ted.com/lessons/how-do-our-brains-process-speech-gareth-gaskell
Prosječni dvadesetogodišnjak zna između 27 000 i 52 000 različitih riječi. Izgovorene naglas, većina tih riječi traje kraće od sekunde. Sa svakom riječju, mozak mora donijeti brzu odluku: koja od tisuća opcija odgovara signalu? I u oko 98 % slučajeva, mozak odabere točnu riječ. Kako je to moguće? Gareth Gaskell objašnjava složenost razumijevanja govora.
Lekcija Garetha Gaskella, režirao Art Shot.
-
Speaker:
Gareth Gaskell
-
Prosječni dvadesetogodišnjak zna
između 27 000 i 52 000 različitih riječi.
-
Do 60. godine, taj broj u prosjeku
iznosi između 35 000 i 56 000.
-
Izgovorene naglas, većina
ovih riječi traje kraće od sekunde.
-
Tako sa svakom riječju
mozak mora donijeti brzu odluku:
-
koja od tih tisuća mogućnosti
odgovara signalu?
-
Oko 98 % vremena mozak odabere točnu riječ.
-
-
Razumijevanje govora drugačije je
od razumijevanja čitanja,
-
ali je slično razumijevanju
znakovnog jezika -
-
iako je prepoznavanje izgovorenih riječi
proučavano više nego znakovni jezik.
-
Ključ naše sposobnosti
razumijevanja govora
-
jest uloga mozga kao paralelnog procesora,
-
što znači da može izvoditi
različite stvari istovremeno.
-
Većina teorija pretpostavlja
da je svaka riječ koju znamo
-
reprezentirana odvojenom procesnom
jedinicom koja ima samo jedan zadatak:
-
procijeniti vjerojatnost dolaznog govora
koji odgovara toj određenoj riječi.
-
U kontekstu našeg mozga,
procesna jedinica koja reprezentira riječ
¶
-
jest poput obrasca aktivnosti
okidanja u skupini neurona
-
u korteksu mozga.
-
Kada čujemo početak riječi,
-
nekoliko tisuća takvih jedinica
mogu postati aktivne,
-
jer sa samo početkom riječi
-
postoji mnoštvo mogućih spojeva.
-
Onda, kako se riječ nastavlja,
sve više jedinica prepoznaje
-
kako neki ključan dio informacije
nedostaje te gube aktivnost.
-
Moguće i da prije završetka riječi
-
samo jedan obrazac okidanja ostane
aktivan, koji odgovara jednoj riječi.
-
To se zove "točka prepoznavanja".
-
U procesu pridruživanja jednoj riječi,
-
aktivne jedinice suzbijaju
aktivnost drugih,
-
štedeći vrijedne milisekunde.
-
Većina ljudi može razumjeti
do 8 slogova u sekundi.
-
Ipak, nije cilj samo prepoznati riječ,
¶
-
nego također pristupiti
njenom pohranjenom značenju.
-
Mozak istovremeno pristupa
mnogim mogućim značenjima,
-
prije nego što je riječ
u potpunosti identificirana.
-
Ovo znamo iz istraživanja koje pokazuje
kako čak i kad čuju samo djelić riječi -
-
poput "kap" -
-
slušatelji počinju registrirati
više mogućih značenja,
-
poput kapetan ili kapital,
prije nego što se cijela riječ pojavi.
-
To sugerira kako svaki put
kad čujemo riječ,
¶
-
dolazi do kratke eksplozije
značenja u našim umovima,
-
i do točke prepoznavanja
mozak se odluči za jedno značenje.
-
Proces prepoznavanja kreće se brže
-
s rečenicom koja nam daje kontekst
nego u slučajnom nizu riječi.
-
Kontekst također pomaže usmjeriti
nas prema namijenjenom značenju riječi
-
s višestrukim interpretacijama,
poput "luk" ili "grad"
-
ili u slučaju homofona,
poput "no" i "know" [eng].
-
Za multilingvalne ljude,
jezik koji slušaju je još jedan znak
-
koji pomaže da se eliminiraju riječi
koje ne odgovaraju kontekstu jezika.
-
Dakle, što je s dodavanjem
potpuno novih riječi ovom sustavu?
¶
-
Čak i kao odrasli, možemo se susresti
s novom riječju svakih nekoliko dana.
-
Ali ako je svaka riječ reprezentirana
kao fino ugođen obrazac aktivnosti
-
raspodijeljen preko mnoštva neurona,
-
kako spriječiti da nove riječi
ne zauzmu mjesta starih?
-
Smatramo da se,
kako bi se izbjegao ovaj problem,
-
nove riječi prvotno pohranjuju
u dio mozga zvan hipokampus,
-
daleko od glavnog skladišta
riječi u korteksu,
-
tako da ne dijele neurone
s ostalim riječima.
-
Onda, tijekom više prespavanih noći,
¶
-
nove se riječi postupno
prebacuju i prepliću sa starima.
-
Istraživači smatraju kako
ovaj postupni proces akvizicije
-
pomaže izbjeći ometanje postojećih riječi.
-
-
nesvjesna aktivnost stvara eksplozije
značenja dok mi razgovaramo.
-
Noću, mi odmaramo, ali naši mozgovi
su zauzeti integriranjem novog znanja
-
u mrežu riječi.
-
Kada se probudimo, ovaj proces
osigurava da budemo spremni
-
za promjenjivi svijet jezika.