(h) TROM - 1.1 Znanost

http://tromsite.com - Full documentary, very well organized (download, youtube stream, subtitles, credits, share, get involved, and many more)

Documentary´s description :
-------------------------------------------------------------------------
TROM (The Reality of Me) represents the biggest documentary ever created, it is also the only one that tries to analyse everything : from science to the monetary system as well as real solutions to improve everyone's life.

A new and ´real´ way to see the world.

"Before the Big-Bang, till present, and beyond."
-------------------------------------------------------------------------

Čuješ li me?

Da,

mislim da me sad možeš čuti,

ali me ne vidiš.

To je zato što imaš uši.

Ako zatvoriš oči i posegneš za ekranom,

znat ćeš da je tu.

Osjećaš ga pomoću kože.

Ako ti ne bi dozvolili da ga dotakneš,

mogao bi ga bar pomirisati,

i nakon mirisa vruće plastike,

shvatio bi da tvoj monitor mora biti tu.

Srećom, imaš nos.

Ali, što kad bi ga okusio?

Pa, to bi bilo teže,

ali vremenom bi osjetio plastiku,

jer imaš jezik.

Razumiješ svijet oko sebe,

mislim sve što se nalazi oko tebe,

pomoću tih pet osjetila.

Ako imaš uši,

čuješ.

Ako imaš oči,

možeš vidjeti.

Pomoću kože,

možeš osjetiti.

Jezik će ti pomoći okusiti,

a ako imaš nos, možeš mirisati.

Oči, uši, jezik i koža su "alat",

s kojim si rođen.

Alat koji ti pomaže shvatiti svijet oko tebe.

Ali, kako si znao to sve?

Samo zato jer si primjetio?

I, kako smo ih podijelili u pet osjetila?

[ ZNANOST ]

Odgovor je ZNANOST!

Jer je svijet tako kompliciran,

koristimo znanost da bi otkrili i definirali.

Ali što je znanost?

Istraživanje i proučavanje prirode,

pomoću opažanja i razumijevanja

skupine znanja

dobivenih istraživanjem.

U osnovi, skupina testova, brojeva i slova

koji, zajedno definiraju.

Ali kako?

Većina ljudi prepoznaje oznake kao vrijednosti

a najbolje poznate grupe su brojke i slova.

One su izumi koji nam pomažu

razumjeti okolinu.

Da bi bolje shvatili kako su ovi znakovi

nastali,

pogledajmo kratku povijest matematike:

Ljudska bića su od najranijeg početka,

tražili rješenja za osnovne probleme.

Gradeći domove, mjereći prostor,

prateći godišnja doba i brojeći predmete.

Preko 30.000 godina prije,

rani ljudi paleolitskog doba

su pratili godišnja doba koja prolaze

i promjene u vremenu zbog sadnje.

Da bi prikazali prolaznost vremena,

uklesali bi zareze na zidove pećina,

ili bi urezali zareze na kosti, drvo ili kamen.

Svaki zarez bi predstavljao jedan.

Ali ovaj sustav bi postao nespretan

kad se radilo o većim količinama,

pa su vremenom kreirali simbole

koji su predstavljali grupe objekata.

Nađene su sumerske glinene pločice,

koje datiraju iz 4.milenija pK.

Mali glineni stup je korišten za 1,

glinena kugla je korištena za 10

a veliki stožac za 60.

Zapisi iz otprilike 3.300 pK pokazuju

da su babilonci pisali iznose

na glinene pločice pomoću trske.

Koristili su oblik čavla za 1,

i V sa strane za 10,

kombinirajući ove simbole za druge brojeve.

Na primjer,

babilonci su broj 19 pisali kao:

Drevni egipćani su koristili objekte

iz svakodnevnog života kao simbole.

Prut je predstvaljao 1, kravlja glava 10,

namotano uže 100,

cvijet lotusa je pretstavljaju 1000 itd.

19 su pisali kao kravlja glava i 9 prutova.

Rani rimljani su osmislili sustav brojki

koji i danas vidimo.

Zajedno s ostalim simbolima

koristili su X za 10 i I za 1,

sve do srednjeg doba

rimljani su stavljali I desno od X

za 11 i lijevo za 9.

Tako su 19 pisali kao XIX

Svi ovi kreativni sustavi brojki

pokazuju gupe predmeta kao i individualne predmete.

Neki od najstarijih ljudskih brojevnih sustava

se oslanjaju na prste ruku i nogu.

Temeljili su se na jedinicama, peticama, deseticama i dvadeseticama.

Zulu izraz za 6 znači

uzeti palac desne ruke

podrazumijevajući da su svi prsti lijeve ruke

već dodani i da je trebalo dodati šesti.

Drugi sustavi su se razvili iz trgovine.

Yoruba u Nigeriji,

su koristili školjke kao valutu

i razvili su zadivljujuće kompleksan sustav brojeva.

Temeljio se na dvadeseticama,

i na operacijama množenja,

oduzimanja i zbrajanja.

Na primjer:

na 45 su mislili kao na 3x20 minus 10 minus 5.

Korišteni su čvorovi vezani na konopima

za zapisivanje količina u mnogim kulturama.

Kao perzijanci npr.

Inke su koristili profinjeniju verziju

zvanu "quipu":

deblji konop držan horizontalno

s kojeg su visili konopčići s čvorovima.

Vrsta čvorova koji su koristili inke,

zajedno s dužinom i bojom konopa,

predstavljali su jedinice, desetice i stotine.

U današnjem svijetu skoro svaka industrijska kultura

koristi brojeve od 0 do 9.

Ovi simboli nisu izumljeni do

trećeg stoljeća pK u Indiji

a i trebalo je još 800 godina

da bi ideja nule s decimalama bila osmišljena.

Ova velika ideja

je dramatično promijenila lice matematike.

Mi ljudi smo oduvijek dijelili jedni s drugima,

kad su rane kulture dijelile hranu i vodu

ili kad su htjeli podijelitii zemlju,

na pošten i jednak način,

postepeno su se javili razlomci,

kao simboli za ove situacije poštene diobe.

Drevni egipćani su koristili jedinice za razlomke,

razlomke u kojima je brojnik 1,

kao 1/2, 1/3 i 1/5,

i onda su dodavali polovice ovih razlomaka.

Kad bi htjeli podijeliti 3 štruce kruha,

u peteročlanoj obitelji,

prvo bi podijelili prvu i drugu štrucu

na trećine,

a onda bi treću podijelili na petine,

konačno bi trećinu viška

od druge štruce podijelili na petine.

Pisali bi ovo kao 1/3, 1/5, 1/15

Danas bi ovakvo dijeljenje iskazali

razlomkom: 3/5

3/5 štruce za svakog člana,

ili 3 štruce podijeljene na 5.

Sumerani i rani babilonci

su izumili sustav brojeva razlomaka

temeljenih na 60, koji koristimo i 4.000 godina kasnije.

Naši dani imaju sate od 60 minuta,

a minute 60 sekundi,

a naši krugovi sadrže 360 stupnjeva.

Kineska društva su koristila računaljke,

sa sustavom temeljenom na deseticama, iako nisu imali nulu.

Raniji oblik decimalnih razlomaka,

su proizašli iz računaljki,

na primjer:

3/5 bi na računaljki bilo 6 od 10.

Kinezi su brojnik ljupko nazvali "sin",

a nazivnik "majka".

Tek u 12.stoljeću

uobičajeni razlomci

sa oznakama koje koristimo danas,

su izumljeni.

Čak ni tad nisu imali širu primjenu,

sve do perioda renesanse, do prije 500 godina.

Kroz povijest svaka kultura na svijetu

je kreirala inovativan način računanja.

Da bi riješili problem, npr. 12x15,

rani ruski seljaci

su koristili sustav duplanja i dijeljenja.

Kad bi polovica nekog broja bila razlomak,

zaokružili bi rezultat

i dodali bi faktore

povezane s množiteljem.

Drevni egipćani su se oslanjali na proceduru duplanja

dok ne bi umnožili dovoljno grupa..

onda bi dodali te grupe da bi našli rezultat.

Diljem Europe i Azije, tijekom srednjeg vijeka,

računaljka je bila kalkulator vremena.

Ali samo su je neki znali koristiti,

najčešće bogati trgovci i bankari.

Jednostavno pomjerajući zrno a svako je imalo vrijednost,

računaljka je bila vrlo efikasan kalkulator.

I tad je, veliki arapski matematičar al-Khwarizmi

predstavio hindu-arapski sustav brojki od 0 do 9,

sjevernoj Americi i Europi,

i tako osmislio nove postupke računanja.

Ovakvi algoritmi su mogli biti zapisani na papir.

Kroz stoljeća učenja algoritmi

su postali simbol edukacije

dok su studenti učili računati

duge kolone brojeva,

posuđivati i prenositi,

i raditi duga dijeljenja efikasno i pouzdano.

Sad su već mogli čuvati zapise ovih procedura

i provjeravati rezultate.

Danas se kompleksni izračuni

rade s ručnim kalkulatorima.

Ovo znači da studenti trebaju sposobnost

provjere prihvatljivosti rezultata

i trebaju imati bogat repertoar

umnih matematičkih procedura da to naprave.

Puno jednostavniji izračun npr 12x15

može biti umno riješen koristeći više strategija.

Dok putujemo kroz bogatu

i uzbudljivu povijest matematike

možemo vidjeti kako ideje i kreacije

izrastaju iz jednostavne ljudske potrebe

da se riješe problemi iz svakodnevnice.

Kroz vrijeme, matetamtička istraživanja

muškaraca i žena diljem svijeta,

su nam dala fascinantne leće

koje su nam pomogle da matematički gledamo

i svijetu damo smisao.

Znanost je skupina činjenica

do kojih se došlo definirajući promatrano

i testirajući da bi otkrili.

Matematika, kemija i fizika predstavljaju fiksne

jezike koji nisu podložni interpretaciji.

Jezike koje koristimo da opišemo ono što promatramo

i da testiramo da bi dokazali.

Pomislite na DNA,

stanice, galaksije,

voće,

laptope,

klima uređaje,

pomislite na automobile,

hranu,

kuće,

faunu,

floru,..

pomislite na atome,

dijelove tijela,

klimu,

ili na odjeću koju nosite ..

I shvatite da je sve definirano,

ili stvoreno

pomoću znanosti.

Da bi razumjeli koncept znanosti,

trebali biste znati što je znanstvena teorija:

Znanstvena teorija

obuhvaća skup koncepata,

uključujući dijelove promatrajućeg fenomena,

izraženog kao kvantificirane karakteristike,

zajedno s pravilima (nazvanim znanstveni zakoni)

koji izražavaju vezu

između opažanja takvog koncepta.

Znanstvena teorija je konstruirana da odgovara

dostupnim empirijskim podacima o takvim opažanjima,

i postavljena je kao princip ili grupa principa

koji objašnjavaju takav fenomen.

Znanstvena teorija je potpuno drugačija

od bilo koje druge teorije,

to je najvjerovatnija varijanta

koja je rezultat najnovijih istraživanja.

Znanost je najbolji alat ikad izumljen

za razumijevanje funkcioniranja svijeta.

Znanost je vrlo ljudski način znanja.

Mi smo uvijek na granici poznatog.

Znanost je poduzetnost u kojoj se surađuje

Sjećamo se onih koji su nam pripremili put,

gledajući naprijed.

Ako ste znanstveno pismeni

svijet vam izgleda potpuno drugačije,

i to razumijevanje vas osnažuje.

Postoji istinita poezija o stvarnom svijetu.

Znanost je poezija o stvarnosti.

Možemo biti znastvenici, i s njom,

možemo poboljšati naše živote.

Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.

Znanost je poezija o stvarnosti.

Priča o ljudima je priča o idejama,

koje osvjetljavaju mračne kuteve.

Znanstvenici vole tajne, vole ne znati,

ne bojim se neznanja,

mislim da je tako puno zanimljivije.

Postoji velika univerzalna stvarnost

koje smo svi dio.

Što istražujemo dublje u svemir

to su otkrića izvanrednija.

Potraga za istinom,

je priča ispunjena uvidima.

Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.

Znanost je poezija o stvarnosti.

Možemo biti znanstvenici, i sa znanošću

možemo poboljšati naše živote.

Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.

Znanost je poezija o stvarnosti.

Priča o ljudima je priča o idejama

koje osvjetljavaju mračne kutove.

Iz naše usamljene točke u svemiru,

uz moć razmišljanja

pogledali smo unatrag na kratak trenutak

nakon postanka svemira.

Mislim da znanost

mijenja način na koji tvoj um funkcionira,

da razmišljaš malo dublje o stvarima.

Znanost zamijeni osobne predrasude

čvrsto dokazanim činjenicama.

Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.

Znanost je poezija stvarnosti.

Možemo biti znanstvenici, i s njom

možemo unaprijediti naše živote.

[ Znanost je predivan alat za razumijevanje

svijeta koji nas okružuje ]

[ Zamisli ga kao povećalo

kroz koje možeš vidjeti

stvarnost koja te okružuje ]