YouTube

Got a YouTube account?

Νέο: ενεργοποιείστε μεταφράσεις και λεζάντες που δημιουργήθηκαν από θεατές στο κανάλι σας στο YouTube!

Croatian υπότιτλους

← (h) TROM - 1.1 Znanost

Πάρτε τον Κωδικό ενσωμάτωσης
31 Γλώσσες

Showing Revision 6 created 01/23/2015 by tinapapilio.

  1. Čuješ li me?
  2. Da,
  3. mislim da me sad možeš čuti,
  4. ali me ne vidiš.
  5. To je zato što imaš uši.
  6. Ako zatvoriš oči i posegneš za ekranom,
  7. znat ćeš da je tu.
  8. Osjećaš ga pomoću kože.
  9. Ako ti ne bi dozvolili da ga dotakneš,
  10. mogao bi ga bar pomirisati,
  11. i nakon mirisa vruće plastike,
  12. shvatio bi da tvoj monitor mora biti tu.
  13. Srećom, imaš nos.
  14. Ali, što kad bi ga okusio?
  15. Pa, to bi bilo teže,
  16. ali vremenom bi osjetio plastiku,
  17. jer imaš jezik.
  18. Razumiješ svijet oko sebe,
  19. mislim sve što se nalazi oko tebe,
  20. pomoću tih pet osjetila.
  21. Ako imaš uši,
  22. čuješ.
  23. Ako imaš oči,
  24. možeš vidjeti.
  25. Pomoću kože,
  26. možeš osjetiti.
  27. Jezik će ti pomoći okusiti,
  28. a ako imaš nos, možeš mirisati.
  29. Oči, uši, jezik i koža su "alat",
  30. s kojim si rođen.
  31. Alat koji ti pomaže shvatiti svijet oko tebe.
  32. Ali, kako si znao to sve?
  33. Samo zato jer si primjetio?
  34. I, kako smo ih podijelili u pet osjetila?
  35. [ ZNANOST ]
  36. Odgovor je ZNANOST!
  37. Jer je svijet tako kompliciran,
  38. koristimo znanost da bi otkrili i definirali.
  39. Ali što je znanost?
  40. Istraživanje i proučavanje prirode,
  41. pomoću opažanja i razumijevanja
  42. skupine znanja
  43. dobivenih istraživanjem.
  44. U osnovi, skupina testova, brojeva i slova
  45. koji, zajedno definiraju.
  46. Ali kako?
  47. Većina ljudi prepoznaje oznake kao vrijednosti
  48. a najbolje poznate grupe su brojke i slova.
  49. One su izumi koji nam pomažu
  50. razumjeti okolinu.
  51. Da bi bolje shvatili kako su ovi znakovi
  52. nastali,
  53. pogledajmo kratku povijest matematike:
  54. Ljudska bića su od najranijeg početka,
  55. tražili rješenja za osnovne probleme.
  56. Gradeći domove, mjereći prostor,
  57. prateći godišnja doba i brojeći predmete.
  58. Preko 30.000 godina prije,
  59. rani ljudi paleolitskog doba
  60. su pratili godišnja doba koja prolaze
  61. i promjene u vremenu zbog sadnje.
  62. Da bi prikazali prolaznost vremena,
  63. uklesali bi zareze na zidove pećina,
  64. ili bi urezali zareze na kosti, drvo ili kamen.
  65. Svaki zarez bi predstavljao jedan.
  66. Ali ovaj sustav bi postao nespretan
  67. kad se radilo o većim količinama,
  68. pa su vremenom kreirali simbole
  69. koji su predstavljali grupe objekata.
  70. Nađene su sumerske glinene pločice,
  71. koje datiraju iz 4.milenija pK.
  72. Mali glineni stup je korišten za 1,
  73. glinena kugla je korištena za 10
  74. a veliki stožac za 60.
  75. Zapisi iz otprilike 3.300 pK pokazuju
  76. da su babilonci pisali iznose
  77. na glinene pločice pomoću trske.
  78. Koristili su oblik čavla za 1,
  79. i V sa strane za 10,
  80. kombinirajući ove simbole za druge brojeve.
  81. Na primjer,
  82. babilonci su broj 19 pisali kao:
  83. Drevni egipćani su koristili objekte
  84. iz svakodnevnog života kao simbole.
  85. Prut je predstvaljao 1, kravlja glava 10,
  86. namotano uže 100,
  87. cvijet lotusa je pretstavljaju 1000 itd.
  88. 19 su pisali kao kravlja glava i 9 prutova.
  89. Rani rimljani su osmislili sustav brojki
  90. koji i danas vidimo.
  91. Zajedno s ostalim simbolima
  92. koristili su X za 10 i I za 1,
  93. sve do srednjeg doba
  94. rimljani su stavljali I desno od X
  95. za 11 i lijevo za 9.
  96. Tako su 19 pisali kao XIX
  97. Svi ovi kreativni sustavi brojki
  98. pokazuju gupe predmeta kao i individualne predmete.
  99. Neki od najstarijih ljudskih brojevnih sustava
  100. se oslanjaju na prste ruku i nogu.
  101. Temeljili su se na jedinicama, peticama, deseticama i dvadeseticama.
  102. Zulu izraz za 6 znači
  103. uzeti palac desne ruke
  104. podrazumijevajući da su svi prsti lijeve ruke
  105. već dodani i da je trebalo dodati šesti.
  106. Drugi sustavi su se razvili iz trgovine.
  107. Yoruba u Nigeriji,
  108. su koristili školjke kao valutu
  109. i razvili su zadivljujuće kompleksan sustav brojeva.
  110. Temeljio se na dvadeseticama,
  111. i na operacijama množenja,
  112. oduzimanja i zbrajanja.
  113. Na primjer:
  114. na 45 su mislili kao na 3x20 minus 10 minus 5.
  115. Korišteni su čvorovi vezani na konopima
  116. za zapisivanje količina u mnogim kulturama.
  117. Kao perzijanci npr.
  118. Inke su koristili profinjeniju verziju
  119. zvanu "quipu":
  120. deblji konop držan horizontalno
  121. s kojeg su visili konopčići s čvorovima.
  122. Vrsta čvorova koji su koristili inke,
  123. zajedno s dužinom i bojom konopa,
  124. predstavljali su jedinice, desetice i stotine.
  125. U današnjem svijetu skoro svaka industrijska kultura
  126. koristi brojeve od 0 do 9.
  127. Ovi simboli nisu izumljeni do
  128. trećeg stoljeća pK u Indiji
  129. a i trebalo je još 800 godina
  130. da bi ideja nule s decimalama bila osmišljena.
  131. Ova velika ideja
  132. je dramatično promijenila lice matematike.
  133. Mi ljudi smo oduvijek dijelili jedni s drugima,
  134. kad su rane kulture dijelile hranu i vodu
  135. ili kad su htjeli podijelitii zemlju,
  136. na pošten i jednak način,
  137. postepeno su se javili razlomci,
  138. kao simboli za ove situacije poštene diobe.
  139. Drevni egipćani su koristili jedinice za razlomke,
  140. razlomke u kojima je brojnik 1,
  141. kao 1/2, 1/3 i 1/5,
  142. i onda su dodavali polovice ovih razlomaka.
  143. Kad bi htjeli podijeliti 3 štruce kruha,
  144. u peteročlanoj obitelji,
  145. prvo bi podijelili prvu i drugu štrucu
  146. na trećine,
  147. a onda bi treću podijelili na petine,
  148. konačno bi trećinu viška
  149. od druge štruce podijelili na petine.
  150. Pisali bi ovo kao 1/3, 1/5, 1/15
  151. Danas bi ovakvo dijeljenje iskazali
  152. razlomkom: 3/5
  153. 3/5 štruce za svakog člana,
  154. ili 3 štruce podijeljene na 5.
  155. Sumerani i rani babilonci
  156. su izumili sustav brojeva razlomaka
  157. temeljenih na 60, koji koristimo i 4.000 godina kasnije.
  158. Naši dani imaju sate od 60 minuta,
  159. a minute 60 sekundi,
  160. a naši krugovi sadrže 360 stupnjeva.
  161. Kineska društva su koristila računaljke,
  162. sa sustavom temeljenom na deseticama, iako nisu imali nulu.
  163. Raniji oblik decimalnih razlomaka,
  164. su proizašli iz računaljki,
  165. na primjer:
  166. 3/5 bi na računaljki bilo 6 od 10.
  167. Kinezi su brojnik ljupko nazvali "sin",
  168. a nazivnik "majka".
  169. Tek u 12.stoljeću
  170. uobičajeni razlomci
  171. sa oznakama koje koristimo danas,
  172. su izumljeni.
  173. Čak ni tad nisu imali širu primjenu,
  174. sve do perioda renesanse, do prije 500 godina.
  175. Kroz povijest svaka kultura na svijetu
  176. je kreirala inovativan način računanja.
  177. Da bi riješili problem, npr. 12x15,
  178. rani ruski seljaci
  179. su koristili sustav duplanja i dijeljenja.
  180. Kad bi polovica nekog broja bila razlomak,
  181. zaokružili bi rezultat
  182. i dodali bi faktore
  183. povezane s množiteljem.
  184. Drevni egipćani su se oslanjali na proceduru duplanja
  185. dok ne bi umnožili dovoljno grupa..
  186. onda bi dodali te grupe da bi našli rezultat.
  187. Diljem Europe i Azije, tijekom srednjeg vijeka,
  188. računaljka je bila kalkulator vremena.
  189. Ali samo su je neki znali koristiti,
  190. najčešće bogati trgovci i bankari.
  191. Jednostavno pomjerajući zrno a svako je imalo vrijednost,
  192. računaljka je bila vrlo efikasan kalkulator.
  193. I tad je, veliki arapski matematičar al-Khwarizmi
  194. predstavio hindu-arapski sustav brojki od 0 do 9,
  195. sjevernoj Americi i Europi,
  196. i tako osmislio nove postupke računanja.
  197. Ovakvi algoritmi su mogli biti zapisani na papir.
  198. Kroz stoljeća učenja algoritmi
  199. su postali simbol edukacije
  200. dok su studenti učili računati
  201. duge kolone brojeva,
  202. posuđivati i prenositi,
  203. i raditi duga dijeljenja efikasno i pouzdano.
  204. Sad su već mogli čuvati zapise ovih procedura
  205. i provjeravati rezultate.
  206. Danas se kompleksni izračuni
  207. rade s ručnim kalkulatorima.
  208. Ovo znači da studenti trebaju sposobnost
  209. provjere prihvatljivosti rezultata
  210. i trebaju imati bogat repertoar
  211. umnih matematičkih procedura da to naprave.
  212. Puno jednostavniji izračun npr 12x15
  213. može biti umno riješen koristeći više strategija.
  214. Dok putujemo kroz bogatu
  215. i uzbudljivu povijest matematike
  216. možemo vidjeti kako ideje i kreacije
  217. izrastaju iz jednostavne ljudske potrebe
  218. da se riješe problemi iz svakodnevnice.
  219. Kroz vrijeme, matetamtička istraživanja
  220. muškaraca i žena diljem svijeta,
  221. su nam dala fascinantne leće
  222. koje su nam pomogle da matematički gledamo
  223. i svijetu damo smisao.
  224. Znanost je skupina činjenica
  225. do kojih se došlo definirajući promatrano
  226. i testirajući da bi otkrili.
  227. Matematika, kemija i fizika predstavljaju fiksne
  228. jezike koji nisu podložni interpretaciji.
  229. Jezike koje koristimo da opišemo ono što promatramo
  230. i da testiramo da bi dokazali.
  231. Pomislite na DNA,
  232. stanice, galaksije,
  233. voće,
  234. laptope,
  235. klima uređaje,
  236. pomislite na automobile,
  237. hranu,
  238. kuće,
  239. faunu,
  240. floru,..
  241. pomislite na atome,
  242. dijelove tijela,
  243. klimu,
  244. ili na odjeću koju nosite ..
  245. I shvatite da je sve definirano,
  246. ili stvoreno
  247. pomoću znanosti.
  248. Da bi razumjeli koncept znanosti,
  249. trebali biste znati što je znanstvena teorija:
  250. Znanstvena teorija
  251. obuhvaća skup koncepata,
  252. uključujući dijelove promatrajućeg fenomena,
  253. izraženog kao kvantificirane karakteristike,
  254. zajedno s pravilima (nazvanim znanstveni zakoni)
  255. koji izražavaju vezu
  256. između opažanja takvog koncepta.
  257. Znanstvena teorija je konstruirana da odgovara
  258. dostupnim empirijskim podacima o takvim opažanjima,
  259. i postavljena je kao princip ili grupa principa
  260. koji objašnjavaju takav fenomen.
  261. Znanstvena teorija je potpuno drugačija
  262. od bilo koje druge teorije,
  263. to je najvjerovatnija varijanta
  264. koja je rezultat najnovijih istraživanja.
  265. Znanost je najbolji alat ikad izumljen
  266. za razumijevanje funkcioniranja svijeta.
  267. Znanost je vrlo ljudski način znanja.
  268. Mi smo uvijek na granici poznatog.
  269. Znanost je poduzetnost u kojoj se surađuje
  270. Sjećamo se onih koji su nam pripremili put,
  271. gledajući naprijed.
  272. Ako ste znanstveno pismeni
  273. svijet vam izgleda potpuno drugačije,
  274. i to razumijevanje vas osnažuje.
  275. Postoji istinita poezija o stvarnom svijetu.
  276. Znanost je poezija o stvarnosti.
  277. Možemo biti znastvenici, i s njom,
  278. možemo poboljšati naše živote.
  279. Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.
  280. Znanost je poezija o stvarnosti.
  281. Priča o ljudima je priča o idejama,
  282. koje osvjetljavaju mračne kuteve.
  283. Znanstvenici vole tajne, vole ne znati,
  284. ne bojim se neznanja,
  285. mislim da je tako puno zanimljivije.
  286. Postoji velika univerzalna stvarnost
  287. koje smo svi dio.
  288. Što istražujemo dublje u svemir
  289. to su otkrića izvanrednija.
  290. Potraga za istinom,
  291. je priča ispunjena uvidima.
  292. Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.
  293. Znanost je poezija o stvarnosti.
  294. Možemo biti znanstvenici, i sa znanošću
  295. možemo poboljšati naše živote.
  296. Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.
  297. Znanost je poezija o stvarnosti.
  298. Priča o ljudima je priča o idejama
  299. koje osvjetljavaju mračne kutove.
  300. Iz naše usamljene točke u svemiru,
  301. uz moć razmišljanja
  302. pogledali smo unatrag na kratak trenutak
  303. nakon postanka svemira.
  304. Mislim da znanost
  305. mijenja način na koji tvoj um funkcionira,
  306. da razmišljaš malo dublje o stvarima.
  307. Znanost zamijeni osobne predrasude
  308. čvrsto dokazanim činjenicama.
  309. Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.
  310. Znanost je poezija stvarnosti.
  311. Možemo biti znanstvenici, i s njom
  312. možemo unaprijediti naše živote.
  313. [ Znanost je predivan alat za razumijevanje
  314. svijeta koji nas okružuje ]
  315. [ Zamisli ga kao povećalo
  316. kroz koje možeš vidjeti
  317. stvarnost koja te okružuje ]