Return to Video

(h) TROM - 1.1 Znanost

  • 0:35 - 0:36
    Čuješ li me?
  • 0:37 - 0:38
    Da,
  • 0:38 - 0:39
    mislim da me sad možeš čuti,
  • 0:39 - 0:41
    ali me ne vidiš.
  • 0:41 - 0:43
    To je zato što imaš uši.
  • 0:43 - 0:46
    Ako zatvoriš oči i posegneš za ekranom,
  • 0:47 - 0:48
    znat ćeš da je tu.
  • 0:48 - 0:50
    Osjećaš ga pomoću kože.
  • 0:51 - 0:53
    Ako ti ne bi dozvolili da ga dotakneš,
  • 0:53 - 0:55
    mogao bi ga bar pomirisati,
  • 0:55 - 0:57
    i nakon mirisa vruće plastike,
  • 0:57 - 1:00
    shvatio bi da tvoj monitor mora biti tu.
  • 1:00 - 1:03
    Srećom, imaš nos.
  • 1:03 - 1:06
    Ali, što kad bi ga okusio?
  • 1:06 - 1:08
    Pa, to bi bilo teže,
  • 1:08 - 1:10
    ali vremenom bi osjetio plastiku,
  • 1:10 - 1:12
    jer imaš jezik.
  • 1:13 - 1:15
    Razumiješ svijet oko sebe,
  • 1:15 - 1:17
    mislim sve što se nalazi oko tebe,
  • 1:18 - 1:19
    pomoću tih pet osjetila.
  • 1:19 - 1:21
    Ako imaš uši,
  • 1:21 - 1:22
    čuješ.
  • 1:22 - 1:23
    Ako imaš oči,
  • 1:23 - 1:24
    možeš vidjeti.
  • 1:25 - 1:26
    Pomoću kože,
  • 1:26 - 1:27
    možeš osjetiti.
  • 1:27 - 1:28
    Jezik će ti pomoći okusiti,
  • 1:29 - 1:32
    a ako imaš nos, možeš mirisati.
  • 1:33 - 1:37
    Oči, uši, jezik i koža su "alat",
  • 1:38 - 1:39
    s kojim si rođen.
  • 1:39 - 1:42
    Alat koji ti pomaže shvatiti svijet oko tebe.
  • 1:43 - 1:45
    Ali, kako si znao to sve?
  • 1:46 - 1:48
    Samo zato jer si primjetio?
  • 1:48 - 1:52
    I, kako smo ih podijelili u pet osjetila?
  • 2:12 - 2:18
    [ ZNANOST ]
  • 2:26 - 2:28
    Odgovor je ZNANOST!
  • 2:28 - 2:30
    Jer je svijet tako kompliciran,
  • 2:31 - 2:34
    koristimo znanost da bi otkrili i definirali.
  • 2:34 - 2:35
    Ali što je znanost?
  • 2:36 - 2:38
    Istraživanje i proučavanje prirode,
  • 2:38 - 2:41
    pomoću opažanja i razumijevanja
  • 2:41 - 2:42
    skupine znanja
  • 2:42 - 2:44
    dobivenih istraživanjem.
  • 2:44 - 2:48
    U osnovi, skupina testova, brojeva i slova
  • 2:48 - 2:51
    koji, zajedno definiraju.
  • 2:51 - 2:52
    Ali kako?
  • 2:52 - 2:55
    Većina ljudi prepoznaje oznake kao vrijednosti
  • 2:55 - 2:58
    a najbolje poznate grupe su brojke i slova.
  • 2:58 - 3:01
    One su izumi koji nam pomažu
  • 3:01 - 3:03
    razumjeti okolinu.
  • 3:04 - 3:05
    Da bi bolje shvatili kako su ovi znakovi
  • 3:05 - 3:07
    nastali,
  • 3:07 - 3:10
    pogledajmo kratku povijest matematike:
  • 3:14 - 3:16
    Ljudska bića su od najranijeg početka,
  • 3:16 - 3:19
    tražili rješenja za osnovne probleme.
  • 3:20 - 3:21
    Gradeći domove, mjereći prostor,
  • 3:21 - 3:24
    prateći godišnja doba i brojeći predmete.
  • 3:25 - 3:26
    Preko 30.000 godina prije,
  • 3:26 - 3:28
    rani ljudi paleolitskog doba
  • 3:28 - 3:29
    su pratili godišnja doba koja prolaze
  • 3:29 - 3:31
    i promjene u vremenu zbog sadnje.
  • 3:32 - 3:34
    Da bi prikazali prolaznost vremena,
  • 3:34 - 3:36
    uklesali bi zareze na zidove pećina,
  • 3:36 - 3:39
    ili bi urezali zareze na kosti, drvo ili kamen.
  • 3:39 - 3:42
    Svaki zarez bi predstavljao jedan.
  • 3:42 - 3:43
    Ali ovaj sustav bi postao nespretan
  • 3:43 - 3:45
    kad se radilo o većim količinama,
  • 3:45 - 3:46
    pa su vremenom kreirali simbole
  • 3:47 - 3:48
    koji su predstavljali grupe objekata.
  • 3:48 - 3:51
    Nađene su sumerske glinene pločice,
  • 3:51 - 3:53
    koje datiraju iz 4.milenija pK.
  • 3:53 - 3:56
    Mali glineni stup je korišten za 1,
  • 3:56 - 3:58
    glinena kugla je korištena za 10
  • 3:58 - 4:00
    a veliki stožac za 60.
  • 4:01 - 4:04
    Zapisi iz otprilike 3.300 pK pokazuju
  • 4:04 - 4:06
    da su babilonci pisali iznose
  • 4:06 - 4:07
    na glinene pločice pomoću trske.
  • 4:08 - 4:10
    Koristili su oblik čavla za 1,
  • 4:10 - 4:13
    i V sa strane za 10,
  • 4:13 - 4:15
    kombinirajući ove simbole za druge brojeve.
  • 4:15 - 4:16
    Na primjer,
  • 4:16 - 4:18
    babilonci su broj 19 pisali kao:
  • 4:20 - 4:22
    Drevni egipćani su koristili objekte
  • 4:22 - 4:24
    iz svakodnevnog života kao simbole.
  • 4:24 - 4:27
    Prut je predstvaljao 1, kravlja glava 10,
  • 4:27 - 4:28
    namotano uže 100,
  • 4:28 - 4:31
    cvijet lotusa je pretstavljaju 1000 itd.
  • 4:31 - 4:35
    19 su pisali kao kravlja glava i 9 prutova.
  • 4:36 - 4:38
    Rani rimljani su osmislili sustav brojki
  • 4:38 - 4:40
    koji i danas vidimo.
  • 4:40 - 4:41
    Zajedno s ostalim simbolima
  • 4:41 - 4:44
    koristili su X za 10 i I za 1,
  • 4:44 - 4:45
    sve do srednjeg doba
  • 4:45 - 4:47
    rimljani su stavljali I desno od X
  • 4:47 - 4:50
    za 11 i lijevo za 9.
  • 4:50 - 4:52
    Tako su 19 pisali kao XIX
  • 4:53 - 4:54
    Svi ovi kreativni sustavi brojki
  • 4:55 - 4:58
    pokazuju gupe predmeta kao i individualne predmete.
  • 4:59 - 5:00
    Neki od najstarijih ljudskih brojevnih sustava
  • 5:00 - 5:03
    se oslanjaju na prste ruku i nogu.
  • 5:03 - 5:06
    Temeljili su se na jedinicama, peticama, deseticama i dvadeseticama.
  • 5:06 - 5:08
    Zulu izraz za 6 znači
  • 5:08 - 5:11
    uzeti palac desne ruke
  • 5:11 - 5:12
    podrazumijevajući da su svi prsti lijeve ruke
  • 5:13 - 5:16
    već dodani i da je trebalo dodati šesti.
  • 5:16 - 5:18
    Drugi sustavi su se razvili iz trgovine.
  • 5:18 - 5:20
    Yoruba u Nigeriji,
  • 5:20 - 5:22
    su koristili školjke kao valutu
  • 5:22 - 5:25
    i razvili su zadivljujuće kompleksan sustav brojeva.
  • 5:25 - 5:26
    Temeljio se na dvadeseticama,
  • 5:26 - 5:28
    i na operacijama množenja,
  • 5:28 - 5:30
    oduzimanja i zbrajanja.
  • 5:30 - 5:31
    Na primjer:
  • 5:31 - 5:36
    na 45 su mislili kao na 3x20 minus 10 minus 5.
  • 5:37 - 5:39
    Korišteni su čvorovi vezani na konopima
  • 5:39 - 5:41
    za zapisivanje količina u mnogim kulturama.
  • 5:41 - 5:43
    Kao perzijanci npr.
  • 5:43 - 5:44
    Inke su koristili profinjeniju verziju
  • 5:44 - 5:45
    zvanu "quipu":
  • 5:45 - 5:48
    deblji konop držan horizontalno
  • 5:48 - 5:49
    s kojeg su visili konopčići s čvorovima.
  • 5:50 - 5:52
    Vrsta čvorova koji su koristili inke,
  • 5:52 - 5:53
    zajedno s dužinom i bojom konopa,
  • 5:53 - 5:56
    predstavljali su jedinice, desetice i stotine.
  • 5:56 - 5:58
    U današnjem svijetu skoro svaka industrijska kultura
  • 5:58 - 6:00
    koristi brojeve od 0 do 9.
  • 6:01 - 6:02
    Ovi simboli nisu izumljeni do
  • 6:02 - 6:04
    trećeg stoljeća pK u Indiji
  • 6:05 - 6:06
    a i trebalo je još 800 godina
  • 6:06 - 6:10
    da bi ideja nule s decimalama bila osmišljena.
  • 6:10 - 6:11
    Ova velika ideja
  • 6:11 - 6:13
    je dramatično promijenila lice matematike.
  • 6:15 - 6:17
    Mi ljudi smo oduvijek dijelili jedni s drugima,
  • 6:17 - 6:19
    kad su rane kulture dijelile hranu i vodu
  • 6:19 - 6:21
    ili kad su htjeli podijelitii zemlju,
  • 6:21 - 6:22
    na pošten i jednak način,
  • 6:23 - 6:24
    postepeno su se javili razlomci,
  • 6:24 - 6:27
    kao simboli za ove situacije poštene diobe.
  • 6:28 - 6:30
    Drevni egipćani su koristili jedinice za razlomke,
  • 6:30 - 6:32
    razlomke u kojima je brojnik 1,
  • 6:32 - 6:35
    kao 1/2, 1/3 i 1/5,
  • 6:35 - 6:37
    i onda su dodavali polovice ovih razlomaka.
  • 6:37 - 6:40
    Kad bi htjeli podijeliti 3 štruce kruha,
  • 6:40 - 6:42
    u peteročlanoj obitelji,
  • 6:42 - 6:44
    prvo bi podijelili prvu i drugu štrucu
  • 6:44 - 6:45
    na trećine,
  • 6:46 - 6:48
    a onda bi treću podijelili na petine,
  • 6:50 - 6:51
    konačno bi trećinu viška
  • 6:52 - 6:55
    od druge štruce podijelili na petine.
  • 6:56 - 7:00
    Pisali bi ovo kao 1/3, 1/5, 1/15
  • 7:01 - 7:02
    Danas bi ovakvo dijeljenje iskazali
  • 7:02 - 7:04
    razlomkom: 3/5
  • 7:04 - 7:06
    3/5 štruce za svakog člana,
  • 7:07 - 7:09
    ili 3 štruce podijeljene na 5.
  • 7:10 - 7:12
    Sumerani i rani babilonci
  • 7:12 - 7:13
    su izumili sustav brojeva razlomaka
  • 7:13 - 7:17
    temeljenih na 60, koji koristimo i 4.000 godina kasnije.
  • 7:17 - 7:19
    Naši dani imaju sate od 60 minuta,
  • 7:19 - 7:20
    a minute 60 sekundi,
  • 7:21 - 7:23
    a naši krugovi sadrže 360 stupnjeva.
  • 7:25 - 7:27
    Kineska društva su koristila računaljke,
  • 7:27 - 7:30
    sa sustavom temeljenom na deseticama, iako nisu imali nulu.
  • 7:31 - 7:32
    Raniji oblik decimalnih razlomaka,
  • 7:32 - 7:33
    su proizašli iz računaljki,
  • 7:34 - 7:34
    na primjer:
  • 7:34 - 7:38
    3/5 bi na računaljki bilo 6 od 10.
  • 7:38 - 7:41
    Kinezi su brojnik ljupko nazvali "sin",
  • 7:41 - 7:43
    a nazivnik "majka".
  • 7:44 - 7:45
    Tek u 12.stoljeću
  • 7:45 - 7:46
    uobičajeni razlomci
  • 7:46 - 7:48
    sa oznakama koje koristimo danas,
  • 7:48 - 7:49
    su izumljeni.
  • 7:50 - 7:52
    Čak ni tad nisu imali širu primjenu,
  • 7:52 - 7:54
    sve do perioda renesanse, do prije 500 godina.
  • 7:56 - 7:58
    Kroz povijest svaka kultura na svijetu
  • 7:58 - 8:00
    je kreirala inovativan način računanja.
  • 8:01 - 8:03
    Da bi riješili problem, npr. 12x15,
  • 8:04 - 8:05
    rani ruski seljaci
  • 8:05 - 8:07
    su koristili sustav duplanja i dijeljenja.
  • 8:10 - 8:12
    Kad bi polovica nekog broja bila razlomak,
  • 8:13 - 8:14
    zaokružili bi rezultat
  • 8:16 - 8:17
    i dodali bi faktore
  • 8:17 - 8:19
    povezane s množiteljem.
  • 8:24 - 8:27
    Drevni egipćani su se oslanjali na proceduru duplanja
  • 8:27 - 8:28
    dok ne bi umnožili dovoljno grupa..
  • 8:32 - 8:35
    onda bi dodali te grupe da bi našli rezultat.
  • 8:41 - 8:43
    Diljem Europe i Azije, tijekom srednjeg vijeka,
  • 8:43 - 8:46
    računaljka je bila kalkulator vremena.
  • 8:46 - 8:48
    Ali samo su je neki znali koristiti,
  • 8:48 - 8:50
    najčešće bogati trgovci i bankari.
  • 8:51 - 8:53
    Jednostavno pomjerajući zrno a svako je imalo vrijednost,
  • 8:54 - 8:56
    računaljka je bila vrlo efikasan kalkulator.
  • 8:57 - 8:59
    I tad je, veliki arapski matematičar al-Khwarizmi
  • 8:59 - 9:02
    predstavio hindu-arapski sustav brojki od 0 do 9,
  • 9:02 - 9:04
    sjevernoj Americi i Europi,
  • 9:04 - 9:06
    i tako osmislio nove postupke računanja.
  • 9:07 - 9:09
    Ovakvi algoritmi su mogli biti zapisani na papir.
  • 9:10 - 9:12
    Kroz stoljeća učenja algoritmi
  • 9:12 - 9:14
    su postali simbol edukacije
  • 9:14 - 9:15
    dok su studenti učili računati
  • 9:15 - 9:17
    duge kolone brojeva,
  • 9:17 - 9:18
    posuđivati i prenositi,
  • 9:18 - 9:21
    i raditi duga dijeljenja efikasno i pouzdano.
  • 9:22 - 9:23
    Sad su već mogli čuvati zapise ovih procedura
  • 9:23 - 9:25
    i provjeravati rezultate.
  • 9:26 - 9:28
    Danas se kompleksni izračuni
  • 9:28 - 9:30
    rade s ručnim kalkulatorima.
  • 9:30 - 9:31
    Ovo znači da studenti trebaju sposobnost
  • 9:31 - 9:33
    provjere prihvatljivosti rezultata
  • 9:33 - 9:35
    i trebaju imati bogat repertoar
  • 9:35 - 9:37
    umnih matematičkih procedura da to naprave.
  • 9:38 - 9:40
    Puno jednostavniji izračun npr 12x15
  • 9:41 - 9:43
    može biti umno riješen koristeći više strategija.
  • 9:54 - 9:55
    Dok putujemo kroz bogatu
  • 9:55 - 9:57
    i uzbudljivu povijest matematike
  • 9:57 - 9:59
    možemo vidjeti kako ideje i kreacije
  • 9:59 - 10:01
    izrastaju iz jednostavne ljudske potrebe
  • 10:01 - 10:04
    da se riješe problemi iz svakodnevnice.
  • 10:04 - 10:06
    Kroz vrijeme, matetamtička istraživanja
  • 10:06 - 10:08
    muškaraca i žena diljem svijeta,
  • 10:08 - 10:10
    su nam dala fascinantne leće
  • 10:10 - 10:12
    koje su nam pomogle da matematički gledamo
  • 10:12 - 10:14
    i svijetu damo smisao.
  • 10:15 - 10:17
    Znanost je skupina činjenica
  • 10:17 - 10:20
    do kojih se došlo definirajući promatrano
  • 10:21 - 10:23
    i testirajući da bi otkrili.
  • 10:24 - 10:28
    Matematika, kemija i fizika predstavljaju fiksne
  • 10:29 - 10:32
    jezike koji nisu podložni interpretaciji.
  • 10:32 - 10:35
    Jezike koje koristimo da opišemo ono što promatramo
  • 10:36 - 10:39
    i da testiramo da bi dokazali.
  • 10:39 - 10:41
    Pomislite na DNA,
  • 10:41 - 10:44
    stanice, galaksije,
  • 10:44 - 10:46
    voće,
  • 10:46 - 10:48
    laptope,
  • 10:49 - 10:51
    klima uređaje,
  • 10:51 - 10:54
    pomislite na automobile,
  • 10:54 - 10:57
    hranu,
  • 10:57 - 10:59
    kuće,
  • 11:00 - 11:03
    faunu,
  • 11:03 - 11:06
    floru,..
  • 11:06 - 11:09
    pomislite na atome,
  • 11:09 - 11:11
    dijelove tijela,
  • 11:12 - 11:14
    klimu,
  • 11:15 - 11:18
    ili na odjeću koju nosite ..
  • 11:20 - 11:23
    I shvatite da je sve definirano,
  • 11:23 - 11:25
    ili stvoreno
  • 11:25 - 11:27
    pomoću znanosti.
  • 11:34 - 11:36
    Da bi razumjeli koncept znanosti,
  • 11:36 - 11:40
    trebali biste znati što je znanstvena teorija:
  • 11:41 - 11:42
    Znanstvena teorija
  • 11:42 - 11:45
    obuhvaća skup koncepata,
  • 11:45 - 11:48
    uključujući dijelove promatrajućeg fenomena,
  • 11:48 - 11:51
    izraženog kao kvantificirane karakteristike,
  • 11:51 - 11:54
    zajedno s pravilima (nazvanim znanstveni zakoni)
  • 11:54 - 11:56
    koji izražavaju vezu
  • 11:56 - 11:59
    između opažanja takvog koncepta.
  • 11:59 - 12:02
    Znanstvena teorija je konstruirana da odgovara
  • 12:02 - 12:05
    dostupnim empirijskim podacima o takvim opažanjima,
  • 12:05 - 12:09
    i postavljena je kao princip ili grupa principa
  • 12:09 - 12:11
    koji objašnjavaju takav fenomen.
  • 12:12 - 12:14
    Znanstvena teorija je potpuno drugačija
  • 12:14 - 12:15
    od bilo koje druge teorije,
  • 12:16 - 12:18
    to je najvjerovatnija varijanta
  • 12:18 - 12:21
    koja je rezultat najnovijih istraživanja.
  • 12:33 - 12:36
    Znanost je najbolji alat ikad izumljen
  • 12:37 - 12:39
    za razumijevanje funkcioniranja svijeta.
  • 12:39 - 12:42
    Znanost je vrlo ljudski način znanja.
  • 12:42 - 12:45
    Mi smo uvijek na granici poznatog.
  • 12:45 - 12:47
    Znanost je poduzetnost u kojoj se surađuje
  • 12:51 - 12:53
    Sjećamo se onih koji su nam pripremili put,
  • 12:54 - 12:57
    gledajući naprijed.
  • 12:57 - 12:58
    Ako ste znanstveno pismeni
  • 12:59 - 13:00
    svijet vam izgleda potpuno drugačije,
  • 13:00 - 13:03
    i to razumijevanje vas osnažuje.
  • 13:09 - 13:12
    Postoji istinita poezija o stvarnom svijetu.
  • 13:12 - 13:15
    Znanost je poezija o stvarnosti.
  • 13:16 - 13:18
    Možemo biti znastvenici, i s njom,
  • 13:19 - 13:21
    možemo poboljšati naše živote.
  • 13:21 - 13:24
    Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.
  • 13:24 - 13:27
    Znanost je poezija o stvarnosti.
  • 13:27 - 13:30
    Priča o ljudima je priča o idejama,
  • 13:30 - 13:34
    koje osvjetljavaju mračne kuteve.
  • 13:40 - 13:44
    Znanstvenici vole tajne, vole ne znati,
  • 13:46 - 13:48
    ne bojim se neznanja,
  • 13:49 - 13:51
    mislim da je tako puno zanimljivije.
  • 13:52 - 13:55
    Postoji velika univerzalna stvarnost
  • 13:55 - 13:58
    koje smo svi dio.
  • 13:58 - 14:00
    Što istražujemo dublje u svemir
  • 14:00 - 14:04
    to su otkrića izvanrednija.
  • 14:04 - 14:06
    Potraga za istinom,
  • 14:06 - 14:09
    je priča ispunjena uvidima.
  • 14:16 - 14:18
    Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.
  • 14:19 - 14:22
    Znanost je poezija o stvarnosti.
  • 14:23 - 14:25
    Možemo biti znanstvenici, i sa znanošću
  • 14:26 - 14:28
    možemo poboljšati naše živote.
  • 14:28 - 14:31
    Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.
  • 14:31 - 14:34
    Znanost je poezija o stvarnosti.
  • 14:34 - 14:37
    Priča o ljudima je priča o idejama
  • 14:38 - 14:40
    koje osvjetljavaju mračne kutove.
  • 14:40 - 14:43
    Iz naše usamljene točke u svemiru,
  • 14:43 - 14:46
    uz moć razmišljanja
  • 14:46 - 14:49
    pogledali smo unatrag na kratak trenutak
  • 14:50 - 14:52
    nakon postanka svemira.
  • 14:52 - 14:53
    Mislim da znanost
  • 14:53 - 14:55
    mijenja način na koji tvoj um funkcionira,
  • 14:55 - 14:58
    da razmišljaš malo dublje o stvarima.
  • 14:58 - 15:02
    Znanost zamijeni osobne predrasude
  • 15:02 - 15:04
    čvrsto dokazanim činjenicama.
  • 15:04 - 15:07
    Postoji prava poezija o stvarnom svijetu.
  • 15:08 - 15:11
    Znanost je poezija stvarnosti.
  • 15:11 - 15:14
    Možemo biti znanstvenici, i s njom
  • 15:15 - 15:16
    možemo unaprijediti naše živote.
  • 15:16 - 15:19
    [ Znanost je predivan alat za razumijevanje
  • 15:20 - 15:22
    svijeta koji nas okružuje ]
  • 15:22 - 15:24
    [ Zamisli ga kao povećalo
  • 15:24 - 15:26
    kroz koje možeš vidjeti
  • 15:26 - 15:30
    stvarnost koja te okružuje ]
Τίτλος:
(h) TROM - 1.1 Znanost
Περιγραφή:

http://tromsite.com - Full documentary, very well organized (download, youtube stream, subtitles, credits, share, get involved, and many more)

Documentary´s description :
-------------------------------------------------------------------------
TROM (The Reality of Me) represents the biggest documentary ever created, it is also the only one that tries to analyse everything : from science to the monetary system as well as real solutions to improve everyone's life.

A new and ´real´ way to see the world.

"Before the Big-Bang, till present, and beyond."
-------------------------------------------------------------------------

more » « less
Video Language:
English
Duration:
15:34
tinapapilio edited Κροατικά subtitles for (h) TROM - 1.1 Science
tinapapilio edited Κροατικά subtitles for (h) TROM - 1.1 Science
ana.glavocevic edited Κροατικά subtitles for (h) TROM - 1.1 Science
ana.glavocevic edited Κροατικά subtitles for (h) TROM - 1.1 Science
ana.glavocevic edited Κροατικά subtitles for (h) TROM - 1.1 Science
ana.glavocevic added a translation

Croatian subtitles

Αναθεωρήσεις Compare revisions