< Return to Video

Massimo Banzi: Kako Arduino potiče maštu

  • 0:00 - 0:03
    Prije nekoliko tjedana, moj prijatelj
  • 0:03 - 0:05
    je poklonio ovaj auto igračku svojem
  • 0:05 - 0:07
    osmogodišnjem sinu.
  • 0:07 - 0:09
    Ali umjesto da je otišao u trgovinu i kupio ga,
  • 0:09 - 0:12
    kao što obično činimo, on je
  • 0:12 - 0:14
    sa web stranice preuzeo
  • 0:14 - 0:16
    datoteku, i ispisao ga
  • 0:16 - 0:18
    na ovom pisaču.
  • 0:18 - 0:20
    A sama ideja, da smo u stanju
  • 0:20 - 0:22
    proizvesti predmet
  • 0:22 - 0:24
    digitalnim putem, koristeći ovakve uređaje
  • 0:24 - 0:25
    je nešto, što je časopis "The Economist"
  • 0:25 - 0:28
    odredio kao Treću industrijsku revoluciju.
  • 0:28 - 0:32
    Zapravo, ja tvrdim da je još jedna revolucija
  • 0:32 - 0:34
    u tijeku, i to ona koju čini
  • 0:34 - 0:37
    hardver otvorenog koda i "uradi sam" pokret, jer je
  • 0:37 - 0:41
    pisač, koji je moj prijatelj koristio
  • 0:41 - 0:43
    kako bi izradio igračku, zapravo potpuno otvorenog koda.
  • 0:43 - 0:47
    Tako da dolaskom na jednu Internet stranicu, možete preuzeti sve
  • 0:47 - 0:51
    što vam je potrebno za izradu printera:
  • 0:51 - 0:54
    datoteke za izradu, hardver, softver,
  • 0:54 - 0:57
    sve je na jednom mjestu.
  • 0:57 - 0:59
    A sve je to također dio velike
  • 0:59 - 1:02
    zajednice tisuća ljudi
  • 1:02 - 1:04
    u cijelom svijetu, koji
  • 1:04 - 1:05
    izrađuju takve pisače
  • 1:05 - 1:07
    pa dolazi i do velikog broja inovacija i unapređenja
  • 1:07 - 1:08
    upravo zato što se radi o otvorenim, a time i široko dostupnim informacijama.
  • 1:08 - 1:12
    Ne treba vam ničija dozvola kako bi proizveli nešto sjajno.
  • 1:12 - 1:15
    A takav pokret je poput
  • 1:15 - 1:18
    osobnog računala u 1976.
  • 1:18 - 1:20
    i poput Apple-a i ostalih kompanija u ratu,
  • 1:20 - 1:22
    i kroz par godina ćemo vidjeti,
  • 1:22 - 1:25
    nastajanje nekog novog "Apple-a" na tržištu.
  • 1:25 - 1:29
    Postoji i još jedna zanimljivost.
  • 1:29 - 1:31
    Rekao sam da je elektronika otvorenog koda dostupna, jer u srcu
  • 1:31 - 1:34
    ovog printera postoji nešto za što sam stvarno vezan:
  • 1:34 - 1:37
    ove Arduino ploče, matične ploče koje na neki način
  • 1:37 - 1:39
    pokreću ovaj printer, su dio projekta
  • 1:39 - 1:42
    na kojem radim proteklih sedam godina.
  • 1:42 - 1:43
    To je projekt otvorenog koda.
  • 1:43 - 1:46
    Na kojem sam radio sa prijateljima.
  • 1:46 - 1:49
    Dakle nas petero, dva Amerikanca, dva Talijana
  • 1:49 - 1:52
    i Španjolac, mi -- (Smijeh)
  • 1:52 - 1:55
    Znate, radi se o međunarodnom projektu. (Smijeh)
  • 1:55 - 1:57
    Okupili smo se u
  • 1:57 - 1:59
    institutu za dizajn, zvanom Institut interaktivnog dizajna
  • 1:59 - 2:02
    Ivrea, na kojem se podučava
  • 2:02 - 2:04
    interaktivni dizajn, odnosno ideja da možete preuzeti
  • 2:04 - 2:06
    dizajn iz jednostavnog oblika
  • 2:06 - 2:08
    nekog predmeta, i možete ga prenijeti
  • 2:08 - 2:10
    dalje kako bi dizajnirali novi način na koji vršite interakciju sa predmetima oko sebe.
  • 2:10 - 2:13
    Zapravo, kada dizajnirate predmet koji bi trebalo vršiti interakciju
  • 2:13 - 2:15
    sa ljudskim bićima, i napravite model mobitela od pjene
  • 2:15 - 2:18
    to baš i nema nekog smisla.
  • 2:18 - 2:19
    Morate imati nešto, što
  • 2:19 - 2:22
    stvarno može ostvariti interakciju sa ljudima.
  • 2:22 - 2:25
    Tako smo započeli rad na Arduinu i
  • 2:25 - 2:27
    mnogim drugim projektima kako bi
  • 2:27 - 2:29
    stvorili platformu, koja bi bila
  • 2:29 - 2:31
    jednostavna za upotrebu,
  • 2:31 - 2:33
    kako bi naši studenti mogli jednostavno kreirati upotrebljive naprave,
  • 2:33 - 2:37
    a da prethodno ne moraju potrošiti 5 godina na studij elektronike.
  • 2:37 - 2:40
    A kako da stvorim nešto tako jednostavno da ga mogu koristiti i djeca?
  • 2:40 - 2:43
    A zapravo, sa Arduinom,
  • 2:43 - 2:45
    imamo i djecu poput Sylvie, koju upravo vidite,
  • 2:45 - 2:47
    koja uistinu stvaraju projekte sa Arduinom.
  • 2:47 - 2:50
    Upoznao sam 11-godišnjake koji su me zaustavljali i pokazivali mi
  • 2:50 - 2:53
    predmete koje su stvorili na bazi Arduina, i stvarno je
  • 2:53 - 2:54
    zastrašujuće vidjeti mogućnosti i potencijale
  • 2:54 - 2:57
    te djece, samo kada im damo prave alate.
  • 2:57 - 3:00
    Pogledajmo, što se događa, kada stvorite alat
  • 3:00 - 3:03
    koji je dostupan svima, sa kojim brzo možete stvoriti nešto novo,
  • 3:03 - 3:05
    a jedan od primjera, sa kojim bih htio započeti
  • 3:05 - 3:06
    današnji razgovor je ovaj
  • 3:06 - 3:08
    primjer hranilice za mačke.
  • 3:08 - 3:11
    Gospodin koji je kreirao ovaj projekt ima dvije mačke.
  • 3:11 - 3:12
    Jedna se razbolila, dok je druga
  • 3:12 - 3:15
    bila zdrava, pa je bio primoran osigurati
  • 3:15 - 3:17
    da svaka od njih jede adekvatnu hranu.
  • 3:17 - 3:19
    Izradio je ovu hranilicu, koja prepoznaje pojedinu mačku
  • 3:19 - 3:21
    na temelju čipa instaliranog u
  • 3:21 - 3:24
    mačkinoj ogrlici, i otvara posudu
  • 3:24 - 3:25
    sa hranom namijenjenoj upravo toj mački.
  • 3:25 - 3:27
    Ovo je izrađeno upotrebom starog
  • 3:27 - 3:29
    CD playera kojeg možete skinuti sa starog računala,
  • 3:29 - 3:33
    par senzora, nekoliko LED lampica,
  • 3:33 - 3:36
    i odjednom imate novi alat. Stvorili ste nešto
  • 3:36 - 3:37
    što nije dostupno na tržištu.
  • 3:37 - 3:40
    A prikladni izraz bi bio: "uradi sam"
  • 3:40 - 3:43
    Dovoljno je da imaš ideju, a zatim ju provedeš u dijelo.
  • 3:43 - 3:45
    To je poput crtanja na papiru
  • 3:45 - 3:47
    ali pomoću elektronike.
  • 3:47 - 3:49
    Jedan od elemenata našeg posla
  • 3:49 - 3:51
    za koji mislim da je uistinu važan
  • 3:51 - 3:54
    je da je naš hardver, pored toga
  • 3:54 - 3:56
    što je proizveden u Italiji uz puno ljubavi --
  • 3:56 - 3:58
    kao što možete vidjeti
  • 3:58 - 4:00
    na pozadini sklopa -- (Smijeh)
  • 4:00 - 4:02
    je da je dostupan,
  • 4:02 - 4:03
    jer smo objavili sve datoteke
  • 4:03 - 4:05
    za izradu sklopa na Internetu,
  • 4:05 - 4:07
    pa ih možete preuzeti i
  • 4:07 - 4:09
    upotrijebiti ih kako bi
  • 4:09 - 4:12
    stvorili nešto novo, modificirali postojeće, ili učili.
  • 4:12 - 4:13
    Kada sam učio o programiranju,
  • 4:13 - 4:15
    učio sam promatrajući tuđe kodove,
  • 4:15 - 4:18
    ili promatrajući tuđe sklopove u časopisima.
  • 4:18 - 4:20
    A to je odličan način učenja,
  • 4:20 - 4:23
    promatrajući rad drugih.
  • 4:23 - 4:25
    Različiti dijelovi projekta su otvoreni i dostupni,
  • 4:25 - 4:27
    sam hardver je dostupan
  • 4:27 - 4:29
    sa dozvolom "Creative Commons-a".
  • 4:29 - 4:31
    Znate..., sviđa mi se ta ideja da hardver postaje
  • 4:31 - 4:33
    dio kulture, koji djelimo
  • 4:33 - 4:35
    i nadograđujemo, kao da se radi
  • 4:35 - 4:39
    o pjesmi ili epu sa dozvolom "Creative Commons-a".
  • 4:39 - 4:42
    Ili softver, koji je GPL (besplatan softver), pa se i ovdje radi o otvorenom kodu.
  • 4:42 - 4:45
    Dokumentacija i metodologija učenja kroz rad,
  • 4:45 - 4:49
    su također otvorenog koda, i izdane pod otkriljem "Creative Commons-a".
  • 4:49 - 4:51
    Jedino je ime zaštićeno,
  • 4:51 - 4:53
    kako bi bili sigurni da korisnici
  • 4:53 - 4:56
    mogu razlikovati što je, a što nije Arduino.
  • 4:56 - 4:58
    Sam Arduino, je izrađen od
  • 4:58 - 5:00
    mnogo različitih komponenti, sve otvorenog koda,
  • 5:00 - 5:03
    koje su, tako pojedinačno, možda teško upotrebljive
  • 5:03 - 5:05
    12-godišnjem djetetu, pa zato Arduino
  • 5:05 - 5:07
    objedinjuje sve te elemente u
  • 5:07 - 5:09
    skupinu tehnologija otvorenog koda,
  • 5:09 - 5:11
    kojima mi pokušavamo dodati
  • 5:11 - 5:13
    korisnička iskustva i učiniti ih jednostavnima i brzima za upotrebu.
  • 5:13 - 5:16
    Pa možete vidjeti situacije poput ove,
  • 5:16 - 5:18
    gdje su neki ljudi u Čileu
  • 5:18 - 5:20
    odlučili izraditi vlastite ploče, umjesto da ih kupuju,
  • 5:20 - 5:22
    kako bi organizirali radionicu i
  • 5:22 - 5:26
    uštedili novac. A postoje i
  • 5:26 - 5:27
    kompanije koje izrađuju vlastite
  • 5:27 - 5:29
    varijacije Arduina, koje se uklapaju
  • 5:29 - 5:31
    u pojedina tržišta, pa postoji
  • 5:31 - 5:34
    gotovo 150 različitih varijacija
  • 5:34 - 5:35
    u ovom trenutku.
  • 5:35 - 5:37
    Ovu je izradila kompanija
  • 5:37 - 5:39
    Adafruit, koju vodi
  • 5:39 - 5:42
    Limor Fried,
  • 5:42 - 5:43
    poznata i kao Ladyada, koja je
  • 5:43 - 5:46
    jedan od heroja ovog pokreta hardvera otvorenog koda
  • 5:46 - 5:47
    i "uradi sam" kulture.
  • 5:47 - 5:50
    Pa postoji ideja, da se stvara nova
  • 5:50 - 5:53
    "uradi sam" zajednica
  • 5:53 - 5:55
    koja vjeruje u otvoreni kod
  • 5:55 - 5:57
    u suradnju, internet suradnju,
  • 5:57 - 6:00
    suradnju na različitim područjima.
  • 6:00 - 6:03
    Postoji časopis, zove se "Make" (uradi) koji okuplja
  • 6:03 - 6:04
    sve te ljude, i na neki način ih povezuje
  • 6:04 - 6:07
    u zajednicu, i predstavlja
  • 6:07 - 6:09
    tehničke projekte, predstavljene i opisane
  • 6:09 - 6:12
    vrlo jednostavnim jezikom, lijepo predočene.
  • 6:12 - 6:13
    Ili imate web stranice,
  • 6:13 - 6:15
    poput ove, poput "Instructables",
  • 6:15 - 6:17
    gdje ljudi uče jedni druge o svačemu.
  • 6:17 - 6:19
    Ova je, na primjer, o Arduino projektima,
  • 6:19 - 6:23
    stranicu upravo vidite na platnu, ali zapravo, ovdje možete
  • 6:23 - 6:25
    naučiti i kako ispeči kolač ili nešto tome slično.
  • 6:25 - 6:28
    Pogledajmo neke projekte.
  • 6:28 - 6:30
    Ovo je kvadrokopter.
  • 6:30 - 6:31
    To je mali model helikoptera.
  • 6:31 - 6:34
    Na neki način ovo je igračka, zar ne?
  • 6:34 - 6:36
    I ovo je bila vojna tehnologija
  • 6:36 - 6:38
    do prije par godina, a sad je
  • 6:38 - 6:40
    dostupna, jednostavna za upotrebu, i možete ju kupiti na Internetu.
  • 6:40 - 6:44
    "Uradi sam trutovi" je zajednica; oni rade ArduCoptere.
  • 6:44 - 6:47
    Ali onda je netko lansirao ovaj projekt,
  • 6:47 - 6:50
    naziva "Matternet", gdje su shvatili da se ti kvadrokopteri
  • 6:50 - 6:52
    mogu koristiti kao oblik transporta
  • 6:52 - 6:54
    između sela u Africi,
  • 6:54 - 6:56
    i činjenica da se radilo o dostupnim podacima,
  • 6:56 - 6:59
    otvorenog koda, omogućila im je
  • 6:59 - 7:01
    da brzo i lako registriraju novu kompaniju.
  • 7:01 - 7:03
    Ili projekti poput ovoga. Matt Richardson: "Već mi je stvarno dosta
  • 7:03 - 7:07
    stalnog slušanja TV vijesti o istim ljudima,
  • 7:07 - 7:10
    pa sam odlučio poduzeti nešto u vezi toga.
  • 7:10 - 7:11
    Ovaj Arduino projekt,
  • 7:11 - 7:15
    kojeg sam nazvao "Dosta mi je", će ugasiti ton na vašem TVu svaki put
  • 7:15 - 7:17
    kada se neka od ovih razvikanih
  • 7:17 - 7:18
    osoba spomene. (Smijeh)
  • 7:18 - 7:23
    Pokazati ću vam kako radi. (Pljesak)
  • 7:23 - 7:24
    MB: Gledajte ovo.
  • 7:24 - 7:26
    MR: Naši su producenti danas ulovili Kim Kardashian
  • 7:26 - 7:29
    kako bi saznali što namjerava odjenuti na svojoj ---
  • 7:29 - 7:31
    MB: Eh? (Smijeh)
  • 7:31 - 7:33
    MR: Ovo bi trebala biti dosta dobra
  • 7:33 - 7:34
    zaštita naših ušiju od slušanja previše detalja
  • 7:34 - 7:36
    o vjenčanju Kim Kardashian.
  • 7:36 - 7:41
    MB: Ok, ali ovdje je zapravo zanimljivo, što je
  • 7:41 - 7:44
    Matt pronašao model
  • 7:44 - 7:46
    kako da Arduino upravlja
  • 7:46 - 7:48
    TV signalima, pronašao je neki kod
  • 7:48 - 7:51
    napisan od strane nekog drugog, koji generira infracrvene signale TVa,
  • 7:51 - 7:53
    uklopio ih zajedno, i stvorio ovaj odličan proizvod.
  • 7:53 - 7:55
    Arduino se također upotrebljava
  • 7:55 - 7:58
    i na ozbiljnim projektima poput Velikog hadronskog sudarača čestica.
  • 7:58 - 8:01
    Tamo se nalaze Arduino kugle, koje sakupljaju podatke i
  • 8:01 - 8:02
    mjere neke parametre.
  • 8:02 - 8:05
    Ili se koriste za ---
  • 8:05 - 8:15
    (Muzika)
  • 8:15 - 8:18
    Ovo je muzičko sučelje
  • 8:18 - 8:20
    koje je izradio Talijanski student,
  • 8:20 - 8:22
    i sada ga pretvara u
  • 8:22 - 8:24
    proizvod. Radi se o studentskom projektu
  • 8:24 - 8:26
    koji postaje proizvod.
  • 8:26 - 8:28
    Tehnologija može biti upotrebljena i za pomagalo.
  • 8:28 - 8:30
    Ovo je rukavica koja razumije
  • 8:30 - 8:32
    jezik znakova i pretvara
  • 8:32 - 8:34
    pokrete ruke u zvukove
  • 8:34 - 8:38
    i ispisuje riječi koje prikazujete znakovima na zaslon.
  • 8:38 - 8:39
    A ovo je također izrađeno od različitih dijelova koje možete pronaći
  • 8:39 - 8:42
    na raznim Internet stranicama koje prodaju dijelove kompatibilne sa Arduino pločama,
  • 8:42 - 8:44
    koje zatim možete integrirati.
  • 8:44 - 8:47
    Ovo je projekt ITPa sa Sveučilišta u New Yorku,
  • 8:47 - 8:49
    gdje su dječaku
  • 8:49 - 8:52
    sa značajnim oštećenjima, zbog kojih ne može npr. igrati PS3,
  • 8:52 - 8:54
    izradili napravu koja
  • 8:54 - 8:57
    mu omogućava da igra košarku
  • 8:57 - 8:59
    iako ima ograničene
  • 8:59 - 9:01
    mogućnosti kretanja.
  • 9:01 - 9:03
    Arduino se nalazi i u umjetnosti.
  • 9:03 - 9:05
    Ovo je txtBomber.
  • 9:05 - 9:07
    Unesete poruku u ovu napravu
  • 9:07 - 9:10
    i zatim ju zarolate po zidu, a u njoj se nalaze
  • 9:10 - 9:12
    zavojnice i ventili
  • 9:12 - 9:14
    koji pritišću sprejeve sa bojom,
  • 9:14 - 9:15
    pa kad ga jednostavno prevučete preko zida
  • 9:15 - 9:17
    on sam na zidu ispisuje
  • 9:17 - 9:19
    političke poruke.
  • 9:19 - 9:22
    Tako je. (Pljesak)
  • 9:22 - 9:24
    Ovdje vidite biljku.
  • 9:24 - 9:26
    Ovo se zove "Botanicalls",
  • 9:26 - 9:29
    radi se o Arduino kugli, sa Wi-Fi modulom
  • 9:29 - 9:32
    u biljci, koji mjeri
  • 9:32 - 9:33
    stanje biljke,
  • 9:33 - 9:35
    i kreira Twitter sučelje
  • 9:35 - 9:39
    putem kojeg možete vršiti interakciju sa biljkom. (Smijeh)
  • 9:39 - 9:41
    Tako da će vam biljka
  • 9:41 - 9:43
    početi govoriti, "Ovdje je stvarno vruće", ili
  • 9:43 - 9:47
    "Odmah mi treba voda". (Smijeh)
  • 9:47 - 9:51
    Pa zapravo biljci stvarate osobnost.
  • 9:51 - 9:53
    A ovo je nešto što će vam poslati Twitter poruku
  • 9:53 - 9:55
    kada se dijete u majčinom trbuhu
  • 9:55 - 9:58
    trgne. (Smijeh)
  • 9:58 - 9:59
    Ovo je 14-godišnjak iz
  • 9:59 - 10:02
    Čilea, koji je izradio sustav koji
  • 10:02 - 10:04
    detektira potres u nastanku i objavljuje informaciju na Twitteru.
  • 10:04 - 10:06
    Ima 280.000 pratioca.
  • 10:06 - 10:09
    On ima 14 i pretekao je
  • 10:09 - 10:12
    vladin projekt za godinu dana. (Pljesak)
  • 10:12 - 10:16
    Ili, u ovom drugom projektu,
  • 10:16 - 10:18
    putem analiza Twitter unosa
  • 10:18 - 10:20
    unutar obitelji, možete zapravo
  • 10:20 - 10:22
    odrediti gdje se tko nalazi, kao u "Harry Potteru".
  • 10:22 - 10:25
    Sve o ovom projektu dostupno je na Internetu.
  • 10:25 - 10:30
    Netko je izradio i stolicu koja twitta kada netko prdne. (Smijeh)
  • 10:30 - 10:33
    Zanimljivo je, kako je u 2009,
  • 10:33 - 10:35
    Gizmodo objavio,
  • 10:35 - 10:38
    da upravo taj projekt zapravo daje smisao Twitteru,
  • 10:38 - 10:41
    očito je došlo do mnogo promjena od tada. (Smijeh)
  • 10:41 - 10:43
    A ovo je uistinu ozbiljan projekt.
  • 10:43 - 10:45
    Kada je došlo do nesreće u Fukushimi,
  • 10:45 - 10:48
    grupa ljudi u Japanu, je shvatila da informacije
  • 10:48 - 10:51
    koje im pružaju državne službe, baš i nisu otvorene
  • 10:51 - 10:52
    i pouzdane, pa su izradili
  • 10:52 - 10:55
    ovaj Gajgerov brojač, sa Arduinom, i sa mrežnim
  • 10:55 - 10:57
    sučeljem. Izradili su ih 100
  • 10:57 - 11:01
    i podjelili ljudima po cijelom Japanu, i
  • 11:01 - 11:03
    podaci koji se prikupe, objavljuju se na Internetu
  • 11:03 - 11:05
    na stranici Cosm, stranici koju su
  • 11:05 - 11:09
    izradili, kako bi se mogli pratiti pouzdani
  • 11:09 - 11:10
    podaci sa terena u stvarnom vremenu,
  • 11:10 - 11:14
    i na taj način dobiti direktnu, nepristranu informaciju.
  • 11:14 - 11:16
    Ili ovaj stroj, od
  • 11:16 - 11:18
    "uradi sam" bio pokreta,
  • 11:18 - 11:21
    a radi se o jednom koraku, koji je nužan u procesu obrade DNK,
  • 11:21 - 11:24
    i ponovno se radi o otvorenom kodu, od samih osnova do krajnjeg rezultata.
  • 11:24 - 11:27
    Studenti u zemljama u razvoju stvaraju
  • 11:28 - 11:30
    duplikate znanstvenih instrumenata koji
  • 11:30 - 11:32
    inače zahtjevaju velike financijske izdatke.
  • 11:32 - 11:35
    A oni ih izrađuju sami, sa mnogo manje sredstava
  • 11:35 - 11:36
    koristeći Arduino i neke osnovne djelove.
  • 11:36 - 11:38
    Ovo je ispitivanje pH vrijednosti.
  • 11:38 - 11:42
    Postoje i djeca, poput ove djece iz Španjolske.
  • 11:42 - 11:44
    Koja su naučila kako programirati i izrađivati robote, kada su
  • 11:44 - 11:47
    imali oko 11 godina, i počeli su koristiti Arduino
  • 11:47 - 11:49
    kako bi izradili ove robote koji igraju nogomet. Postali su
  • 11:49 - 11:52
    svjetski prvaci pomoću robota na bazi Arduina.
  • 11:52 - 11:54
    A kada smo mi trebali izraditi
  • 11:54 - 11:57
    vlastitog edukativnog robota, jednostavno smo otišli do njih i rekli,
  • 11:57 - 11:59
    "vi ga izradite, jel vi najbolje znate
  • 11:59 - 12:03
    što je potrebno kako bi stvorili odličnog robota koji može zainteresirati djecu".
  • 12:03 - 12:04
    Ne ja. Ja sam već star čovjek.
  • 12:04 - 12:07
    Koga ja više mogu zainteresirati? (Smijeh)
  • 12:07 - 12:11
    Ovdje mislim na Ja --- kao izvor znanja. (Smijeh)
  • 12:11 - 12:13
    Postoje i kompanije poput Google
  • 12:13 - 12:15
    koje koriste tehnologiju
  • 12:15 - 12:18
    kako bi stvorili sučelje između
  • 12:18 - 12:21
    mobitela, tablet računala i stvarnog svijeta.
  • 12:21 - 12:22
    Tako je i "Accessory Development Kit"
  • 12:22 - 12:24
    od Googla, otvoreni kod
  • 12:24 - 12:25
    baziran na Arduinu, za razliku od
  • 12:25 - 12:27
    onog koji koristi Apple, koji je
  • 12:27 - 12:30
    zatvorenog tipa, tajan, povjerljiv, "prodaj
  • 12:30 - 12:32
    dušu Apple-u". Evo ga.
  • 12:32 - 12:35
    Ovo je golemi labirint, Joey se nalazi u njemu, a
  • 12:35 - 12:39
    labirint se pomiče kada pomičete tablet.
  • 12:39 - 12:42
    Također, ja dolazim iz Italije, a dizajn je bitan
  • 12:42 - 12:44
    u Italiji, koja je i jako konzervativna.
  • 12:44 - 12:46
    Surađivali smo sa studijom
  • 12:46 - 12:48
    za dizajn "Habits", iz Milana,
  • 12:48 - 12:50
    kako bi izradili ovo ogledalo, koje je potpuno otvorenog koda.
  • 12:50 - 12:54
    Koje ima i funkciju iPod zvučnika.
  • 12:54 - 12:57
    Radi se o ideji da su hardver, softver,
  • 12:57 - 12:59
    dizajn proizvoda, proces izrade,
  • 12:59 - 13:01
    i svi dijelovi ovog projekta otvoreni i dostupni
  • 13:01 - 13:03
    i da proizvod možete izraditi sami.
  • 13:03 - 13:05
    Naša je želja potaknuti i ostale dizajnere, da prihvate ovo, i nauče kako
  • 13:05 - 13:08
    izrađivate ove sjajne uređaje, da nauče
  • 13:08 - 13:10
    kako stvarati interaktivne proizvode
  • 13:10 - 13:13
    počevši od nečeg stvarnog.
  • 13:13 - 13:15
    Ali kada imate ovakvu ideju,
  • 13:15 - 13:17
    znate li što se dogodi svim ovakvim idejama?
  • 13:17 - 13:19
    Postoje na tisuće ovakvih ideja koje ---
  • 13:19 - 13:21
    Znate, trebalo bi mi 7 sati da vam ih
  • 13:21 - 13:23
    sve predstavim.
  • 13:23 - 13:26
    Ali neću vam uzeti svih 7 sati. Hvala.
  • 13:26 - 13:28
    Ali počnimo sa ovim primjerom:
  • 13:28 - 13:30
    Grupa ljudi
  • 13:30 - 13:32
    koja je stvorila kompaniju koja se zove "Pebble", kreirali su
  • 13:32 - 13:36
    sat koji preko Bluetootha komunicira sa vašim telefonom,
  • 13:36 - 13:37
    i može vam prikazati informacije
  • 13:37 - 13:40
    na njemu. I stvorili su prototip
  • 13:40 - 13:42
    sa starim LCD ekranom sa Nokia
  • 13:42 - 13:44
    mobitela i sa Arduinom.
  • 13:44 - 13:46
    I, kada su imali krajnji
  • 13:46 - 13:48
    proizvod, otišli su u "Kickstarter"
  • 13:48 - 13:51
    i zatražili 100.000 dolara za izradu
  • 13:51 - 13:53
    par primjeraka i prodaju.
  • 13:53 - 13:55
    Dobili su 10 miliona dolara.
  • 13:55 - 13:56
    Dobili su potpuno
  • 13:56 - 13:59
    financiranje za pokretanje kompanije, i ne moraju,
  • 13:59 - 14:01
    tražiti početni kapital, i izvore financiranja,
  • 14:01 - 14:04
    samo moraju upoznati ljude sa svojim privlačnim proizvodom.
  • 14:04 - 14:06
    Posljednji projekt koji vam želim pokazati je ovaj:
  • 14:06 - 14:10
    Zove se "Ardu Sat". Upravo je u "Kickstarteru",
  • 14:10 - 14:12
    pa ako želite doprinjeti, molim vas učinite to.
  • 14:12 - 14:15
    Radi se o satelitu lansiranom u svemir, koji je vjerojatno
  • 14:15 - 14:17
    najotvoreniji izvor informacija koji možete zamisliti,
  • 14:17 - 14:19
    i sadrži Arduino
  • 14:19 - 14:22
    spojen na niz senzora. I ukoliko znate kako korstiti Arduino,
  • 14:22 - 14:24
    možete prenijeti podatke vaših istraživanja
  • 14:24 - 14:27
    na satelit, i tamo izvršiti eksperiment.
  • 14:27 - 14:29
    Zamislite, da jedna srednja škola može imati na raspolaganju
  • 14:29 - 14:32
    satelit u svemiru na tjedan dana
  • 14:32 - 14:34
    za svoja svemirska istraživanja.
  • 14:34 - 14:37
    Kao što sam već rekao, postoji
  • 14:37 - 14:39
    niz primjera, a ja ću se ovdje zaustaviti. I samo bih
  • 14:39 - 14:41
    želio zahvaliti Arduino zajednici
  • 14:41 - 14:43
    na tome što je uistinu najbolja, i što
  • 14:43 - 14:45
    svakodnevno stvara mnoge nove projekte.
  • 14:45 - 14:48
    Hvala vam. (Pljesak)
  • 14:48 - 14:51
    (Pljesak)
  • 14:51 - 14:53
    Hvala čitavoj zajednici.
  • 14:53 - 14:55
    Chris Anderson: Massimo,
  • 14:55 - 14:58
    danas si mi rekao, da nisi mogao niti zamisliti
  • 14:58 - 14:59
    ovakav razvoj događaja.
  • 14:59 - 15:00
    MB: Ne.
  • 15:00 - 15:02
    CA: Kakav je osjećaj kada pregledaš sve ovo i
  • 15:02 - 15:04
    shvatiš kakav potencijal si otpustio?
  • 15:04 - 15:07
    MB: Pa, radi se o poslu mnogo ljudi, i mi kao zajednica
  • 15:07 - 15:09
    omogućavamo ljudima da stvore
  • 15:09 - 15:11
    sjajne nove stvari, i osjećaji me preplavljuju.
  • 15:11 - 15:14
    To je. To je teško opisati.
  • 15:14 - 15:16
    Svako jutro se probudim i pregledam sve te nove stvari koje mi
  • 15:16 - 15:18
    Google Alerts šalje, i to je
  • 15:18 - 15:19
    jednostavno nevjerojatno. Ulazimo
  • 15:19 - 15:22
    u sva polja ljudskog djelovanja koja možete zamisliti.
  • 15:22 - 15:24
    CA: Hvala ti najljepša. (Pljesak)
  • 15:24 - 15:27
    (Pljesak)
Title:
Massimo Banzi: Kako Arduino potiče maštu
Speaker:
Massimo Banzi
Description:

Massimo Banzi sudjelovao je u razvoju Arduina, malog, lako upotrebljivog mikrokontrolera otvorenog koda koji je inspirirao tisuće ljudi na cijelom svijetu da izrade sjajne stvari - od igračaka do opreme za satelite. Jer kako i sam kaže: "Ne treba vam ničija dozvola da kreirate nešto sjajno."

more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TEDTalks
Duration:
15:46

Croatian subtitles

Revisions Compare revisions