Klimatske promjene MILIONE ljudi će ostaviti bez doma. Kuda će otići?

Zahvaljujemo osnivačima
Peril&Promise

za podršku
PBS Digital Studios-u

U 2017. godini zbog oluja
poplava i suša

18 miliona ljudi je napustilo
svoje domove

i prema nekim procjenama
u naredne 3 decenije

200 miliona ljudi će možda
morati napustiti svoje domove

da bi izbjegli iste vrste katastrofa
pogoršane klimatskim promjenama.

To je, u osnovi, kao da preselite cijelo
stanovništo Brazila ili Pakistana

Gdje, na svijetu, će svi ti
ljudi otići?

♪ ♪ ♪ ♪

Ljudska priča je, na mnogo načina,
priča o klimatskim migracijama

Da skratimo jako dugu priču

moderno čovječanstvo evoluralo je
u Istočnoj Africi prije 200,000 godina,

ali suha klima nas je držala dalje
od

uspješne selidbe do prije 60,000 godina

kada je vlažnija klima
otvorila vrata globalnoj ekspanziji.

Ne znamo šta je tačno motivisalno
naše predake

ali su vjerovatno išli u potragu
za hranom

umjerenom klimom i lakšim životom.

Iako se jako malo bitnih detalja mijenjalo
od tada

ljudi koji se danas sele
rade to iz istih, općenitih, razloga:

bolji uslovi i bolji život.

Ponekad se selite u bliže zajednice

a ponekad se selite preko granice;

skrošnjeg izuma o kojim se naši
preci nisu morali brinuti.

Kako se klima mijenja,
ovog puta zbog ljudskog faktora,

između 25 miliona i 1 biliona ljudi
može biti raseljeno

prije 2050, zbog klimatskih promjena.

Ova predviđanja variraju jer
ne znamo tačno

koliko loši će biti utjecaji

ili zbog čega tačno se ljudi sele
iz jednog mjesta u drugo.

Najčešće predviđanje je oko
200 miliona ljudi.

Većina njih će biti raseljena
zbog iznenadnih katastrofa kao

što su uragani, požari i
ekstremne temperature.

Naprimjer, blizu 400 miliona ljudi

živi na manje od 10 stopa iznad
nivoa mora,

u mjestima kao što je Bangladeš,

čineći ih podložnim, sve ćešćim, olujnim
udarima.

Drugi će otići zbog sporijih preseljenja.

U Majamiju, postepeni rast mora,

će, najzad, potopiti kuće čak
i tokom mirnih dana.

Na Sjevernom Atlantiku
zagrijavanje okeana

može značiti manje ribe za ulov.

Zajednice se mogu suočiti i sa
povećanim brojem vrelih dana

i manje predvidljim padavinama
kao u Etiopiji,

što može ugroziti opstanak zdrave
stoke i usjeva.

Bogate zemlje kao što je Amerika

imaju više resursa da se nose sa
utjecajima klimatskih promjena,

ali neki njeni građani će vjerovatno
morati da migriraju.

Dok bježe od nivoa rasta mora

mnogi Amerikanci će vjerovatno
napustiti veće primorske gradove

kao što su Miami, New Orleans i LA
i odseliti se u unutrašnjost.

Na štule, ipak, ne možete staviti
sve zgrade.

Nekada se moraju selit čitave
zajednice,

ili 30 zajednica.

To je broj gradova i sela na Aljasci
koji su na riziku od poplava

ili propadanja u okean
zbog erozija tla na obalama.

Nekoliko ovih zajednica su već započele

skup proces priprema
za selidbu.

U ostrvskoj državi Fidži, jedno selo

zbog prijetnji od erozija i poplava
se već odselilo.

U radu sa nacionalnom vladom
odlučili su gdje će odseliti

i kako će izgledati njihovo
novo selo.

Kao cjelina, Fidži proučava koje zajednice

su najranjivije utjecajem klimatskih
promjena

i izrađuju smjernice za rukovanje
narednim preseljenjima.

Fidži je možda u boljoj poziciji nego
skoro susjedna Maršalova ostva

koja će možda morati da presele cijelo
stanovištvo u drugu državu.

Zaista ne znamo kako će to
funkcionisati.

Komplikovano je čak i za pojednice
koji se moraju seliti u drugu državu,

jer trenutno ne možete navesti klimu
kao razlog zbog kojeg

tražite azli ili status izbjeglice.

Za zajednice u kojima
završavaju klimatski migranti

priliv ljudi može opteretiti lokalnu
infrastrukturu

i razotkriti ili pokrenuti
ljudske presrasude.

Sve u svemu, migracija ljudi kao rezultat
mijenjanja klime

će promjeniti izgled kvartova, gradova
i čitavih zemalja

i možda čak izazvati naše ideje
o nacionalnosti.

Ovo je mnogo za svariti ali
sjetite se odakle smo došli.

Da se najstariji ljudi nisu

odvažili otići u drugu zemlju
možda bi vaš grad, vaša država

ili čak vaš kontinent
ostali nenaseljeni.

Ne bi smo napravili Veliki
Kineski Zid,

vidjeli polarnu svjetlost,
uhvatili sve Pokemone

Vjerovatno ne bi upali u ovaj
klimatski nered

ali to je već druga priča.

Poenta je ako smo mogli uspješno
da migriramo

preko planete koja se mijenja
hiljadama godina ranije

možemo to uraditi i danas.

Samo se moramo pripremiti na to.

Najveće finansije za ovu epizodu

je obezbjeđeno od Dr. P Roy
i Diane T. Vagelos,

sa dodatnim finansiranjem od Sue
Edgar Wachenheim III

i The Marc Haas fondacije.

U znak podrške Peril & Promise,

Javnoj medijskoj inicijativi iz
WNET -a u New Yorku,

izveštavanje o pričama
klimatskih promjena i njihovih rješenja.

Saznajte više na pbs.org/perilandpromise

Zdravo! Hvala vam
što ste gledali naš najnoviji video.

Nadamo se da ćete se pretplatiti
i uključiti obavijesti

da ste u toku sa svakim našim
novim videom.

Posjetite našu Patreon stranicu

Gdje nam možete pomoći
ne samo da snimamo više video zapisa

već da ih učinimo još više
ugljično neutralnim

i boljim za klimu više nego bilo
koji drugi YouTube kanal.