WEBVTT

00:00:01.436 --> 00:00:03.006
U filmu „Interstellar”

00:00:03.006 --> 00:00:06.647
možemo izbliza vidjeti
supermasivnu crnu rupu.

00:00:06.671 --> 00:00:08.814
Na pozadini koju stvara zagrijani plin

00:00:08.838 --> 00:00:10.956
ogromna gravitacijska sila te crne rupe

00:00:10.980 --> 00:00:12.415
zakreće svjetlost u prsten.

00:00:12.439 --> 00:00:14.548
Međutim, to nije stvarna fotografija,

00:00:14.572 --> 00:00:16.358
već računalno-grafički prikaz –

00:00:16.382 --> 00:00:19.772
umjetnička interpretacija
mogućeg izgleda crne rupe.

NOTE Paragraph

00:00:20.401 --> 00:00:21.567
Prije sto godina

00:00:21.591 --> 00:00:25.192
Albert Einstein objavio je
svoju teoriju opće relativnosti.

00:00:25.216 --> 00:00:26.655
U godinama koje su uslijedile

00:00:26.679 --> 00:00:29.652
znanstvenici su pronašli
mnogo dokaza u prilog toj teoriji.

00:00:29.676 --> 00:00:32.760
No jedna stvar koju
ta teorija predviđa, crne rupe,

00:00:32.784 --> 00:00:35.134
još nije izravno opažena.

00:00:35.158 --> 00:00:38.364
Iako imamo predodžbe o tome
kako bi crna rupa mogla izgledati,

00:00:38.388 --> 00:00:41.167
nikad je zapravo nismo
uspjeli fotografirati.

00:00:41.191 --> 00:00:45.470
Ipak, možda ćete se iznenaditi kad čujete
da bi se to uskoro moglo promijeniti.

00:00:45.494 --> 00:00:49.658
U sljedećih par godina mogli bismo vidjeti
prvu fotografiju crne rupe.

00:00:49.682 --> 00:00:51.514
Tu prvu fotografiju dobit ćemo

00:00:51.514 --> 00:00:53.664
zahvaljujući međunarodnom
timu znanstvenika,

00:00:53.664 --> 00:00:55.231
teleskopu veličine Zemlje

00:00:55.255 --> 00:00:58.087
i algoritmu koji će složiti konačnu sliku.

00:00:58.111 --> 00:01:01.639
Premda vam danas još ne mogu pokazati
stvarnu fotografiju crne rupe,

00:01:01.663 --> 00:01:04.574
htjela bih vam ukratko predstaviti
napore uložene

00:01:04.598 --> 00:01:06.211
u dobivanje te prve fotografije.

NOTE Paragraph

00:01:07.477 --> 00:01:08.914
Zovem se Katie Bouman

00:01:08.938 --> 00:01:11.434
i doktorandica sam na MIT-u.

00:01:11.434 --> 00:01:13.719
Istraživačica sam
u laboratoriju računalnih znanosti,

00:01:13.719 --> 00:01:16.877
gdje razvijamo računalni vid
s pomoću slika i videozapisa.

00:01:16.901 --> 00:01:18.963
No iako nisam astronom,

00:01:18.963 --> 00:01:20.372
danas bih vam htjela pokazati

00:01:20.396 --> 00:01:23.299
kako sam uspjela doprinijeti
tom uzbudljivom projektu.

NOTE Paragraph

00:01:23.323 --> 00:01:26.154
Odmaknete li se večeras
od jarkih gradskih svjetala,

00:01:26.154 --> 00:01:28.728
možda budete imali sreće
pa ugledate zapanjujući prizor

00:01:28.728 --> 00:01:30.131
galaktike Mliječne staze.

00:01:30.155 --> 00:01:32.617
Kad biste mogli prozujati
pored milijuna zvijezda

00:01:32.641 --> 00:01:36.396
26 000 svjetlosnih godina
prema središtu spiralne Mliječne staze,

00:01:36.420 --> 00:01:39.941
naposljetku biste stigli
do skupine zvijezda u samom središtu.

00:01:39.965 --> 00:01:43.171
Gledajući infracrvenim teleskopima
kroz galaktičku prašinu

00:01:43.195 --> 00:01:47.062
astronomi su promatrali
te zvijezde više od 16 godina.

00:01:47.086 --> 00:01:50.675
Međutim, najspektakularnije je
zapravo ono što ne vide.

00:01:50.699 --> 00:01:53.765
Čini se kao da te zvijezde kruže
oko nevidljiva objekta.

00:01:53.789 --> 00:01:56.022
Prateći putanje tih zvijezda

00:01:56.022 --> 00:01:57.430
astronomi su zaključili da je

00:01:57.454 --> 00:02:00.747
jedina stvar koja je dovoljno mala
i teška da prouzroči takvo kretanje

00:02:00.747 --> 00:02:02.575
supermasivna crna rupa –

00:02:02.599 --> 00:02:06.777
objekt toliko gust
da usiše sve u svojoj blizini –

00:02:06.801 --> 00:02:08.295
čak i svjetlost.

NOTE Paragraph

00:02:08.319 --> 00:02:11.380
No što se događa
ako se još više približimo?

00:02:11.404 --> 00:02:16.137
Je li moguće vidjeti nešto što je,
u pravilu, nemoguće vidjeti?

00:02:16.719 --> 00:02:19.693
Pa, čini se da ako uvećamo sliku
s pomoću radiovalova,

00:02:19.693 --> 00:02:21.549
trebali bismo vidjeti svjetlosni prsten

00:02:21.549 --> 00:02:24.448
koji nastaje zbog utjecaja
gravitacijskih leća na vruću plazmu

00:02:24.448 --> 00:02:25.957
što brzo kruži oko crne rupe.

00:02:25.981 --> 00:02:27.141
Drugim riječima,

00:02:27.165 --> 00:02:30.056
crna rupa baca sjenu na
tu svjetlosnu pozadinu

00:02:30.056 --> 00:02:32.202
oblikujući kuglu tame.

00:02:32.226 --> 00:02:35.565
Taj svijetli prsten otkriva
obzor događaja crne rupe,

00:02:35.589 --> 00:02:37.759
gdje je gravitacijska sila toliko snažna

00:02:37.759 --> 00:02:39.723
da joj čak ni svjetlost ne može pobjeći.

00:02:39.723 --> 00:02:42.632
Einsteinove jednadžbe predviđaju
veličinu i oblik tog prstena,

00:02:42.632 --> 00:02:45.604
tako da njegova fotografija
ne bi samo bila fora,

00:02:45.604 --> 00:02:48.396
nego bi nam pomogla i da provjerimo
vrijede li te jednadžbe

00:02:48.420 --> 00:02:50.886
u ekstremnim uvjetima oko crne rupe.

NOTE Paragraph

00:02:50.910 --> 00:02:53.468
Međutim, ta crna rupa
toliko je udaljena od nas

00:02:53.492 --> 00:02:56.590
da se sa Zemlje taj prsten
doima nevjerojatno malim –

00:02:56.614 --> 00:03:00.204
tako bi nam nekako izgledala
naranča na Mjesecu.

00:03:00.758 --> 00:03:03.582
Zbog toga ga je vrlo teško fotografirati.

00:03:04.645 --> 00:03:05.947
Zašto je tomu tako?

00:03:06.512 --> 00:03:09.700
Pa, sve se svodi na jednostavnu jednadžbu.

00:03:09.724 --> 00:03:12.140
Zbog pojave poznate kao difrakcija,

00:03:12.164 --> 00:03:13.519
postoje temeljna ograničenja

00:03:13.543 --> 00:03:16.213
koja određuju koliki su
najmanji vidljivi predmeti.

00:03:16.789 --> 00:03:20.461
Prema toj glavnoj jednadžbi,
da bismo vidjeli sve manje i manje stvari,

00:03:20.485 --> 00:03:23.072
trebaju nam sve veći i veći teleskopi.

00:03:23.096 --> 00:03:26.165
No čak ni najsnažniji
optički teleskopi na Zemlji

00:03:26.189 --> 00:03:28.498
nemaju rezoluciju koja nam je potrebna

00:03:28.498 --> 00:03:30.944
kako bismo fotografirali
objekt na površini Mjeseca.

00:03:30.944 --> 00:03:33.521
Ustvari, ovo je jedna od fotografija
s dosad najvećom rezolucijom

00:03:33.521 --> 00:03:35.806
na kojoj je Mjesec,
fotografiran sa Zemlje.

00:03:35.806 --> 00:03:38.473
Sadržava oko 13 000 piksela,

00:03:38.497 --> 00:03:42.547
a u svaki od njih „stane”
preko 1,5 milijuna naranči.

NOTE Paragraph

00:03:43.396 --> 00:03:45.368
Koliki bi dakle trebao biti teleskop

00:03:45.392 --> 00:03:48.157
kako bismo vidjeli naranču
na površini Mjeseca,

00:03:48.181 --> 00:03:50.395
a tako i našu crnu rupu?

00:03:50.419 --> 00:03:53.219
Pa, jednostavan matematički izračun
pokazuje

00:03:53.219 --> 00:03:54.753
da nam je potreban teleskop

00:03:54.753 --> 00:03:56.110
veličine cijele Zemlje.

NOTE Paragraph

00:03:56.110 --> 00:03:57.028
(Smijeh)

NOTE Paragraph

00:03:57.028 --> 00:03:59.421
Kad bismo mogli izgraditi
teleskop veličine Zemlje,

00:03:59.421 --> 00:04:02.230
uspjeli bismo tek nazreti
taj karakterističan svjetlosni prsten

00:04:02.230 --> 00:04:04.647
koji označava obzor događaja crne rupe.

00:04:04.647 --> 00:04:07.639
Iako se na toj slici ne bi vidjeli
svi detalji koji su vidljivi

00:04:07.639 --> 00:04:09.339
na računalno-grafičkom prikazu,

00:04:09.339 --> 00:04:11.822
svakako bi nam dala prvi uvid

00:04:11.822 --> 00:04:14.343
u neposredno okruženje crne rupe.

NOTE Paragraph

00:04:14.343 --> 00:04:16.100
Međutim, kao što možete i zamisliti,

00:04:16.124 --> 00:04:19.748
nemoguće je izgraditi
jedinstveni teleskop veličine Zemlje.

00:04:19.772 --> 00:04:21.659
No, slavnim riječima Micka Jaggera,

00:04:21.659 --> 00:04:23.474
„ne možeš uvijek dobiti ono što želiš,

00:04:23.474 --> 00:04:25.455
no pokušaš li ponekad, možda shvatiš

00:04:25.455 --> 00:04:26.924
da si dobio ono što ti treba.”

00:04:26.948 --> 00:04:29.412
Povezivanjem teleskopa diljem svijeta,

00:04:29.436 --> 00:04:32.974
međunarodni projekt 
Event Horizon Telescope

00:04:32.998 --> 00:04:35.987
stvara računalni teleskop veličine Zemlje,

00:04:35.987 --> 00:04:37.668
koji će moći zabilježiti strukturu

00:04:37.692 --> 00:04:39.581
razmjera obzora događaja crne rupe.

00:04:39.581 --> 00:04:42.662
Ta mreža teleskopa trebala bi
prvi put fotografirati

00:04:42.662 --> 00:04:45.141
crnu rupu sljedeće godine.

00:04:45.165 --> 00:04:48.403
Svi teleskopi u toj svjetskoj mreži
rade zajedno.

00:04:48.403 --> 00:04:51.239
Povezani preciznim mjerenjem vremena
s pomoću atomskih satova,

00:04:51.263 --> 00:04:54.014
timovi istraživača na svakoj lokaciji
zamrzavaju svjetlost

00:04:54.014 --> 00:04:56.906
prikupljajući tisuće terabajta podataka.

00:04:56.930 --> 00:05:01.947
Ti se podaci potom obrađuju
u laboratoriju ovdje u Massachusettsu.

NOTE Paragraph

00:05:01.971 --> 00:05:03.765
Kako to zapravo funkcionira?

00:05:03.765 --> 00:05:06.752
Sjećate li se da, ako želimo vidjeti
crnu rupu u središtu naše galaktike,

00:05:06.752 --> 00:05:10.198
trebamo izgraditi nemoguće velik
teleskop veličine Zemlje?

00:05:10.222 --> 00:05:12.454
Zamislimo na trenutak
da je moguće izgraditi

00:05:12.478 --> 00:05:14.320
teleskop veličine Zemlje.

00:05:14.344 --> 00:05:16.539
To bi pomalo nalikovalo pretvaranju Zemlje

00:05:16.539 --> 00:05:18.570
u divovsku disko-kuglu koja se vrti.

00:05:18.594 --> 00:05:20.794
Svako pojedino zrcalo
skupljalo bi svjetlost,

00:05:20.818 --> 00:05:23.415
koju bismo zatim spojili u jednu sliku.

00:05:23.439 --> 00:05:26.100
Međutim, recimo da uklonimo
većinu tih zrcala

00:05:26.124 --> 00:05:28.096
i da ih ostane tek nekolicina.

00:05:28.120 --> 00:05:30.997
I dalje bismo mogli kombinirati
podatke koje su prikupili,

00:05:31.021 --> 00:05:33.014
no u tom bi slučaju ostalo puno praznina.

00:05:33.038 --> 00:05:37.411
Ta preostala zrcala predstavljaju lokacije
na koje smo postavili teleskope.

00:05:37.435 --> 00:05:41.514
To nam daje nevjerojatno malen
broj podataka za izradu slike.

00:05:41.538 --> 00:05:45.376
No iako skupljamo svjetlost
na samo nekoliko lokacija s teleskopima,

00:05:45.400 --> 00:05:48.823
budući da se Zemlja okreće,
dobivamo i druge, nove podatke.

00:05:48.847 --> 00:05:52.666
Drugim riječima, kako se disko-kugla vrti,
ta zrcala mijenjaju lokacije

00:05:52.690 --> 00:05:55.589
i možemo vidjeti
različite dijelove slike.

00:05:55.613 --> 00:05:59.631
Algoritmi za stvaranje slike koje smo
razvili popunjavaju praznine na disko-kugli

00:05:59.655 --> 00:06:02.688
kako bismo rekonstruirali
osnovnu sliku crne rupe.

00:06:02.712 --> 00:06:05.078
Kad bismo rasporedili teleskope
po cijelom planetu,

00:06:05.078 --> 00:06:07.313
drugim riječima, po cijeloj disko-kugli –

00:06:07.337 --> 00:06:08.621
bio bi to čas posla.

00:06:08.645 --> 00:06:11.967
Međutim, vidimo svega
nekoliko uzoraka i zbog toga

00:06:11.991 --> 00:06:14.379
postoji beskonačan broj mogućih slika

00:06:14.403 --> 00:06:17.367
koje su posve u skladu
s podacima naših teleskopa.

00:06:17.391 --> 00:06:20.407
Međutim, nisu sve slike jednake.

00:06:20.849 --> 00:06:25.307
Neke od njih više nalikuju onome
što obično smatramo slikama od drugih.

00:06:25.331 --> 00:06:28.553
Moja je uloga u stvaranju
prve fotografije crne rupe

00:06:28.577 --> 00:06:31.509
dizajnirati algoritme koji će
pronaći najsmisleniju sliku

00:06:31.533 --> 00:06:33.755
koja je u skladu s podacima teleskopa.

NOTE Paragraph

00:06:34.607 --> 00:06:38.529
Baš kao što se forenzički crtač
koristi manjkavim opisima

00:06:38.529 --> 00:06:42.037
kako bi, uz pomoć svojeg poznavanja
strukture lica, sastavio sliku,

00:06:42.037 --> 00:06:43.950
algoritmi za dobivanje slike
koje sam razvila

00:06:43.950 --> 00:06:45.670
koriste se manjkavim podacima
naših teleskopa

00:06:45.670 --> 00:06:49.892
kako bi nas doveli do slike koja
izgleda kao nešto iz našeg svemira.

00:06:49.916 --> 00:06:53.567
S pomoću tih algoritama
možemo sastaviti slike

00:06:53.591 --> 00:06:55.771
od tih malobrojnih, nejasnih podataka.

00:06:55.795 --> 00:07:00.324
Ovo je primjer rekonstrukcije napravljene
s pomoću simuliranih podataka

00:07:00.348 --> 00:07:02.281
kad zamislimo da smo usmjerili teleskope

00:07:02.305 --> 00:07:04.890
prema crnoj rupi
u središtu naše galaktike.

00:07:04.914 --> 00:07:06.863
Premda je to samo simulacija,

00:07:06.863 --> 00:07:09.393
rekonstrukcije kao što je ova
pružaju nam nadu

00:07:09.393 --> 00:07:12.846
da ćemo uskoro moći dobiti
prvu pouzdanu sliku crne rupe

00:07:12.870 --> 00:07:15.465
i s pomoću te slike odrediti
veličinu njezina prstena.

00:07:16.118 --> 00:07:19.317
Iako bih rado još razglabala
o tom algoritmu,

00:07:19.341 --> 00:07:21.515
srećom po vas, nemam vremena.

NOTE Paragraph

00:07:21.539 --> 00:07:23.540
No ipak bih vam htjela ukratko dočarati

00:07:23.564 --> 00:07:25.866
kako određujemo izgled našeg svemira

00:07:25.890 --> 00:07:30.356
i kako uz pomoć toga rekonstruiramo i
provjeravamo svoje rezultate.

00:07:30.380 --> 00:07:32.796
Budući da postoji
beskonačno mnogo mogućih slika

00:07:32.796 --> 00:07:35.265
koje su potpuno u skladu
s podacima naših teleskopa,

00:07:35.289 --> 00:07:37.774
moramo ih nekako filtrirati.

00:07:37.774 --> 00:07:39.336
To činimo rangiranjem slika

00:07:39.336 --> 00:07:42.614
na temelju toga koliko je vjerojatno
da su upravo one slike crne rupe

00:07:42.614 --> 00:07:45.144
i zatim biramo onu za koju je
ta vjerojatnost najveća.

NOTE Paragraph

00:07:45.144 --> 00:07:47.339
Što točno želim reći?

00:07:47.542 --> 00:07:49.410
Recimo da pokušavamo napraviti model

00:07:49.410 --> 00:07:53.071
koji bi nam rekao kolika je vjerojatnost
da se neka slika pojavi na Facebooku.

00:07:53.071 --> 00:07:55.026
Vjerojatno bismo htjeli da nam model kaže

00:07:55.026 --> 00:07:58.053
kako je malo vjerojatno da
netko objavi sliku sa šumovima lijevo,

00:07:58.053 --> 00:08:00.246
a vrlo vjerojatno da netko objavi selfie

00:08:00.246 --> 00:08:02.154
poput ovoga desno.

00:08:02.178 --> 00:08:03.817
Slika u sredini je mutna,

00:08:03.841 --> 00:08:06.150
pa iako bismo je prije
mogli vidjeti na Facebooku

00:08:06.150 --> 00:08:07.504
nego sliku sa šumovima,

00:08:07.504 --> 00:08:10.598
vjerojatno su manje šanse
da ćemo vidjeti nju nego onaj selfie.

NOTE Paragraph

00:08:10.598 --> 00:08:12.872
Međutim, kad je riječ o slikama crne rupe,

00:08:12.872 --> 00:08:16.688
pred nama je prava zagonetka:
nikad je dosad nismo vidjeli.

00:08:16.712 --> 00:08:19.003
Koja je vjerojatna slika
crne rupe u tom slučaju

00:08:19.027 --> 00:08:21.175
i što da pretpostavimo
o strukturi crnih rupa?

00:08:21.175 --> 00:08:24.411
Mogli bismo pokušati iskoristiti slike
iz simulacija koje smo napravili,

00:08:24.411 --> 00:08:26.935
poput slike crne rupe
iz filma „Interstellar”,

00:08:26.935 --> 00:08:30.137
no učinimo li to,
mogli bi nastati ozbiljni problemi.

00:08:30.161 --> 00:08:33.371
Što ako bi se pokazalo da
Einsteinove teorije ne drže vodu?

00:08:33.371 --> 00:08:37.476
I dalje bismo željeli točno
rekonstruirati što se događa.

00:08:37.476 --> 00:08:40.761
Ako svoje algoritme previše baziramo
na Einsteinovim teorijama,

00:08:40.761 --> 00:08:43.670
na kraju ćemo vidjeti samo ono
što i očekujemo da ćemo vidjeti.

00:08:43.670 --> 00:08:45.794
Drugim riječima,
želimo ostaviti otvorenom mogućnost

00:08:45.794 --> 00:08:48.651
da se u središtu naše galaktike
zapravo nalazi divovski slon.

NOTE Paragraph

00:08:48.651 --> 00:08:50.028
(Smijeh)

NOTE Paragraph

00:08:50.052 --> 00:08:53.041
Različite vrste slika imaju
vrlo različite osobine.

00:08:53.065 --> 00:08:56.123
Možemo lako razlikovati
simulacijske slike crne rupe

00:08:56.123 --> 00:08:58.773
od onih koje svakodnevno snimamo
ovdje na Zemlji.

00:08:58.773 --> 00:09:02.041
Treba nam način na koji bismo
algoritmima rekli kako slike izgledaju,

00:09:02.065 --> 00:09:05.314
a da istovremeno previše ne namećemo
osobine jedne vrste slika.

00:09:05.565 --> 00:09:07.758
Jedan od načina
na koji bismo to mogli riješiti

00:09:07.782 --> 00:09:10.844
jest da ubacimo osobine
različitih vrsta slika

00:09:10.868 --> 00:09:14.998
i vidimo kako pretpostavljena vrsta slike
utječe na naše rekonstrukcije.

00:09:15.712 --> 00:09:19.203
Ako sve vrste slika dovode
do vrlo slične slike,

00:09:19.227 --> 00:09:21.284
možemo biti sigurniji

00:09:21.308 --> 00:09:25.481
da naše pretpostavke ne idu
previše u prilog jednoj slici.

NOTE Paragraph

00:09:25.505 --> 00:09:28.495
To je donekle kao da date isti opis

00:09:28.519 --> 00:09:31.515
trima različitim crtačima diljem svijeta.

00:09:31.539 --> 00:09:34.399
Nacrtaju li svi vrlo slična lica,

00:09:34.423 --> 00:09:36.216
možemo biti sigurni

00:09:36.240 --> 00:09:39.866
da njihovi crteži nisu previše uvjetovani
njihovom kulturom.

00:09:39.866 --> 00:09:43.195
Jedan od načina na koji možemo pokušati
nametnuti različite osobine slike

00:09:43.219 --> 00:09:45.660
jest korištenjem dijelova
postojećih slika.

00:09:46.214 --> 00:09:48.374
Veliku zbirku slika

00:09:48.398 --> 00:09:51.116
rastavimo na male komadiće.

00:09:51.140 --> 00:09:55.425
Svaki od tih komadića pomalo
nalikuje dijelu slagalice.

00:09:55.449 --> 00:09:59.727
Često viđenim dijelovima slagalice 
koristimo se kako bismo složili sliku

00:09:59.751 --> 00:10:02.203
koja je u skladu
s podacima naših teleskopa.

NOTE Paragraph

00:10:02.990 --> 00:10:06.637
Različite vrste slika imaju vrlo
karakteristične skupove dijelova slagalice.

00:10:06.807 --> 00:10:09.613
A što se događa kad s istim podacima,

00:10:09.637 --> 00:10:13.767
ali s različitim skupovima dijelova
slagalice pokušamo rekonstruirati sliku?

00:10:13.791 --> 00:10:18.557
Započnimo s dijelovima slagalice
za simulaciju slike crne rupe.

00:10:18.581 --> 00:10:20.172
U redu, ovo izgleda vjerojatno.

00:10:20.196 --> 00:10:22.730
Izgleda onako kako očekujemo
da crna rupa izgleda.

00:10:22.730 --> 00:10:24.231
No jesmo li dobili takvu sliku

00:10:24.231 --> 00:10:27.235
jer smo uključili djeliće slika
simulacije crne rupe?

00:10:27.235 --> 00:10:29.353
Pokušajmo s drugim skupom
dijelova slagalice,

00:10:29.353 --> 00:10:32.752
koji potječe od astronomskih objekata
koji nisu povezani s crnom rupom.

00:10:32.914 --> 00:10:34.790
U redu, dobivamo vrlo sličnu sliku.

00:10:34.790 --> 00:10:37.444
Što je s dijelovima koji potječu
od svakodnevnih slika,

00:10:37.444 --> 00:10:40.109
kao što su one koje snimate
vlastitim fotoaparatom?

00:10:41.312 --> 00:10:43.427
Odlično, dobivamo istu sliku.

00:10:43.451 --> 00:10:46.817
Kad dobijemo istu sliku
od svih raznih skupova dijelova slagalice,

00:10:46.841 --> 00:10:48.887
možemo biti sigurniji

00:10:48.911 --> 00:10:50.877
da naše pretpostavke o slici

00:10:50.901 --> 00:10:53.822
ne utječu pretjerano na konačan rezultat.

NOTE Paragraph

00:10:53.846 --> 00:10:57.099
Usto, možemo i 
isti skup dijelova slagalice,

00:10:57.123 --> 00:10:59.612
kao što su oni koji potječu
od svakodnevnih slika,

00:10:59.636 --> 00:11:03.007
upotrijebiti za rekonstrukciju
raznih izvornih slika.

00:11:03.007 --> 00:11:04.531
Dakle, u našim simulacijama

00:11:04.555 --> 00:11:08.330
pretvaramo se da crna rupa izgleda kao
astronomski objekti koji nisu crna rupa

00:11:08.354 --> 00:11:12.203
te kao svakodnevne slike,
kao što je slon u središtu naše galaktike.

00:11:12.227 --> 00:11:15.205
Kad rezultati naših algoritama na dnu
izgledaju vrlo slično

00:11:15.205 --> 00:11:17.515
pravoj slici simulacije na vrhu,

00:11:17.539 --> 00:11:20.885
možemo se početi pouzdavati
u te algoritme.

00:11:20.909 --> 00:11:22.776
Ono što stvarno želim naglasiti jest

00:11:22.800 --> 00:11:24.734
da su sve ove slike nastale

00:11:24.734 --> 00:11:27.825
slaganjem djelića
svakodnevnih fotografija,

00:11:27.825 --> 00:11:30.157
kao što su one koje biste fotografirali
vlastitim fotoaparatom.

00:11:30.157 --> 00:11:33.233
Dakle, sliku crne rupe
koju nikad nismo vidjeli

00:11:33.257 --> 00:11:37.200
naposljetku ćemo možda dobiti
od slika koje stalno viđamo –

00:11:37.224 --> 00:11:39.969
slika ljudi, zgrada, stabala,
mačaka i pasa.

00:11:39.993 --> 00:11:42.638
Takve ideje o dobivanju slika
omogućit će nam

00:11:42.662 --> 00:11:45.281
da prvi put fotografiramo crnu rupu

00:11:45.305 --> 00:11:47.752
i, nadajmo se, potvrditi slavne teorije

00:11:47.776 --> 00:11:50.197
na koje se znanstvenici
svakodnevno oslanjaju.

NOTE Paragraph

00:11:50.221 --> 00:11:52.829
No, naravno, takve se ideje

00:11:52.853 --> 00:11:56.175
ne bi mogle ostvariti
bez nevjerojatnog tima istraživača

00:11:56.199 --> 00:11:57.956
s kojima imam čast raditi.

00:11:57.956 --> 00:11:58.973
I dalje me zadivljuje

00:11:58.973 --> 00:12:02.648
to što bi, iako sam počela rad na ovom
projektu bez predznanja o astrofizici,

00:12:02.672 --> 00:12:04.771
ono što smo postigli
tom jedinstvenom suradnjom

00:12:04.771 --> 00:12:08.074
moglo rezultirati prvim slikama crne rupe.

00:12:08.098 --> 00:12:10.796
No veliki projekti kao što je
Event Horizon Telescope

00:12:10.820 --> 00:12:13.634
uspješni su zahvaljujući
interdisciplinarnoj stručnosti

00:12:13.658 --> 00:12:15.448
različitih sudionika.

00:12:15.472 --> 00:12:17.178
Mi smo raznolika skupina astronoma,

00:12:17.202 --> 00:12:19.434
fizičara, matematičara i inženjera.

00:12:19.458 --> 00:12:22.012
To je ono što će uskoro omogućiti

00:12:22.036 --> 00:12:24.889
da postignemo nešto što se nekoć
smatralo nemogućim.

NOTE Paragraph

00:12:24.913 --> 00:12:27.169
Htjela bih vas sve ohrabriti
da odavde iziđete

00:12:27.193 --> 00:12:29.289
spremni pomicati granice znanosti,

00:12:29.313 --> 00:12:33.214
i onda kada se suočite s nečim
tako misterioznim kao što je crna rupa.

NOTE Paragraph

00:12:33.238 --> 00:12:34.412
Hvala vam.

NOTE Paragraph

00:12:34.436 --> 00:12:36.833
(Pljesak)