1
00:00:01,436 --> 00:00:03,006
U filmu „Interstellar”

2
00:00:03,006 --> 00:00:06,647
možemo izbliza vidjeti
supermasivnu crnu rupu.

3
00:00:06,671 --> 00:00:08,814
Na pozadini koju stvara zagrijani plin

4
00:00:08,838 --> 00:00:10,956
ogromna gravitacijska sila te crne rupe

5
00:00:10,980 --> 00:00:12,415
zakreće svjetlost u prsten.

6
00:00:12,439 --> 00:00:14,548
Međutim, to nije stvarna fotografija,

7
00:00:14,572 --> 00:00:16,358
već računalno-grafički prikaz –

8
00:00:16,382 --> 00:00:19,772
umjetnička interpretacija
mogućeg izgleda crne rupe.

9
00:00:20,401 --> 00:00:21,567
Prije sto godina

10
00:00:21,591 --> 00:00:25,192
Albert Einstein objavio je
svoju teoriju opće relativnosti.

11
00:00:25,216 --> 00:00:26,655
U godinama koje su uslijedile

12
00:00:26,679 --> 00:00:29,652
znanstvenici su pronašli
mnogo dokaza u prilog toj teoriji.

13
00:00:29,676 --> 00:00:32,760
No jedna stvar koju
ta teorija predviđa, crne rupe,

14
00:00:32,784 --> 00:00:35,134
još nije izravno opažena.

15
00:00:35,158 --> 00:00:38,364
Iako imamo predodžbe o tome
kako bi crna rupa mogla izgledati,

16
00:00:38,388 --> 00:00:41,167
nikad je zapravo nismo
uspjeli fotografirati.

17
00:00:41,191 --> 00:00:45,470
Ipak, možda ćete se iznenaditi kad čujete
da bi se to uskoro moglo promijeniti.

18
00:00:45,494 --> 00:00:49,658
U sljedećih par godina mogli bismo vidjeti
prvu fotografiju crne rupe.

19
00:00:49,682 --> 00:00:51,514
Tu prvu fotografiju dobit ćemo

20
00:00:51,514 --> 00:00:53,664
zahvaljujući međunarodnom
timu znanstvenika,

21
00:00:53,664 --> 00:00:55,231
teleskopu veličine Zemlje

22
00:00:55,255 --> 00:00:58,087
i algoritmu koji će složiti konačnu sliku.

23
00:00:58,111 --> 00:01:01,639
Premda vam danas još ne mogu pokazati
stvarnu fotografiju crne rupe,

24
00:01:01,663 --> 00:01:04,574
htjela bih vam ukratko predstaviti
napore uložene

25
00:01:04,598 --> 00:01:06,211
u dobivanje te prve fotografije.

26
00:01:07,477 --> 00:01:08,914
Zovem se Katie Bouman

27
00:01:08,938 --> 00:01:11,434
i doktorandica sam na MIT-u.

28
00:01:11,434 --> 00:01:13,719
Istraživačica sam
u laboratoriju računalnih znanosti,

29
00:01:13,719 --> 00:01:16,877
gdje razvijamo računalni vid
s pomoću slika i videozapisa.

30
00:01:16,901 --> 00:01:18,963
No iako nisam astronom,

31
00:01:18,963 --> 00:01:20,372
danas bih vam htjela pokazati

32
00:01:20,396 --> 00:01:23,299
kako sam uspjela doprinijeti
tom uzbudljivom projektu.

33
00:01:23,323 --> 00:01:26,154
Odmaknete li se večeras
od jarkih gradskih svjetala,

34
00:01:26,154 --> 00:01:28,728
možda budete imali sreće
pa ugledate zapanjujući prizor

35
00:01:28,728 --> 00:01:30,131
galaktike Mliječne staze.

36
00:01:30,155 --> 00:01:32,617
Kad biste mogli prozujati
pored milijuna zvijezda

37
00:01:32,641 --> 00:01:36,396
26 000 svjetlosnih godina
prema središtu spiralne Mliječne staze,

38
00:01:36,420 --> 00:01:39,941
naposljetku biste stigli
do skupine zvijezda u samom središtu.

39
00:01:39,965 --> 00:01:43,171
Gledajući infracrvenim teleskopima
kroz galaktičku prašinu

40
00:01:43,195 --> 00:01:47,062
astronomi su promatrali
te zvijezde više od 16 godina.

41
00:01:47,086 --> 00:01:50,675
Međutim, najspektakularnije je
zapravo ono što ne vide.

42
00:01:50,699 --> 00:01:53,765
Čini se kao da te zvijezde kruže
oko nevidljiva objekta.

43
00:01:53,789 --> 00:01:56,022
Prateći putanje tih zvijezda

44
00:01:56,022 --> 00:01:57,430
astronomi su zaključili da je

45
00:01:57,454 --> 00:02:00,747
jedina stvar koja je dovoljno mala
i teška da prouzroči takvo kretanje

46
00:02:00,747 --> 00:02:02,575
supermasivna crna rupa –

47
00:02:02,599 --> 00:02:06,777
objekt toliko gust
da usiše sve u svojoj blizini –

48
00:02:06,801 --> 00:02:08,295
čak i svjetlost.

49
00:02:08,319 --> 00:02:11,380
No što se događa
ako se još više približimo?

50
00:02:11,404 --> 00:02:16,137
Je li moguće vidjeti nešto što je,
u pravilu, nemoguće vidjeti?

51
00:02:16,719 --> 00:02:19,693
Pa, čini se da ako uvećamo sliku
s pomoću radiovalova,

52
00:02:19,693 --> 00:02:21,549
trebali bismo vidjeti svjetlosni prsten

53
00:02:21,549 --> 00:02:24,448
koji nastaje zbog utjecaja
gravitacijskih leća na vruću plazmu

54
00:02:24,448 --> 00:02:25,957
što brzo kruži oko crne rupe.

55
00:02:25,981 --> 00:02:27,141
Drugim riječima,

56
00:02:27,165 --> 00:02:30,056
crna rupa baca sjenu na
tu svjetlosnu pozadinu

57
00:02:30,056 --> 00:02:32,202
oblikujući kuglu tame.

58
00:02:32,226 --> 00:02:35,565
Taj svijetli prsten otkriva
obzor događaja crne rupe,

59
00:02:35,589 --> 00:02:37,759
gdje je gravitacijska sila toliko snažna

60
00:02:37,759 --> 00:02:39,723
da joj čak ni svjetlost ne može pobjeći.

61
00:02:39,723 --> 00:02:42,632
Einsteinove jednadžbe predviđaju
veličinu i oblik tog prstena,

62
00:02:42,632 --> 00:02:45,604
tako da njegova fotografija
ne bi samo bila fora,

63
00:02:45,604 --> 00:02:48,396
nego bi nam pomogla i da provjerimo
vrijede li te jednadžbe

64
00:02:48,420 --> 00:02:50,886
u ekstremnim uvjetima oko crne rupe.

65
00:02:50,910 --> 00:02:53,468
Međutim, ta crna rupa
toliko je udaljena od nas

66
00:02:53,492 --> 00:02:56,590
da se sa Zemlje taj prsten
doima nevjerojatno malim –

67
00:02:56,614 --> 00:03:00,204
tako bi nam nekako izgledala
naranča na Mjesecu.

68
00:03:00,758 --> 00:03:03,582
Zbog toga ga je vrlo teško fotografirati.

69
00:03:04,645 --> 00:03:05,947
Zašto je tomu tako?

70
00:03:06,512 --> 00:03:09,700
Pa, sve se svodi na jednostavnu jednadžbu.

71
00:03:09,724 --> 00:03:12,140
Zbog pojave poznate kao difrakcija,

72
00:03:12,164 --> 00:03:13,519
postoje temeljna ograničenja

73
00:03:13,543 --> 00:03:16,213
koja određuju koliki su
najmanji vidljivi predmeti.

74
00:03:16,789 --> 00:03:20,461
Prema toj glavnoj jednadžbi,
da bismo vidjeli sve manje i manje stvari,

75
00:03:20,485 --> 00:03:23,072
trebaju nam sve veći i veći teleskopi.

76
00:03:23,096 --> 00:03:26,165
No čak ni najsnažniji
optički teleskopi na Zemlji

77
00:03:26,189 --> 00:03:28,498
nemaju rezoluciju koja nam je potrebna

78
00:03:28,498 --> 00:03:30,944
kako bismo fotografirali
objekt na površini Mjeseca.

79
00:03:30,944 --> 00:03:33,521
Ustvari, ovo je jedna od fotografija
s dosad najvećom rezolucijom

80
00:03:33,521 --> 00:03:35,806
na kojoj je Mjesec,
fotografiran sa Zemlje.

81
00:03:35,806 --> 00:03:38,473
Sadržava oko 13 000 piksela,

82
00:03:38,497 --> 00:03:42,547
a u svaki od njih „stane”
preko 1,5 milijuna naranči.

83
00:03:43,396 --> 00:03:45,368
Koliki bi dakle trebao biti teleskop

84
00:03:45,392 --> 00:03:48,157
kako bismo vidjeli naranču
na površini Mjeseca,

85
00:03:48,181 --> 00:03:50,395
a tako i našu crnu rupu?

86
00:03:50,419 --> 00:03:53,219
Pa, jednostavan matematički izračun
pokazuje

87
00:03:53,219 --> 00:03:54,753
da nam je potreban teleskop

88
00:03:54,753 --> 00:03:56,110
veličine cijele Zemlje.

89
00:03:56,110 --> 00:03:57,028
(Smijeh)

90
00:03:57,028 --> 00:03:59,421
Kad bismo mogli izgraditi
teleskop veličine Zemlje,

91
00:03:59,421 --> 00:04:02,230
uspjeli bismo tek nazreti
taj karakterističan svjetlosni prsten

92
00:04:02,230 --> 00:04:04,647
koji označava obzor događaja crne rupe.

93
00:04:04,647 --> 00:04:07,639
Iako se na toj slici ne bi vidjeli
svi detalji koji su vidljivi

94
00:04:07,639 --> 00:04:09,339
na računalno-grafičkom prikazu,

95
00:04:09,339 --> 00:04:11,822
svakako bi nam dala prvi uvid

96
00:04:11,822 --> 00:04:14,343
u neposredno okruženje crne rupe.

97
00:04:14,343 --> 00:04:16,100
Međutim, kao što možete i zamisliti,

98
00:04:16,124 --> 00:04:19,748
nemoguće je izgraditi
jedinstveni teleskop veličine Zemlje.

99
00:04:19,772 --> 00:04:21,659
No, slavnim riječima Micka Jaggera,

100
00:04:21,659 --> 00:04:23,474
„ne možeš uvijek dobiti ono što želiš,

101
00:04:23,474 --> 00:04:25,455
no pokušaš li ponekad, možda shvatiš

102
00:04:25,455 --> 00:04:26,924
da si dobio ono što ti treba.”

103
00:04:26,948 --> 00:04:29,412
Povezivanjem teleskopa diljem svijeta,

104
00:04:29,436 --> 00:04:32,974
međunarodni projekt 
Event Horizon Telescope

105
00:04:32,998 --> 00:04:35,987
stvara računalni teleskop veličine Zemlje,

106
00:04:35,987 --> 00:04:37,668
koji će moći zabilježiti strukturu

107
00:04:37,692 --> 00:04:39,581
razmjera obzora događaja crne rupe.

108
00:04:39,581 --> 00:04:42,662
Ta mreža teleskopa trebala bi
prvi put fotografirati

109
00:04:42,662 --> 00:04:45,141
crnu rupu sljedeće godine.

110
00:04:45,165 --> 00:04:48,403
Svi teleskopi u toj svjetskoj mreži
rade zajedno.

111
00:04:48,403 --> 00:04:51,239
Povezani preciznim mjerenjem vremena
s pomoću atomskih satova,

112
00:04:51,263 --> 00:04:54,014
timovi istraživača na svakoj lokaciji
zamrzavaju svjetlost

113
00:04:54,014 --> 00:04:56,906
prikupljajući tisuće terabajta podataka.

114
00:04:56,930 --> 00:05:01,947
Ti se podaci potom obrađuju
u laboratoriju ovdje u Massachusettsu.

115
00:05:01,971 --> 00:05:03,765
Kako to zapravo funkcionira?

116
00:05:03,765 --> 00:05:06,752
Sjećate li se da, ako želimo vidjeti
crnu rupu u središtu naše galaktike,

117
00:05:06,752 --> 00:05:10,198
trebamo izgraditi nemoguće velik
teleskop veličine Zemlje?

118
00:05:10,222 --> 00:05:12,454
Zamislimo na trenutak
da je moguće izgraditi

119
00:05:12,478 --> 00:05:14,320
teleskop veličine Zemlje.

120
00:05:14,344 --> 00:05:16,539
To bi pomalo nalikovalo pretvaranju Zemlje

121
00:05:16,539 --> 00:05:18,570
u divovsku disko-kuglu koja se vrti.

122
00:05:18,594 --> 00:05:20,794
Svako pojedino zrcalo
skupljalo bi svjetlost,

123
00:05:20,818 --> 00:05:23,415
koju bismo zatim spojili u jednu sliku.

124
00:05:23,439 --> 00:05:26,100
Međutim, recimo da uklonimo
većinu tih zrcala

125
00:05:26,124 --> 00:05:28,096
i da ih ostane tek nekolicina.

126
00:05:28,120 --> 00:05:30,997
I dalje bismo mogli kombinirati
podatke koje su prikupili,

127
00:05:31,021 --> 00:05:33,014
no u tom bi slučaju ostalo puno praznina.

128
00:05:33,038 --> 00:05:37,411
Ta preostala zrcala predstavljaju lokacije
na koje smo postavili teleskope.

129
00:05:37,435 --> 00:05:41,514
To nam daje nevjerojatno malen
broj podataka za izradu slike.

130
00:05:41,538 --> 00:05:45,376
No iako skupljamo svjetlost
na samo nekoliko lokacija s teleskopima,

131
00:05:45,400 --> 00:05:48,823
budući da se Zemlja okreće,
dobivamo i druge, nove podatke.

132
00:05:48,847 --> 00:05:52,666
Drugim riječima, kako se disko-kugla vrti,
ta zrcala mijenjaju lokacije

133
00:05:52,690 --> 00:05:55,589
i možemo vidjeti
različite dijelove slike.

134
00:05:55,613 --> 00:05:59,631
Algoritmi za stvaranje slike koje smo
razvili popunjavaju praznine na disko-kugli

135
00:05:59,655 --> 00:06:02,688
kako bismo rekonstruirali
osnovnu sliku crne rupe.

136
00:06:02,712 --> 00:06:05,078
Kad bismo rasporedili teleskope
po cijelom planetu,

137
00:06:05,078 --> 00:06:07,313
drugim riječima, po cijeloj disko-kugli –

138
00:06:07,337 --> 00:06:08,621
bio bi to čas posla.

139
00:06:08,645 --> 00:06:11,967
Međutim, vidimo svega
nekoliko uzoraka i zbog toga

140
00:06:11,991 --> 00:06:14,379
postoji beskonačan broj mogućih slika

141
00:06:14,403 --> 00:06:17,367
koje su posve u skladu
s podacima naših teleskopa.

142
00:06:17,391 --> 00:06:20,407
Međutim, nisu sve slike jednake.

143
00:06:20,849 --> 00:06:25,307
Neke od njih više nalikuju onome
što obično smatramo slikama od drugih.

144
00:06:25,331 --> 00:06:28,553
Moja je uloga u stvaranju
prve fotografije crne rupe

145
00:06:28,577 --> 00:06:31,509
dizajnirati algoritme koji će
pronaći najsmisleniju sliku

146
00:06:31,533 --> 00:06:33,755
koja je u skladu s podacima teleskopa.

147
00:06:34,607 --> 00:06:38,529
Baš kao što se forenzički crtač
koristi manjkavim opisima

148
00:06:38,529 --> 00:06:42,037
kako bi, uz pomoć svojeg poznavanja
strukture lica, sastavio sliku,

149
00:06:42,037 --> 00:06:43,950
algoritmi za dobivanje slike
koje sam razvila

150
00:06:43,950 --> 00:06:45,670
koriste se manjkavim podacima
naših teleskopa

151
00:06:45,670 --> 00:06:49,892
kako bi nas doveli do slike koja
izgleda kao nešto iz našeg svemira.

152
00:06:49,916 --> 00:06:53,567
S pomoću tih algoritama
možemo sastaviti slike

153
00:06:53,591 --> 00:06:55,771
od tih malobrojnih, nejasnih podataka.

154
00:06:55,795 --> 00:07:00,324
Ovo je primjer rekonstrukcije napravljene
s pomoću simuliranih podataka

155
00:07:00,348 --> 00:07:02,281
kad zamislimo da smo usmjerili teleskope

156
00:07:02,305 --> 00:07:04,890
prema crnoj rupi
u središtu naše galaktike.

157
00:07:04,914 --> 00:07:06,863
Premda je to samo simulacija,

158
00:07:06,863 --> 00:07:09,393
rekonstrukcije kao što je ova
pružaju nam nadu

159
00:07:09,393 --> 00:07:12,846
da ćemo uskoro moći dobiti
prvu pouzdanu sliku crne rupe

160
00:07:12,870 --> 00:07:15,465
i s pomoću te slike odrediti
veličinu njezina prstena.

161
00:07:16,118 --> 00:07:19,317
Iako bih rado još razglabala
o tom algoritmu,

162
00:07:19,341 --> 00:07:21,515
srećom po vas, nemam vremena.

163
00:07:21,539 --> 00:07:23,540
No ipak bih vam htjela ukratko dočarati

164
00:07:23,564 --> 00:07:25,866
kako određujemo izgled našeg svemira

165
00:07:25,890 --> 00:07:30,356
i kako uz pomoć toga rekonstruiramo i
provjeravamo svoje rezultate.

166
00:07:30,380 --> 00:07:32,796
Budući da postoji
beskonačno mnogo mogućih slika

167
00:07:32,796 --> 00:07:35,265
koje su potpuno u skladu
s podacima naših teleskopa,

168
00:07:35,289 --> 00:07:37,774
moramo ih nekako filtrirati.

169
00:07:37,774 --> 00:07:39,336
To činimo rangiranjem slika

170
00:07:39,336 --> 00:07:42,614
na temelju toga koliko je vjerojatno
da su upravo one slike crne rupe

171
00:07:42,614 --> 00:07:45,144
i zatim biramo onu za koju je
ta vjerojatnost najveća.

172
00:07:45,144 --> 00:07:47,339
Što točno želim reći?

173
00:07:47,542 --> 00:07:49,410
Recimo da pokušavamo napraviti model

174
00:07:49,410 --> 00:07:53,071
koji bi nam rekao kolika je vjerojatnost
da se neka slika pojavi na Facebooku.

175
00:07:53,071 --> 00:07:55,026
Vjerojatno bismo htjeli da nam model kaže

176
00:07:55,026 --> 00:07:58,053
kako je malo vjerojatno da
netko objavi sliku sa šumovima lijevo,

177
00:07:58,053 --> 00:08:00,246
a vrlo vjerojatno da netko objavi selfie

178
00:08:00,246 --> 00:08:02,154
poput ovoga desno.

179
00:08:02,178 --> 00:08:03,817
Slika u sredini je mutna,

180
00:08:03,841 --> 00:08:06,150
pa iako bismo je prije
mogli vidjeti na Facebooku

181
00:08:06,150 --> 00:08:07,504
nego sliku sa šumovima,

182
00:08:07,504 --> 00:08:10,598
vjerojatno su manje šanse
da ćemo vidjeti nju nego onaj selfie.

183
00:08:10,598 --> 00:08:12,872
Međutim, kad je riječ o slikama crne rupe,

184
00:08:12,872 --> 00:08:16,688
pred nama je prava zagonetka:
nikad je dosad nismo vidjeli.

185
00:08:16,712 --> 00:08:19,003
Koja je vjerojatna slika
crne rupe u tom slučaju

186
00:08:19,027 --> 00:08:21,175
i što da pretpostavimo
o strukturi crnih rupa?

187
00:08:21,175 --> 00:08:24,411
Mogli bismo pokušati iskoristiti slike
iz simulacija koje smo napravili,

188
00:08:24,411 --> 00:08:26,935
poput slike crne rupe
iz filma „Interstellar”,

189
00:08:26,935 --> 00:08:30,137
no učinimo li to,
mogli bi nastati ozbiljni problemi.

190
00:08:30,161 --> 00:08:33,371
Što ako bi se pokazalo da
Einsteinove teorije ne drže vodu?

191
00:08:33,371 --> 00:08:37,476
I dalje bismo željeli točno
rekonstruirati što se događa.

192
00:08:37,476 --> 00:08:40,761
Ako svoje algoritme previše baziramo
na Einsteinovim teorijama,

193
00:08:40,761 --> 00:08:43,670
na kraju ćemo vidjeti samo ono
što i očekujemo da ćemo vidjeti.

194
00:08:43,670 --> 00:08:45,794
Drugim riječima,
želimo ostaviti otvorenom mogućnost

195
00:08:45,794 --> 00:08:48,651
da se u središtu naše galaktike
zapravo nalazi divovski slon.

196
00:08:48,651 --> 00:08:50,028
(Smijeh)

197
00:08:50,052 --> 00:08:53,041
Različite vrste slika imaju
vrlo različite osobine.

198
00:08:53,065 --> 00:08:56,123
Možemo lako razlikovati
simulacijske slike crne rupe

199
00:08:56,123 --> 00:08:58,773
od onih koje svakodnevno snimamo
ovdje na Zemlji.

200
00:08:58,773 --> 00:09:02,041
Treba nam način na koji bismo
algoritmima rekli kako slike izgledaju,

201
00:09:02,065 --> 00:09:05,314
a da istovremeno previše ne namećemo
osobine jedne vrste slika.

202
00:09:05,565 --> 00:09:07,758
Jedan od načina
na koji bismo to mogli riješiti

203
00:09:07,782 --> 00:09:10,844
jest da ubacimo osobine
različitih vrsta slika

204
00:09:10,868 --> 00:09:14,998
i vidimo kako pretpostavljena vrsta slike
utječe na naše rekonstrukcije.

205
00:09:15,712 --> 00:09:19,203
Ako sve vrste slika dovode
do vrlo slične slike,

206
00:09:19,227 --> 00:09:21,284
možemo biti sigurniji

207
00:09:21,308 --> 00:09:25,481
da naše pretpostavke ne idu
previše u prilog jednoj slici.

208
00:09:25,505 --> 00:09:28,495
To je donekle kao da date isti opis

209
00:09:28,519 --> 00:09:31,515
trima različitim crtačima diljem svijeta.

210
00:09:31,539 --> 00:09:34,399
Nacrtaju li svi vrlo slična lica,

211
00:09:34,423 --> 00:09:36,216
možemo biti sigurni

212
00:09:36,240 --> 00:09:39,866
da njihovi crteži nisu previše uvjetovani
njihovom kulturom.

213
00:09:39,866 --> 00:09:43,195
Jedan od načina na koji možemo pokušati
nametnuti različite osobine slike

214
00:09:43,219 --> 00:09:45,660
jest korištenjem dijelova
postojećih slika.

215
00:09:46,214 --> 00:09:48,374
Veliku zbirku slika

216
00:09:48,398 --> 00:09:51,116
rastavimo na male komadiće.

217
00:09:51,140 --> 00:09:55,425
Svaki od tih komadića pomalo
nalikuje dijelu slagalice.

218
00:09:55,449 --> 00:09:59,727
Često viđenim dijelovima slagalice 
koristimo se kako bismo složili sliku

219
00:09:59,751 --> 00:10:02,203
koja je u skladu
s podacima naših teleskopa.

220
00:10:02,990 --> 00:10:06,637
Različite vrste slika imaju vrlo
karakteristične skupove dijelova slagalice.

221
00:10:06,807 --> 00:10:09,613
A što se događa kad s istim podacima,

222
00:10:09,637 --> 00:10:13,767
ali s različitim skupovima dijelova
slagalice pokušamo rekonstruirati sliku?

223
00:10:13,791 --> 00:10:18,557
Započnimo s dijelovima slagalice
za simulaciju slike crne rupe.

224
00:10:18,581 --> 00:10:20,172
U redu, ovo izgleda vjerojatno.

225
00:10:20,196 --> 00:10:22,730
Izgleda onako kako očekujemo
da crna rupa izgleda.

226
00:10:22,730 --> 00:10:24,231
No jesmo li dobili takvu sliku

227
00:10:24,231 --> 00:10:27,235
jer smo uključili djeliće slika
simulacije crne rupe?

228
00:10:27,235 --> 00:10:29,353
Pokušajmo s drugim skupom
dijelova slagalice,

229
00:10:29,353 --> 00:10:32,752
koji potječe od astronomskih objekata
koji nisu povezani s crnom rupom.

230
00:10:32,914 --> 00:10:34,790
U redu, dobivamo vrlo sličnu sliku.

231
00:10:34,790 --> 00:10:37,444
Što je s dijelovima koji potječu
od svakodnevnih slika,

232
00:10:37,444 --> 00:10:40,109
kao što su one koje snimate
vlastitim fotoaparatom?

233
00:10:41,312 --> 00:10:43,427
Odlično, dobivamo istu sliku.

234
00:10:43,451 --> 00:10:46,817
Kad dobijemo istu sliku
od svih raznih skupova dijelova slagalice,

235
00:10:46,841 --> 00:10:48,887
možemo biti sigurniji

236
00:10:48,911 --> 00:10:50,877
da naše pretpostavke o slici

237
00:10:50,901 --> 00:10:53,822
ne utječu pretjerano na konačan rezultat.

238
00:10:53,846 --> 00:10:57,099
Usto, možemo i 
isti skup dijelova slagalice,

239
00:10:57,123 --> 00:10:59,612
kao što su oni koji potječu
od svakodnevnih slika,

240
00:10:59,636 --> 00:11:03,007
upotrijebiti za rekonstrukciju
raznih izvornih slika.

241
00:11:03,007 --> 00:11:04,531
Dakle, u našim simulacijama

242
00:11:04,555 --> 00:11:08,330
pretvaramo se da crna rupa izgleda kao
astronomski objekti koji nisu crna rupa

243
00:11:08,354 --> 00:11:12,203
te kao svakodnevne slike,
kao što je slon u središtu naše galaktike.

244
00:11:12,227 --> 00:11:15,205
Kad rezultati naših algoritama na dnu
izgledaju vrlo slično

245
00:11:15,205 --> 00:11:17,515
pravoj slici simulacije na vrhu,

246
00:11:17,539 --> 00:11:20,885
možemo se početi pouzdavati
u te algoritme.

247
00:11:20,909 --> 00:11:22,776
Ono što stvarno želim naglasiti jest

248
00:11:22,800 --> 00:11:24,734
da su sve ove slike nastale

249
00:11:24,734 --> 00:11:27,825
slaganjem djelića
svakodnevnih fotografija,

250
00:11:27,825 --> 00:11:30,157
kao što su one koje biste fotografirali
vlastitim fotoaparatom.

251
00:11:30,157 --> 00:11:33,233
Dakle, sliku crne rupe
koju nikad nismo vidjeli

252
00:11:33,257 --> 00:11:37,200
naposljetku ćemo možda dobiti
od slika koje stalno viđamo –

253
00:11:37,224 --> 00:11:39,969
slika ljudi, zgrada, stabala,
mačaka i pasa.

254
00:11:39,993 --> 00:11:42,638
Takve ideje o dobivanju slika
omogućit će nam

255
00:11:42,662 --> 00:11:45,281
da prvi put fotografiramo crnu rupu

256
00:11:45,305 --> 00:11:47,752
i, nadajmo se, potvrditi slavne teorije

257
00:11:47,776 --> 00:11:50,197
na koje se znanstvenici
svakodnevno oslanjaju.

258
00:11:50,221 --> 00:11:52,829
No, naravno, takve se ideje

259
00:11:52,853 --> 00:11:56,175
ne bi mogle ostvariti
bez nevjerojatnog tima istraživača

260
00:11:56,199 --> 00:11:57,956
s kojima imam čast raditi.

261
00:11:57,956 --> 00:11:58,973
I dalje me zadivljuje

262
00:11:58,973 --> 00:12:02,648
to što bi, iako sam počela rad na ovom
projektu bez predznanja o astrofizici,

263
00:12:02,672 --> 00:12:04,771
ono što smo postigli
tom jedinstvenom suradnjom

264
00:12:04,771 --> 00:12:08,074
moglo rezultirati prvim slikama crne rupe.

265
00:12:08,098 --> 00:12:10,796
No veliki projekti kao što je
Event Horizon Telescope

266
00:12:10,820 --> 00:12:13,634
uspješni su zahvaljujući
interdisciplinarnoj stručnosti

267
00:12:13,658 --> 00:12:15,448
različitih sudionika.

268
00:12:15,472 --> 00:12:17,178
Mi smo raznolika skupina astronoma,

269
00:12:17,202 --> 00:12:19,434
fizičara, matematičara i inženjera.

270
00:12:19,458 --> 00:12:22,012
To je ono što će uskoro omogućiti

271
00:12:22,036 --> 00:12:24,889
da postignemo nešto što se nekoć
smatralo nemogućim.

272
00:12:24,913 --> 00:12:27,169
Htjela bih vas sve ohrabriti
da odavde iziđete

273
00:12:27,193 --> 00:12:29,289
spremni pomicati granice znanosti,

274
00:12:29,313 --> 00:12:33,214
i onda kada se suočite s nečim
tako misterioznim kao što je crna rupa.

275
00:12:33,238 --> 00:12:34,412
Hvala vam.

276
00:12:34,436 --> 00:12:36,833
(Pljesak)