0:00:15.096,0:00:16.871 Ovo je Zenon iz Eleje, 0:00:16.871,0:00:18.377 antički grčki filozof 0:00:18.377,0:00:21.042 slavan po brojnim paradoksima[br]koje je smislio, 0:00:21.042,0:00:22.560 argumentima koji djeluju 0:00:22.560,0:00:25.779 logični, no čija je konkluzija[br]apsurdna ili kontradiktorna. 0:00:25.779,0:00:27.183 Više od 2000 godina, 0:00:27.183,0:00:29.694 Zenonove zagonetke inspirirale su 0:00:29.694,0:00:31.310 matematičare i filozofe 0:00:31.310,0:00:33.746 da bolje razumiju prirodu beskonačnosti. 0:00:33.746,0:00:35.525 Jedan od najpoznatijih Zenonovih 0:00:35.525,0:00:37.741 problema zove se paradoks dihotomije, 0:00:37.741,0:00:41.527 što na starom Grčkom znači[br]"paradoks dijeljenja na dva dijela". 0:00:41.527,0:00:43.315 Ide otprilike ovako: 0:00:43.315,0:00:46.154 Poslije dugog dana[br]sjedenja i razmišljanja, 0:00:46.154,0:00:48.950 Zenon odluči prošetati[br]od svoje kuće od parka. 0:00:48.950,0:00:50.397 Svjež zrak razbistruje mu um 0:00:50.397,0:00:51.920 i pomaže kako bi bolje mislio. 0:00:51.920,0:00:53.075 Kako bi došao do parka, 0:00:53.075,0:00:55.428 prvo mora doći na pola puta do parka. 0:00:55.428,0:00:56.601 Ovaj dio njegovog puta 0:00:56.601,0:00:58.443 uzima neku konačnu količinu vremena. 0:00:58.443,0:01:00.452 Jednom kada dođe do polovice, 0:01:00.452,0:01:02.841 treba prehodati pola[br]preostale udaljenosti. 0:01:02.841,0:01:05.868 Ponovno, ovo uzima[br]određenu količinu vremena. 0:01:05.868,0:01:08.140 Jednom kada dođe do tamo,[br]još treba prehodati 0:01:08.140,0:01:09.882 pola preostale udaljenosti, 0:01:09.882,0:01:12.371 što opet uzima neku[br]konačnu količinu vremena. 0:01:12.371,0:01:15.522 Ovo se ponavlja ponovno[br]i ponovno i ponovno. 0:01:15.522,0:01:18.195 Možete vidjeti da ovako[br]možemo nastaviti u nedogled, 0:01:18.195,0:01:19.857 dijeliti preostalu udaljenost 0:01:19.857,0:01:21.772 na manje i manje dijelove, 0:01:21.772,0:01:25.278 za prijelaz svakog od kojih[br]je potrebno neko konačno vrijeme. 0:01:25.278,0:01:27.958 Pa, koliko dugo treba[br]Zenonu da dođe do parka? 0:01:27.958,0:01:30.317 Kako bi to saznali,[br]trebate zbrojiti vremena 0:01:30.317,0:01:32.284 svih dijelova putovanja. 0:01:32.284,0:01:36.616 Problem je to što postoji beskonačno[br]mnogo tih konačno velikih dijelova. 0:01:36.616,0:01:39.750 Stoga, nebi li ukupno vrijeme[br]trebalo biti beskonačnost? 0:01:39.750,0:01:42.548 Ovaj argument je, usput rečeno,[br]posve opći. 0:01:42.548,0:01:45.092 Kaže da bi putovanje od jedne[br]do druge lokacije 0:01:45.092,0:01:47.254 trebalo trajati beskonačno dugo. 0:01:47.254,0:01:51.006 Drugim riječima, kaže da je[br]svako kretanje nemoguće. 0:01:51.006,0:01:52.785 Ovakva konkluzija je očito apsurdna, 0:01:52.785,0:01:54.784 no gdje je pogreška u logici? 0:01:54.784,0:01:55.966 Kako bi ga riješili, 0:01:55.966,0:01:58.731 paradoks možemo pretvoriti[br]u matematički problem. 0:01:58.731,0:02:01.618 Pretpostavimo da je Zenonova kuća[br]udaljena milju od parka 0:02:01.618,0:02:04.341 i da Zenon hoda[br]brzinom od jedne milje na sat. 0:02:04.341,0:02:06.692 Zdravi razum kaže nam da bi[br]potrebno vrijeme 0:02:06.692,0:02:08.205 trebalo biti sat vremena. 0:02:08.205,0:02:10.867 No, pogledajmo stvari s[br]Zenonove točke gledišta 0:02:10.867,0:02:13.196 i podijelimo putovanje na dijelove. 0:02:13.196,0:02:15.656 Prva polovica putovanja traje pola sata, 0:02:15.656,0:02:17.782 sljedeći dio traje četvrt sata, 0:02:17.782,0:02:20.064 a treći dio traje osminu sata, 0:02:20.064,0:02:20.969 i tako dalje. 0:02:20.969,0:02:22.266 Zbrajajući sve ovo vrijeme, 0:02:22.266,0:02:24.372 dobivamo niz koji izgleda ovako. 0:02:24.372,0:02:25.624 Zenon bi mogao reći, 0:02:25.624,0:02:27.964 "s obzirom da imamo[br]beskonačno mnogo uvjeta" 0:02:27.964,0:02:29.621 na desnoj strani jednadžbe, 0:02:29.621,0:02:31.883 a svaki individualni uvjet je konačan, 0:02:31.883,0:02:34.518 zbroj bi trebao biti[br]jednak beskonačnosti, zar ne?" 0:02:34.518,0:02:36.670 Ovo je problem sa Zenonovim argumentom. 0:02:36.670,0:02:38.855 Kao što su matematičari od tada shvatili, 0:02:38.855,0:02:42.618 moguće je zbrojiti beskonačno[br]mnogo konačnih uvjeta 0:02:42.618,0:02:44.814 i ipak dobiti konačni odgovor. 0:02:44.814,0:02:45.989 "Kako?", pitate. 0:02:45.989,0:02:47.486 Pa, razmislimo o tome ovako. 0:02:47.486,0:02:50.390 Počnimo s kvadratom površine jednog metra. 0:02:50.390,0:02:52.528 Sada prerežimo kvadrat napola, 0:02:52.528,0:02:54.909 a onda preostalu polovicu[br]prerežimo napola, 0:02:54.909,0:02:56.172 i tako dalje. 0:02:56.172,0:02:57.239 Dok ovo radimo, 0:02:57.239,0:03:00.380 vodimo računa o površinama dijelova. 0:03:00.380,0:03:02.169 Prvo rezanje stvara dva dijela, 0:03:02.169,0:03:04.028 svaki površine pola metra. 0:03:04.028,0:03:06.545 Sljedeće rezanje dijeli[br]jednu od te dvije polovice 0:03:06.545,0:03:07.796 napola, i tako dalje. 0:03:07.796,0:03:10.227 No, bez obzira na to[br]koliko puta prerežemo kvadrate, 0:03:10.227,0:03:14.814 ukupna površina je i dalje[br]zbroj površina svih dijelova. 0:03:14.814,0:03:17.442 Sada možemo vidjeti zašto[br]smo izabrali baš ovaj način 0:03:17.442,0:03:18.971 dijeljenja kvadrata. 0:03:18.971,0:03:20.888 Dobili smo isti beskonačni niz 0:03:20.888,0:03:23.356 kao što smo imali kod vremena[br]Zenonovog putovanja. 0:03:23.356,0:03:25.791 Kako konsturiramo sve više[br]plavih dijelova, 0:03:25.791,0:03:27.314 matematičkim žargonom rečeno, 0:03:27.314,0:03:30.742 kako uzimamo granicu[br]jer n teži beskonačnosti, 0:03:30.742,0:03:33.356 cijeli kvadrat postaje pokriven plavim. 0:03:33.356,0:03:35.427 No površina kvadrata je[br]samo jedna jedinica, 0:03:35.427,0:03:38.700 i tako beskonačni zbroj[br]mora biti jednak jedan. 0:03:38.700,0:03:39.754 Sada možemo vidjeti 0:03:39.754,0:03:42.370 kako je paradoks Zenonovog[br]putovanja razriješen. 0:03:42.370,0:03:45.713 Ne samo da beskonačni[br]niz daje konačni zbroj, 0:03:45.713,0:03:47.745 već je taj konačni zbroj isti onaj 0:03:47.745,0:03:50.172 za kojeg nam zdravi razum[br]kaže da je točan odgovor. 0:03:50.172,0:03:52.877 Zenonov put traje jedan sat.