1
00:00:02,420 --> 00:00:08,580
Internet: IP adrese i DNS

2
00:00:10,190 --> 00:00:13,940
Bok! Moje ime je Paola
i ja sam softverski inženjer

3
00:00:13,940 --> 00:00:20,130
u Microsoftu. Razgovarajmo o tome kako
Internet radi. Moj posao se oslanja na to

4
00:00:20,130 --> 00:00:26,489
da mreže razgovaraju jedna s drugom, ali
1970. nije bilo standardne metode za to.

5
00:00:26,489 --> 00:00:32,668
Tek su Vint Cerf i Bob Khan izumili
Internet protokol da bi komunikacija

6
00:00:32,668 --> 00:00:38,559
bila moguća. Taj je izum postavio temelje
za ono što danas zovemo Internet.

7
00:00:38,559 --> 00:00:44,469
Internet je mreža svih mreža. On povezuje
milijarde uređaja diljem cijeloga svijeta.

8
00:00:44,469 --> 00:00:51,230
Dakle, možda ste povezani s laptopom ili
telefonom preko wi-fi-ja, onda te ta wi-fi

9
00:00:51,230 --> 00:00:56,999
povezanost povezuje s pružateljem internet
usluga (ISP), a taj ISP te povezuje s

10
00:00:56,999 --> 00:01:01,600
milijardama uređaja diljem svijeta preko
stotina tisuća međusobno povezanih mreža.

11
00:01:01,600 --> 00:01:09,270
Jedna stvar koju mnogi ljudi ne uvažavaju
je da je Internet uistinu

12
00:01:09,270 --> 00:01:15,640
filozofija dizajna i svojevrsna
arhitektura izražena u setu

13
00:01:15,640 --> 00:01:20,300
protokola. Protokol je dobro poznati set
pravila i standarda, koji, ako se sve

14
00:01:20,300 --> 00:01:26,300
strane slože koristiti ga, omogućuje
komunikaciju bez problema. Kako Internet

15
00:01:26,300 --> 00:01:31,910
fizički funkcionira je manje bitno od
činjenice da je filozofija dizajna omogućila

16
00:01:31,910 --> 00:01:37,710
Internetu da prilagodi i apsorbira nove
komunikacijske tehnologije.To je zato što

17
00:01:37,710 --> 00:01:42,610
nova tehnologija, da bi koristila internet u
nekom obliku, mora samo znati s kojim

18
00:01:42,610 --> 00:01:49,140
protokolom treba raditi. Svi različiti
uređaji na Internetu imaju jedinstvenu

19
00:01:49,140 --> 00:01:54,350
adresu. Adresa na Internetu je samo broj,
slično telefonskom broju ili kućnoj adresi,

20
00:01:54,350 --> 00:02:00,170
koji je jedinstveni za svako računalo ili
uređaj na rubu mreže. To je slično kao što

21
00:02:00,170 --> 00:02:04,690
većina kuća i tvrtki ima poštansku adresu.
ne trebaš poznavati osobu da bi joj poslao

22
00:02:04,690 --> 00:02:09,110
pismo poštom, ali trebaš znati njegovu
adresu i kako pravilno napisati adresu

23
00:02:09,110 --> 00:02:14,190
da bi pismo bilo dostavljeno poštom na
traženo odredište.

24
00:02:14,190 --> 00:02:19,870
Sustav adresiranja za računala na Internetu
je sličan i čini sastavni dio jednog od

25
00:02:19,870 --> 00:02:25,340
najvažnijeg protokola koji se koristi u
internet komunikaciju jednostavno nazvanog

26
00:02:25,340 --> 00:02:31,890
Internet protokol ili IP. Adresa računala 
se stoga naziva IP adresa. Pri posjećivanju

27
00:02:31,900 --> 00:02:36,620
web stranice vaše računalo zapravo samo
traži informacije od drugog računala. Vaše

28
00:02:36,620 --> 00:02:41,280
računalo šalje poruku na IP adresu drugog
računala i zajedno s njom šalje i svoju adresu

29
00:02:41,280 --> 00:02:48,450
tako da drugo računalo zna gdje poslati
svoj odgovor. Možda ste već vidjeli IP adresu.

30
00:02:48,450 --> 00:02:54,910
To je samo hrpa brojeva! Ti su brojevi
poredani po hijerarhiji. Baš kao što i

31
00:02:54,910 --> 00:03:02,270
kućna adresa ima državu, grad, ulicu i
kućni broj i IP adresa ima mnogo dijelova.

32
00:03:02,270 --> 00:03:09,520
Baš kao svi digitalni podaci, svaki od
tih brojeva prikazan je u bitovima. Klasične

33
00:03:09,520 --> 00:03:16,470
IP adrese duge su 32 bita, s 8 bitova za
svaki dio adrese. Prvi brojevi obično

34
00:03:16,470 --> 00:03:22,470
označavaju državu i regionalnu mrežu
uređaja. Potom idu podmreže i onda konačno

35
00:03:22,470 --> 00:03:30,470
adresa specifičnog uređaja. Ova verzija IP
adresiranja naziva se IPv4. Dizajnirana je

36
00:03:30,470 --> 00:03:36,050
1973. i široko je prihvaćena ranih 80tih
i pruža pruža više od 4 milijarde

37
00:03:36,050 --> 00:03:41,420
jedinstvenih adresa za uređaje spojene
na Internet. No Interent je na kraju ispao

38
00:03:41,420 --> 00:03:47,340
puno popularniji nego što je to Vint Cerf
mogao zamisliti i 4 milijarde jedinstvenih

39
00:03:47,340 --> 00:03:53,260
adresa neće biti dovoljno. Mi smo trenutno 
usred višegodišnje tranzicije na duži IP

40
00:03:53,260 --> 00:04:03,660
format adrese kojeg zovemo IPv6, koji 
koristi 128 bitova po adresi i pruža više od

41
00:04:03,660 --> 00:04:08,780
340 trilijuna jedinstvenih adresa. To je
više nego dovoljno da svako zrno pijeska

42
00:04:08,780 --> 00:04:15,739
na Zemlji ima svoju IP adresu. Većina
korisnika nikada ne vidi ili ne vodi brigu

43
00:04:15,739 --> 00:04:23,410
o Internet adresama. Sustav nazvan
domenski sustav imena (DNS) povezuje imena
kao www.example.com s odgovarajućim

44
00:04:23,410 --> 00:04:29,160
adresama. Vaše računalo koristi DNS za
traženje imena domena i dobivanje povezane

45
00:04:29,160 --> 00:04:33,290
IP adrese koja se koristi za povezivanje
vašeg računala s odredištem na Internetu.

46
00:04:33,290 --> 00:04:38,050
I izgleda otprilike ovako (glas 1)"Hej,
pozdrav, želim ići na www.code.org."

47
00:04:38,050 --> 00:04:49,900
(glas 2) "Mm..da, ne znam IP adresu za tu
domenu čekaj da se raspitam. Hej, znaš li

48
00:04:49,900 --> 00:04:59,100
kako doći do code.org.?" (voice3) "Da evo
ga:174.129.14.120."

49
00:04:59,100 --> 00:05:04,500
(glas 2) "Oh ok, super, hvala. Zapisat ću
to i spremiti za kasnije u slučaju da mi

50
00:05:04,500 --> 00:05:14,040
zatreba. Hej, evo ti adrese koju si
tražio." (glas 1) "Odlično! Hvala ti."

51
00:05:14,040 --> 00:05:20,120
Dakle, kako da dizajniramo sustav u kojem bi
milijardu uređaja pronašlo bilo koju od

52
00:05:20,120 --> 00:05:27,889
milijardu web stranica? nema načina da
jedan DNS upravlja svim zahtjevima svih

53
00:05:27,889 --> 00:05:33,000
uređaja. Odgovor leži u tome što su DNS
serveri povezani u distribuiranoj hijerarhiji

54
00:05:33,000 --> 00:05:40,699
i podijeljeni su u zone, razdvajajući
odgovornost za glavne domene kao .org

55
00:05:40,699 --> 00:05:48,030
.com, .net i sl. DNS je u početku osmišljen
kao otvoreni i javni komunikacijski protokol

56
00:05:48,030 --> 00:05:55,370
za vladu i obrazovne ustanove. Radi svoje
otvorenosti, DNS je podložan cyber napadima.

57
00:05:55,370 --> 00:06:02,540
Primjer napada je trovanje DNS-a. U tom
slučaju haker upada u server DNS-a i

58
00:06:02,540 --> 00:06:09,479
mijenja ga da bi odgovarao imenu domene s
krivom IP adresom. To dopušta napadaču

59
00:06:09,479 --> 00:06:15,740
slanje ljudi na lažne stranice. Ako se to
dogodi vama, izloženi se riziku jer

60
00:06:15,740 --> 00:06:23,870
koristite tu lažnu stranicu kao da je
stvarna. Internet je ogroman i raste iz

61
00:06:23,870 --> 00:06:30,790
dana u dan. Ali domenski sustav imena i
Internet protokol dizajnirani su za

62
00:06:30,790 --> 00:06:35,210
skaliranje neovisno o tome koliko
Internet raste.