0:00:02.420,0:00:08.580
Internet: IP adrese i DNS

0:00:10.190,0:00:13.940
Bok! Moje ime je Paola[br]i ja sam softverski inženjer

0:00:13.940,0:00:20.130
u Microsoftu. Razgovarajmo o tome kako[br]Internet radi. Moj posao se oslanja na to

0:00:20.130,0:00:26.489
da mreže razgovaraju jedna s drugom, ali[br]1970. nije bilo standardne metode za to.

0:00:26.489,0:00:32.668
Tek su Vint Cerf i Bob Khan izumili[br]Internet protokol da bi komunikacija

0:00:32.668,0:00:38.559
bila moguća. Taj je izum postavio temelje[br]za ono što danas zovemo Internet.

0:00:38.559,0:00:44.469
Internet je mreža svih mreža. On povezuje[br]milijarde uređaja diljem cijeloga svijeta.

0:00:44.469,0:00:51.230
Dakle, možda ste povezani s laptopom ili[br]telefonom preko wi-fi-ja, onda te ta wi-fi

0:00:51.230,0:00:56.999
povezanost povezuje s pružateljem internet[br]usluga (ISP), a taj ISP te povezuje s

0:00:56.999,0:01:01.600
milijardama uređaja diljem svijeta preko[br]stotina tisuća međusobno povezanih mreža.

0:01:01.600,0:01:09.270
Jedna stvar koju mnogi ljudi ne uvažavaju[br]je da je Internet uistinu

0:01:09.270,0:01:15.640
filozofija dizajna i svojevrsna[br]arhitektura izražena u setu

0:01:15.640,0:01:20.300
protokola. Protokol je dobro poznati set[br]pravila i standarda, koji, ako se sve

0:01:20.300,0:01:26.300
strane slože koristiti ga, omogućuje[br]komunikaciju bez problema. Kako Internet

0:01:26.300,0:01:31.910
fizički funkcionira je manje bitno od[br]činjenice da je filozofija dizajna omogućila

0:01:31.910,0:01:37.710
Internetu da prilagodi i apsorbira nove[br]komunikacijske tehnologije.To je zato što

0:01:37.710,0:01:42.610
nova tehnologija, da bi koristila internet u[br]nekom obliku, mora samo znati s kojim

0:01:42.610,0:01:49.140
protokolom treba raditi. Svi različiti[br]uređaji na Internetu imaju jedinstvenu

0:01:49.140,0:01:54.350
adresu. Adresa na Internetu je samo broj,[br]slično telefonskom broju ili kućnoj adresi,

0:01:54.350,0:02:00.170
koji je jedinstveni za svako računalo ili[br]uređaj na rubu mreže. To je slično kao što

0:02:00.170,0:02:04.690
većina kuća i tvrtki ima poštansku adresu.[br]ne trebaš poznavati osobu da bi joj poslao

0:02:04.690,0:02:09.110
pismo poštom, ali trebaš znati njegovu[br]adresu i kako pravilno napisati adresu

0:02:09.110,0:02:14.190
da bi pismo bilo dostavljeno poštom na[br]traženo odredište.

0:02:14.190,0:02:19.870
Sustav adresiranja za računala na Internetu[br]je sličan i čini sastavni dio jednog od

0:02:19.870,0:02:25.340
najvažnijeg protokola koji se koristi u[br]internet komunikaciju jednostavno nazvanog

0:02:25.340,0:02:31.890
Internet protokol ili IP. Adresa računala [br]se stoga naziva IP adresa. Pri posjećivanju

0:02:31.900,0:02:36.620
web stranice vaše računalo zapravo samo[br]traži informacije od drugog računala. Vaše

0:02:36.620,0:02:41.280
računalo šalje poruku na IP adresu drugog[br]računala i zajedno s njom šalje i svoju adresu

0:02:41.280,0:02:48.450
tako da drugo računalo zna gdje poslati[br]svoj odgovor. Možda ste već vidjeli IP adresu.

0:02:48.450,0:02:54.910
To je samo hrpa brojeva! Ti su brojevi[br]poredani po hijerarhiji. Baš kao što i

0:02:54.910,0:03:02.270
kućna adresa ima državu, grad, ulicu i[br]kućni broj i IP adresa ima mnogo dijelova.

0:03:02.270,0:03:09.520
Baš kao svi digitalni podaci, svaki od[br]tih brojeva prikazan je u bitovima. Klasične

0:03:09.520,0:03:16.470
IP adrese duge su 32 bita, s 8 bitova za[br]svaki dio adrese. Prvi brojevi obično

0:03:16.470,0:03:22.470
označavaju državu i regionalnu mrežu[br]uređaja. Potom idu podmreže i onda konačno

0:03:22.470,0:03:30.470
adresa specifičnog uređaja. Ova verzija IP[br]adresiranja naziva se IPv4. Dizajnirana je

0:03:30.470,0:03:36.050
1973. i široko je prihvaćena ranih 80tih[br]i pruža pruža više od 4 milijarde

0:03:36.050,0:03:41.420
jedinstvenih adresa za uređaje spojene[br]na Internet. No Interent je na kraju ispao

0:03:41.420,0:03:47.340
puno popularniji nego što je to Vint Cerf[br]mogao zamisliti i 4 milijarde jedinstvenih

0:03:47.340,0:03:53.260
adresa neće biti dovoljno. Mi smo trenutno [br]usred višegodišnje tranzicije na duži IP

0:03:53.260,0:04:03.660
format adrese kojeg zovemo IPv6, koji [br]koristi 128 bitova po adresi i pruža više od

0:04:03.660,0:04:08.780
340 trilijuna jedinstvenih adresa. To je[br]više nego dovoljno da svako zrno pijeska

0:04:08.780,0:04:15.739
na Zemlji ima svoju IP adresu. Većina[br]korisnika nikada ne vidi ili ne vodi brigu

0:04:15.739,0:04:23.410
o Internet adresama. Sustav nazvan[br]domenski sustav imena (DNS) povezuje imena[br]kao www.example.com s odgovarajućim

0:04:23.410,0:04:29.160
adresama. Vaše računalo koristi DNS za[br]traženje imena domena i dobivanje povezane

0:04:29.160,0:04:33.290
IP adrese koja se koristi za povezivanje[br]vašeg računala s odredištem na Internetu.

0:04:33.290,0:04:38.050
I izgleda otprilike ovako (glas 1)"Hej,[br]pozdrav, želim ići na www.code.org."

0:04:38.050,0:04:49.900
(glas 2) "Mm..da, ne znam IP adresu za tu[br]domenu čekaj da se raspitam. Hej, znaš li

0:04:49.900,0:04:59.100
kako doći do code.org.?" (voice3) "Da evo[br]ga:174.129.14.120."

0:04:59.100,0:05:04.500
(glas 2) "Oh ok, super, hvala. Zapisat ću[br]to i spremiti za kasnije u slučaju da mi

0:05:04.500,0:05:14.040
zatreba. Hej, evo ti adrese koju si[br]tražio." (glas 1) "Odlično! Hvala ti."

0:05:14.040,0:05:20.120
Dakle, kako da dizajniramo sustav u kojem bi[br]milijardu uređaja pronašlo bilo koju od

0:05:20.120,0:05:27.889
milijardu web stranica? nema načina da[br]jedan DNS upravlja svim zahtjevima svih

0:05:27.889,0:05:33.000
uređaja. Odgovor leži u tome što su DNS[br]serveri povezani u distribuiranoj hijerarhiji

0:05:33.000,0:05:40.699
i podijeljeni su u zone, razdvajajući[br]odgovornost za glavne domene kao .org

0:05:40.699,0:05:48.030
.com, .net i sl. DNS je u početku osmišljen[br]kao otvoreni i javni komunikacijski protokol

0:05:48.030,0:05:55.370
za vladu i obrazovne ustanove. Radi svoje[br]otvorenosti, DNS je podložan cyber napadima.

0:05:55.370,0:06:02.540
Primjer napada je trovanje DNS-a. U tom[br]slučaju haker upada u server DNS-a i

0:06:02.540,0:06:09.479
mijenja ga da bi odgovarao imenu domene s[br]krivom IP adresom. To dopušta napadaču

0:06:09.479,0:06:15.740
slanje ljudi na lažne stranice. Ako se to[br]dogodi vama, izloženi se riziku jer

0:06:15.740,0:06:23.870
koristite tu lažnu stranicu kao da je[br]stvarna. Internet je ogroman i raste iz

0:06:23.870,0:06:30.790
dana u dan. Ali domenski sustav imena i[br]Internet protokol dizajnirani su za

0:06:30.790,0:06:35.210
skaliranje neovisno o tome koliko[br]Internet raste.